Materijali koje koristimo za oblaganje podova već odavno igraju iznimno značajnu ulogu kod opremanja i uređenja stambenog prostora. Sve veći odabir novih, pa i tehnološki usavršenih materijala (na primjer – sintetičkih granita i opsežna ponuda keramičkih materijala) omogućuje projektantima brojne mogućnosti uporabe, a i kombiniranja različitih materijala. Upravo ovakvo kombiniranje materijala koji drukčije izgledaju, imaju drukčije podrijetlo i različite morfološke osobine postaje, zadnjih godina sve omiljenije.
Slika 1: Svjetlosni odsjaj naglašava pogrešku koja je nastala pri brušenju ruba od wenga na spoju s kamenom.
Jasno je da su kod takve tehnološke raznolikosti različite i tehnike polaganja, a polagači se pri kombiniranju drva i kamena odnosno keramike susreću prije svega s različitim načinima njihovog spajanja i s time povezanom problematikom. Upravo to, odnosno neke pritužbe u vezi brušenja i kasnije lakiranja parketa na spoju s rubovima ili kamenim stubama dovele su do toga da govorimo o stručnom polaganju obloga od miješanih materijala.
Slika 2: Spoj između raznih vrsta drva s izbočenim metalnim profilom
Kod ugrađivanja podne obloge od drva s elementima od drugog materijala – ili obrnuto – uvijek je nužno pomno se pridržavati pojedinih stupnjeva rada, jer se drvo radi svojih posebnih higroskopskih osobina ne smije ugrađivati na one podloge gdje postoji vlaga, odnosno gdje postoji vjerojatnost izbijanja vlage iz sloja podloge. Ovu suvišnu vlagu će gotovo sigurno upiti upravo drvo. Spomenuti zahtjev ne vrijedi samo za pripremu odgovarajuće podloge, već i za ucrtavanje i ugradnju odgovarajućeg spoja između materijala te za teško brušenje parketa.
Na temelju opisanog moguće je zaključiti da treba poštovati duže vrijeme sušenja estriha, čime se izbjegava suvišna vlaga koja bi kasnije mogla oštetiti drvenu oblogu. Samo, to još ni izdaleka nije sve. Problematika vezana uz ugradnju miješanih podnih obloga znatno je opširnija:
- Vezivni sloj
Cementna ljepila, koja se koriste pri polaganju, dobivaju svoj udio potrebne vode, što znači da će odnosi vlage u strukturama oko parketa biti drukčiji. Zbog upijanja dodatne vlage drvo će najvjerojatnije nabreknuti, tako da će na površini podne obloge nastati oštećenja.
- Vrijeme sušenja podloge
Pri uporabi mješavine cementa i vode kao vezivnog sloja između žbuke i betona treba voditi računa o vremenu sušenja te o nazočnosti vode u podlozi i vezivnom sloju.
- Brušenje
Mnogo puta su kombinirane podne obloge cijenjenije radi uporabe dekorativnih profila ili mogućnosti ugrađivanja različitih oblika, pa i okruglih, na prolazima u druge prostore, oko rubova, kod stuba ili jednostavno na hodnoj površini. Što je linija između drvene obloge i kamena iskrivljenija, brušenje drvene podne obloge bit će teže.
- Zaštita
Keramičke pločice i kamen obično nakon polaganja ne treba posebno zaštićivati. Čak je i podna opeka sve češće tvornički zaštićena, tako da na objektu nije potrebna uporaba dodatnih premaza. I drvo može biti obrađeno – tek samo izbrušeno, ili već i lakirano. Govorimo o gotovom parketu i upravo uporaba takvog parketa je pri kombiniranju podnih obloga vrlo važna, jer se njime izbjegavaju moguće mrlje koje bi na dodiru između obloga mogao ostaviti lak, vosak ili ulje.
- Debljina
Debljinu moramo odabirati s obzirom na postojeću razliku u visini, koju omogućava podloga. Naravno, pri uporabi klasičnog parketa ona se djelomično može izravnati i ljepilom, ali ipak – uporabu određene debljine obloge još uvijek određuje sama visina estriha.
Slika 3: Neposredno doticanje kamene obloge i drva zahtijeva još veću pozornost pri polaganju.
Na vrhunski izgled poda još uvijek najviše utječe odabir odgovarajućeg spoja odnosno doticanja između materijala. Spoj može biti:
- tipa A: otvoreni spoj, izbrušeni rub
Izvodi se polaganjem obloge jedne za drugom, i to tako da rub prvo treba izbrusiti, jer mu se time oduzima oštrina i smanjuje mogućnost od slamanja i trganja parketa. Osim toga, brušenje rubova pomaže postizanju boljeg izgleda kod izravnavanja nivoa između jednog i drugog materijala, dakle – kod ravnine podloge. - tipa B: spoj u obliku I
Izvodimo ga pomoću pravokutnog profila s tanjim rubom, koji ćemo ugraditi tako da će spoj biti vidljiv i na površini. Drukčije je kod spoja u obliku slova T, koji zahtijeva pravilnu i pomnu izvedbu utora, da bi se osigurao ravnomjeran visinski nivo. Spoj u obliku I je malo uzdignut iznad površine polaganja i oblogu ne treba brusiti po rubovima. Profili se mogu učvrstiti jednokomponentnim ljepilima bez silikonskih tvari; ona su elastična i mogu se nanositi odgovarajućim pištoljem. - tipa C: spoj u obliku T
Spoj u obliku slova T može se izvesti s metalnim profilom u obliku T, koji je obično izrađen od mesinga, željeza ili aluminija. Nikakvih poteškoća s utorima nema, a stijenka profila bit će posve zaštićena, pa i ako ga uglavimo u utor koji nije sasvim pravilan. - tip D: elastični spoj, od ekstrudirane gume
Elastični spoj je vrlo koristan kod plivajućeg polaganja drvene podne obloge, jer onemogućava moguće minimalno pomicanje obloge. Za spajanje su prikladne posebne akrilne smole crne, sive, crvenkaste ili smeđe boje koje se koriste i za ljepila te su vrlo viskozne, elastične i bez silikonskih tvari. Silikonske smole su, naime, nespojive s običnim poliuretanskim smolama i izazivaju oštećenja na laku.
Slika 4: Elastični spoj parketa većeg formata i kocki od podnih opeka.
Sistemi lijepljenja s poliuretanskim smolama bez vode omogućuju širu uporabu neposrednog kombiniranja keramike i kamena s već ugrađenim drvom koje je premazano s nekim zaštitnim premazom.
Što se tiče polaganja tradicionalnog, nedovršenog parketa, treba poštovati objektivne operativne teškoće vezane uz njegovo brušenje. Uvriježeno uvjerenje zasnovano na iskustvu govori, naime, da brušenje ne možemo nikada izvoditi mehanički na manjim dijelovima ili samo na dijelu površine, jer bi nastala manja odstupanja i ostali tragovi valjka ili brusne trake. Isto tako ćemo teško postići vrhunski rezultat uporabom alternativnih, znatno manjih brusnih strojeva, jer će brušenje tih dijelova zbog drukčijeg načina vrtnje biti vidljivo kada se prelazi iz valjkaste u rotacijsku vrtnju.
Alessandro Romiti, sudski vještak
