POJMOVI I DEFINICIJE
Nakon što smo se upoznali s raznim vrstama vlakana, došlo je vrijeme da podrobnije razmotrimo i vrste tekstilnih podnih obloga. Pred nama je novi niz članaka u kojima ćemo navesti pojmove i definicije, klasifikacije i opise pojedinih vrsta tekstilnih podnih obloga.
Da bismo točno znali o čemu zapravo govorimo, prvo trebamo upoznati osnovne izraze koji se stavljaju na razne vrste tekstilnih podnih obloga. Tako su ovdje predstavljeni opći izrazi i definicije koje se koriste za tekstilne podne obloge, dok će se izrazi što se odnose na pojedine obloge navoditi pri opisivanju njih samih.
Izrazi i definicije navedene u nastavku preuzeti su iz spomenutog jugoslavenskog standarda s nekim ispravcima, nastalim radi revizije međunarodnog standarda ISO 2424 u 1992. godine ili iskoristivosti riječi navedenih u rječnicima, leksikonima …
Osnovni izrazi i definicije
Tekstilna podna obloga (engl. textile floor covering) – proizvod s uporabnom (hodnom) površinom od tekstilnog materijala, koji se općenito koristi za prekrivanje podova.
Tekstilna podna obloga s dlakama, sag (engl. textile floor covering with pile, pile carpet) – obloga koja uporabnu površinu ima sastavljenu iz pređe ili vlakana što izviru iz podloge.
Tekstilna podna obloga bez dlaka, podni prekrivači (engl. textile floor covering without pile) – obloga koja uporabnu površinu ima sastavljenu od nevlaknastih tekstila; ove obloge mogu imati i podlogu.
Uporabna (hodna) površina (engl. use-surface) – dio obloge po kojoj se neposredno hoda.
Podloga (engl. substrate) – dio konstrukcijske cjeline s uporabnom površinom obloge, sastavljen iz jednog ili više slojeva, koji kao nositelj uporabne površine nosi, a pokatkad i stabilizira dimenzije obloge; kod nekih vrsta obloga nije nužno da ispod uporabne površine imaju podlogu kao poseban dio.
Izrazi i definicije koji označavaju sastavne dijelove uporabne (hodne) površine
Dlaka (engl. pile) – je dio tekstilne podne obloge, sastavljene iz pređe ili vlakana, rezanih ili nerezanih, koje izviru iz podloge i predstavljaju uporabnu (hodnu) površinu (za dlake se još uvijek često rabi izraz flor).
Nerezana petlja (engl. loop) – neprekinuta dužina pređe ili vlakana između dvije usporedne najniže točke povezanosti dlake sa podlogom (slika 1).
Rezana petlja (engl. tuft) – dio pređe ili vlakana, oblikovanih u oblicima slova I, J, U ili W (slika 2), ili dio pređe oblikovane u oblik čvora (slika 3), od kojega konac (ili konci) sastavlja (sastavljaju) dlaku obloge.
Slika 2: Rezana petlja u obliku slova U i W
Slika3: Rezana petlja u obliku perzijskog (A) i turskog čvora (B)
Nerezana dlaka (engl. loop pile) – dlaka saga, oblikovana u petlju.
Rezana dlaka (engl. cut pile) – dlaka saga, sastavljena od konca rezanih petlji ili pojedinih vlakana.
Petlje rezanih / nerezanih dlaka (engl. cut/loop pile) – dlaka saga sastavljena od rezanih i nerezanih petlji jednakih (slika 4A) ili različitih (slika 4B) dužina.
Kudrava dlaka (engl. curled pile) – dlaka saga izrađenog od pređe, koja je kovrčava radi različitih utjecaja, na primjer velikog broja zavoja.
Teksturirana površina (engl. textured surface) – zbog uzorka se raznim postupcima iglanja postiže razlika u visini pojedinih dijelova površine.
Strižena dlaka (engl. tip-sheared pile) – dlaka saga, originalno sastavljenog od petlji raznih dužina; sag se na kraju postupka izrade striže, pri čemu one kraće petlje ostaju cijele (slika 5).
Gravirana dlaka (engl. carved pile) – dlaka kod koje je visina različita radi različite visine naknadnog striženja; različite visine su najčešće na rubovima određenih cjelina uzroka, koje takva dlaka oblikuje.
Reljefna dlaka (engl. sculptured pile) – dlaka saga koja mu daje reljefni uzorak dijeli površinu saga zahvaljujući različitim visinama dlaka i / ili ostavljanjem dlaka na određenim dijelovima površine saga.
Veziva (engl. bonding agent) – sredstva (materijal) nanesena na skupine vlakana ili pređe, kako bi skupina ostala povezana u cjelinu u željenom obliku.
Izrazi i definicije koje označavaju sastavne dijelove podloge
Puniva osnova (engl. stuffer yarns) – osnovne niti koje učvršćuju podlogu tkanoga saga.
Vezna osnova (engl. chain warp) – osnovne niti, najčešće tkane u parovima, izmjenično iznad donje vođice i ispod nje te s jednom ili više gornjih vođica; tako povezane zatvaraju puninu osnove i rezane / nerezane petlje, koje sačinjavaju dlaku.
Korijen dlake (engl. pile root) – dio rezane / nerezane petlje, koji ostaje u podlozi.
Primarna podloga (engl. primary backing) – materijal u podlozi, koji se koristi kao nositelj dlake uporabne (hodne) površine ili kao učvršćivač drugih dijelova podloge.
Tkana / pletena podloga (engl. woven/knitted backing) – tkana / pletena podloga, izrađena prije ili između izrade saga.
Netkana podloga (engl. non-woven backing) – podloga izrađena po postupku koji se razlikuje od tkanja i pletenja.
Netekstilna podloga (engl. non-textile backing) – podloga koja je izrađena od netekstilnih materijala, često iz plastične mase ili gume.
Apretirana podloga (engl. sized backing) – podloga na koju se nanese tanak sloj sredstva za apretiranje, koji služi za bolje povezivanje dlake s podlogom i daje joj rahlu krutost.
Slojevita podloga (engl. coated backing) – podloga na koju se nanosi sloj polimernog materijala.
Sekundarna podloga (engl. secondary backing) – materijal koji služi kao dodatno učvršćujući sloj u podlozi tekstilne podne obloge, no često sačinjava i završnu podlogu ili sloj.
Pridodani podložak, kombinirani podložak (engl. attached underlay, combined underlay) – podložni dio izrađen u prethodnom postupku i pridodan stražnjoj strani podne obloge po odabranom postupku.
Podloga od pjenastog materijala (engl. foam backing) – u obliku pjene, mehanički ili kemijski pripravljene mase polimera, koja se nanosi na stražnju stranu podne obloge.
Reljefna podloga (engl. embossed backing) – podloga od pjenastog ili nepjenastog materijala koji se nanosi na stražnju stranu podne obloge i na vanjskoj strani ima utisnutu reljefnu strukturu.
Impregniranje (engl. impregnation) – nanošenje vezivnog sredstva i / ili drugih pomoćnih sredstava za doradu po postupku potpunog potapanja podne obloge u rastopinu i potom uklanjanja preostalog sredstva.
JESTE LI ZNALI…
- da je međunarodni standard onaj, kojega prihvaća Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO – International Organisation for Standardisation) odnosno međunarodna standardizacijska organizacija, te da je dostupan javnosti.
- da s obzirom na namjenu razlikujemo: osnovni standard, koji obrađuje široko područje ili sadrži opće odredbe za neko područje; terminološki standard, koji obrađuje izraze kakve obično sadrže definicije, ponekad i objašnjenja, ilustracije, primjeri i drugo;
- ispitni standard, koji se bavi metodama ispitivanja, ponekad dopunjen drugim odredbama povezanim s ispitivanjem, na primjer uzorkovanjem, uporabom statističkih metoda i izvođenjem pokusa;
- standard za proizvod, koji određuje zahtjeve što ih mora ispunjavati proizvod ili skupina proizvoda da bi se postigla njegova odnosno njihova odgovarajuća namjena;
- procesni standard, koji određuje zahtjeve što ih mora ispunjavati proces da bi se osigurala njegova odgovarajuća namjena;
- uslužni standard, koji određuje zahtjeve koje mora ispunjavati neka usluga, kako bi se osigurala njezina odgovarajuća namjena.
- da uporaba standarda nije obvezatna, osim ako se neki od propisa ne poziva na neki određeni standard; u tom slučaju govorimo o obvezujućem standardu.
doc. dr. Urška Stankovič Elesini