Prozori za pasivne kuće na prvi pogled se ne razlikuju od bilo kog drugog prozora međutim bitna je razlika u vrijednostima faktora prolaza topline kroz sve segmente prozora. Zahtijevane vrijednosti su:
– Uf<= 0,80 W/m2K
– Ug<= 0,80 W/m2K
– Uw<= 0,80 W/m2K
– solarni dobitak iznad 50%Ispitivanje prozora za pasivne kuće u Europi se vrši na Passivhaus institutu iz Darmstadta u Njemačkoj, kojeg vodi Dr Wolfgang Feist. Prozori koji prođu u tom institutu sva potrebna ispitivanja s prolaznom ocjenom, dobijaju certifikat PASIVNOG PROZORA. Ispitivanja se vrše:
– ispitivanjem proračunskom metodom
– ispitivanjem termičkih karakteristika okvira
– ispitivanjem termičkih karakteristika stakla
– ispitivanjem ugradbene situacije
– provjerava se difuzija vodene pare
Ovakva provjera i certificiranje proizvoda sprječava nepravilno deklariranje proizvoda koje je moguće vidjeti kod naših, ali i kod nekih stranih proizvođača. Sada je vrlo popularno nuditi prozore za pasivne kuće. Neki proizvođači svoje proizvode deklariraju kao pasivne prozore iako oni to nisu. Prosječan kupac ne može znati pravila igre i nasjeda na takve marketinške trikove. Tu je hrpa brojki i tehničkih podataka koje zbunjuju ljude. Zato, želite li biti sigurni prilikom kupnje prozora za pasivne kuće zatražite certifikat izdan od PHI (slika 15).
Konstrukcija pasivnog prozora
Kod konstrukcije pasivnog prozora, potrebno je obratiti pažnju na sve elemente prozora:
– okvir
– staklo
– distancer
– ugradnju
– zaštitu od vanjskih utjecaja
OKVIR prozora možemo dijeliti prema materijalu okvira na:
– drveni
– aluminijski
– PVC
– drvo-aluminijski s dodatnom izolacijom
– PVC-aluminijski s dodatnom izolacijom
– fiberglas (GFK)
Mogući izolacijski materijali kod okvira su polistiren (EPS, XPS), pluto ili poliuretan (PUR, PIR).
Drveni prozor:
Poznato je da je drvo prirodni materijal s dobrim nosivim svojstvima, ali male otpornosti na vremenske utjecaje. Bolji drveni prozor ima vrijednost Uw= 1,5 W/m2K.
U novije vrijeme, radi bolje otpornosti na vremenske utjecaje, u ponudi se nalaze i drveni prozori od termotretiranog drva (drva koje je predgrijano na temperaturu od 180 do 240°C), čime drvo dobija na većoj stabilnosti.
Aluminijski prozor:
Konstrukcija aluminijskog prozora je čvrsta i lagana. Prozor je otporan na vremenske utjecaje, međutim ima loša termička svojstva, pa iz tog razloga konstrukciju takvog prozora treba raditi s prekinutim termičkim mostom. Bolji aluminijski prozor ima vrijednost Uw= 1,6 W/m2K.
PVC prozor:
Karakteristika PVC prozora su loša mehanička svojstva, otpornost na vremenske utjecaje te srednja termička svojstva. PVC prozor konstruira se s komorama, a bolji PVC prozor ima vrijednost Uw= 1,4 W/m2K
S ciljem dobijanja prozora boljih karakteristika, okvir je potrebno projektirati od više materijala:
– drvo-aluminij s dodatnom izolacijom
– PVC-aluminij s dodatnom izolacijom
Upotreba izolacijskih materijala ispravan je put prema prozoru za pasivne kuće.
Jedna od mogućih kombinacija materijala je prozor od GFK. Riječ je o plastici ojačanoj staklenim vlaknima, odličnih mehaničkih svojstava. Termička svojstva GFK su 0,17 W/m2K, a glavna osobina mogućnost izrade vrlo tankih profila.
Ostakljenje
U segmentu ostakljenja, razlikujemo jednostruko, dvostruko i trostruko ostakljenje. Umjesto srednjeg stakla možemo koristiti foliju. Dodatni toplinski dobitak možemo ostvariti low-e premazom te umetanjem inertnog plina između stakala.
Low-e je tanki premaz metalnih oksida koji sprječava toplinski tok uzrokovan zračenjem. Propušta kratke valove sunčevog zračenja u prostoriju, a zaustavlja duge valove toplinske energije iz prostorije.
Ispuna plinom. Za ispunu šupljina između stakala možemo koristiti argon ili kripton. U niže navedenoj tabeli 2, pokazane su Ug vrijednosti dobivene računskom simulacijom, ovisno o tome koji smo plin upotrijebili.
Kod ispunjavanja šupljina inertnim plinom postavlja se pitanje koliki postotak plina ćemo izgubiti istjecanjem plina uz brtvilo. U tabeli 3 naveden je %-tak gubitka plina argona nakon 20 godina, ovisno o vrsti korištenog brtvila.
Na termografskim snimkama (slika 16) vidljiv je raspored temperatura na staklu ovisno o upotrebljenom plinu koji smo koristili za ispunu te izboru materijala za distancer između stakla.
Distancer
Iz slike 16 vidljivo je da je termički daleko povoljnije izabrati izolacijski distancer (warm edge tehnologija), a ne aluminijski. Uz važnost izbora materijala za distancer, na termičke karakteristike prozora znatno utječe i njegova pozicija. Na slici 17 vidljiv je nepovoljan utjecaj ukrasnih lajsni na termičke karakteristike prozora.
Najveći gubitci stakla su u rubnoj zoni. Vrijednosti linijskih gubitaka distancera ovisno o izboru materijala su:
Aluminijski distancer ψ = 0,080 W/m2K
PVC distancer ψ = 0,040 W/m2K
Usporedbu aluminijskog (lijevo) i PVC distancera (desno) pokazali smo na slici 18. Vidljivo je da je raspored temperatura kod PVC distancera znatno uravnoteženiji.
Vakuum staklo:
Umjesto trostrukog ostakljenja, postoji mogućnost ugradnje dvostrukog vakuumskog ostakljenja VIG (Vacuum Insulated Glass).
Dva stakla koja s nutarnje strane imaju low-e premaz, postavljaju se na razmaku od 0,7 mm. Razmak se održava postavljanjem mreže distancera na svakih 5 x 5cm, što je vidljivo ako se bolje pogleda na slici 19, a i na termografskoj slici 20.
VIG ostakljenje ima višestruke prednosti u odnosu na trostruko staklo:
- faktor prolaza topline kroz staklo <= 0,5 W/m2K
- ukupna debljina stakla je 9 mm
- manja težina
- odličan solarni dobitak g=0,54
- bolja zvučna izolacija
