Uređenjem vrta oko svoje nove kuće bavim se već nekoliko godina. Već sam mislio da će mi uspjeti oko nje stvoriti i novi, doista lijep, odgovarajući vrt. Čitao sam članke po raznim časopisima; opisivali su vrtno raslinje. U jednoj od njih sam vidio jedno, u drugoj opet nešto drugo i trudio sam se sve razumjeti i stvoriti nešto lijepo. Napraviti vrt, koji bi imao nekako jednak kulturni standard kao i sama kuća. Samo, ničime što sam kupio i posadio – nisam bio zadovoljan; ono što su slike iz časopisa prikazale kao lijepo, tamo – negdje drugdje, u mome vrtu nije djelovalo kako treba. 
I istrošio sam se poprilično. A tada mi je do ruku došla knjiga Vrt i vrtna kultura (autor Jože Strgar, izdavač »Mohorjeva družba«, Celovec); tada sam već i sam došao do toga da uređivanje vrta nije baš jednostavan posao, kako su mislile naše mame, kako i danas još poneko misli. Iz ove sam knjige shvatio što sve treba znati prilikom uređenja vrta, što poštovati i ostvariti. Prije svega, da vrt nije moguće urediti malo po malo – sada nešto, pa zatim opet nešto, niti na temelju trenutačnih zamisli, već da je to zahtjevan i stručan posao. Slažem se s autorom, koji je u knjizi napisao: »Najbolji je vrt koji se izrađuje po nacrtu.«
Ove sam misli našao kod kuće, na svome radnom stolu, kada sam se krajem siječnja vratio sa kraćeg skijaškog izleta. Poslao mi ih je neznanac iz jednoga manjeg štajerskoga grada. Čovjek želi uređeni vrt, kakav odgovara današnjem vremenu.
Naravno da su me ovakva razmišljanja obradovala. Kao prvo zato, jer spomenutu knjigu dobro poznajem i vidim da ju je i čitatelj dobro shvatio, a onda i zato, jer je uređivanje vrtova moja struka i djelatnost te jako dobro znam koliko je to zahtjevan posao. I u toj struci čovjek mora prvo učiti i upotpuniti svoje znanje. I to ne samo radi velikog broja raznoga vrtnog raslinja, koje kod oblikovanja vrta sigurno zauzima značajno mjesto i koje se nikada ne može do kraja upoznati, već i radi mnogih drugih stvari, koje su pri uređivanju vrta jednako tako značajne. Kako je moguće utvrditi i iz spomenute knjige, vrt je prvenstveno bitan sastavni dio kuće i njezinih stanovnika, a zatim i bliže i šire okoline. On je ujedno i sastavni dio opće kulture. Kuća i vrt su za čovjeka – jedinstveno prebivalište i zato trebaju biti izvedeni tako, da i po zamislima i sadržaju budu jednako vrijedni.
A kako stvari stoje kod nas (a i drugdje)? Autor nam nudi čisto vino i kaže, da između kuće i vrta – i ako još usto poštujemo društveni standard – još uvijek postoji prevelika razlika. Imamo mnogo lijepih, moglo bi se reći – raskošnih kuća te malo lijepih, njima odgovarajućih vrtova. Pomislimo li još i na unutarnju opremu u kućama, koja je obično na visokoj razini, tada je ova razlika još i veća. U kući je sve osmišljeno, lijepo oblikovano i raspoređeno, a vani, u vrtu – tako, kako već jest. Ili »nešto posade« sami vlasnici, ili možda kakav usputni »vrtlar«, ili netko treći. Time je za lijepu kuću malo toga učinjeno i svakako je daleko od toga da bi bilo u skladu s njom samom. Usto, kod velikog broja lijepih kuća nailazimo tu i tamo još i na kakvu moguću (neću reći i lijepu) ogradu, a sve drugo oko kuće kao da – nije važno.
Knjiga Vrt i vrtna kultura govori o svim ovim poteškoćama i već u svom uvodu određuje smisao vrta, napominjući:
- Uređena kuća bez uređenog vrta nije dovršeno prebivalište čovjeka.
- Vrt nije jedno, a kuća nešto drugo. Oboje, uzeti zajedno, čine cjelinu.
- Vrt je prostor uređen za boravak u njemu – prostor za odmor i zabavu, za fizičko kretanje i duševno smirenje, za igru i promatranje raslinja. Vrt je prozor prema majci prirodi.
- Vrt je i najintenzivniji gospodarski prostor – u njemu proizvodimo voće i povrće.
- Jednaku veličinu vrtnog prostora možemo urediti posve različito. Ovdje kopiranja nema.
- Ondje gdje su kuća i vrt zamišljeni kao jedna zamisao, ondje je i suživot najpotpuniji.
Što je manji vrtni prostor, to ga promišljenije treba urediti.
- Najbolji je onaj vrt, koji je uređen po nacrtu.
- Vrt je živi organizam, jer raste i živi kao i svaka živa stvar. U njemu se najljepše izražava životni ritam prirode.
- Vrt zahtijeva redovitu njegu ili obradu, kao i svaka živa stvar.
- Za njegu vrta potrebno je malo znanja i dosta marljivosti.
- Vrt ne smije biti prenatrpan, jer nije moguće sve imati u vrtu male veličine.
- U vrtu tražimo i čisti zrak, sunce i sjenu, sitne užitke i ljepotu prostora.
Sve ove glavne misli autor iscrpno i razumljivo obrađuje i raščlanjuje, a potom predstavlja putove i mogućnosti za postizanje pravog suživota između kuće, vrta, ljudi i širega prostora. Objašnjava kako doći do uređenog vrta, odnosno do više kulture i više kakvoće življenja.
Knjiga Vrt i vrtna kultura je autorsko djelo iskusnog i međunarodno priznatog oblikovatelja vrtova. Čovjeka koji se i školovao za uređenje vrtova, desetljećima živio sa tim poslom i jako dobro poznaje pitanja vezana uz vrt. Tko god želi izoštriti pogled na vrt i njegovu ulogu, u ovoj će knjizi pronaći mnoge poticaje i pročišćene misli.
Andrej Strgar, dipl. ing. arh. okoliša
Ilustracije iz knjige Vrt i vrtna kultura
