BRUŠENJE
Brušenje parketa znači izravnavanje i zaglađivanje položene drvene površine. Izvodi se raznim brusnim strojevima i sredstvima za brušenje. Brusna sredstva ćemo podrobnije opisati u našem sljedećem broju, dok ćemo danas obraditi različite stupnjeve brušenja i tipove strojeva za brušenje.
Brušenje se može započeti tek kada se parket stabilizira i kad su svi ostali završni radovi u stambenom prostoru već okončani (bojenje zidova i stropa, oblaganje zidova, itd.). Pritom treba poštovati i postojeće klimatske uvjete. Uz temperaturu prostora od 15 – 20 stupnjeva Celziusa i relativnu vlažnost zraka od 40 – 70 posto, primjerice, vremenski intervali između konačnog polaganja i početka brušenja su sljedeći:
- kod parketa položenog pribijanjem – 2 dana
- kod lijepljenog parketa:
- disperzijska ljepila – barem 20 dana, a ako je parket deblji – i više
- topiva ljepila – barem 1 tjedan
- reakcijska ljepila – barem 4 dana
Klimatski uvjeti moraju između izvođenja pojedinih faza posla biti takvi, da ne izazivaju rad drva i nakon polaganja, već da parket tada ostane stabilan te da se i nadalje uspiju održati odgovarajući klimatski uvjeti – 50 – 60 postotna relativna vlažnost zraka i temperatura od približno 20 stupnjeva Celziusa.
O brušenju u velikoj mjeri ovisi konačan izgled položenog poda, pa je to stoga vrlo značajan dio obrade parketa. Loše izbrušena površina poda ne može se sakriti ni lakiranjem, ni navoštavanjem, niti uljenjem. Brusni papir mora biti dovoljno oštar i nepohaban kako bi se nepravilnosti parketa mogle s lakoćom izravnati da bi se dobila što je moguće ujednačenija površina.
Prije početka brušenja treba metlom ili usisavačem pomno očistiti parket. Potrebno je provjeriti i dodir parketa s podlogom.
Brušenje obuhvaća više stupnjeva, a za svaki stupanj se koristi sredstvo za brušenje drukčije zrnatosti:
- grubo brušenje
- međubrušenje
- fino brušenje
Grubo brušenje
To je prvi stupanj kod kojega se izvode dva križna brušenja, a namijenjen je izravnavanju najvećih nepravilnosti i grubom izglađivanju. Koristimo brusni papir zrnatosti od 36 do 40. Zrnatost se izražava u brojkama, pri čemu najmanje brojke označavaju najgrublja zrna, a najveće – najfinija.
Brusni stroj pokrećemo pod kutom od 30 stupnjeva u odnosu na tijek pružanja drvenih vlakana. Čitavo se brušenje mora odvijati u usporednim pojasima, koji se prekrivaju u približno 30 posto. Brusimo od desne prema lijevoj strani ili obratno, ovisno o načinu na koji su postavljeni kotačići stroja. Smjer brušenja i određeno prekrivanje pojedinih pojaseva važno je zato, da bi se kotačići stroja dijelom kretali i po onom dijelu parketa koji je bolje izravnat, kako bi brušenje bilo ravnomjerno. Pritisak stroja na podlogu može se ujednačiti posebnim regulacijskim ključem.
Kad pobrusimo cijelu površinu u jednom smjeru, počinjemo s drugim brušenjem pod kutom od 60 stupnjeva u odnosu na prethodno brušenje – što znači, još uvijek pod kutom od 30 stupnjeva u odnosu na tijek pružanja drvenih vlakana, samo u suprotnom smjeru. Koristi se brusni papir iste zrnatosti. U ovoj je fazi potrebna iznimna točnost, jer se pogreške učinjene u ovoj fazi ne daju posve ukloniti u posljednja dva stupnja brušenja, gdje koristimo finiji brusni papir.
Završavamo s brušenjem uglova, rubova i svih manje dostupnih dijelova prostora. Pritom koristimo za to namijenjene strojeve i brusni papir iste zrnatosti.
Međubrušenje
I ovdje brusimo dva puta križno kao kod prethodnog stupnja, pri čemu se pridržavamo istih uputstava vezanih uz smjer brušenja. Rabimo brusni papir zrnatosti od 60 do 80. Pritisak stroja na podlogu mora biti manji nego što je bio kod grubog brušenja. U ovom stupnju isto tako trebamo obrusiti rubove i uglove.
Međubrušenjem se parket već dobro izgladio i izravnao te pripremio kao podloga za kitanje i posljednje konačno izglađivanje.
Fino brušenje
Nakon kitanja parketa, koje ćemo opisati u jednom od sljedećih brojeva, izvodimo jedno ili dva križna brušenja (ovisno o ocjeni polagača) brusnim papirom zrnatosti od 100 do 120. Savjetujemo uporabu vrlo oštrog brusnog papira, kako bi površina parketa bila što ujednačenija. Pritisak stroja na podlogu je kod ovog stupnja brušenja najmanji.
Brusimo u smjeru drvenih vlakana, pri čemu trebamo voditi računa i o svjetlosti koja u prostoriju dopire izvana. Započinjemo u tamnijem dijelu prostora i neprestano nastavljamo prema osvijetljenoj površini. Za ovo brušenje možemo koristiti valjkasti, trakasti ili rotacijski brusni stroj. Rotacijski su po mišljenju nekih stručnjaka najbolji za posljednje izglađivanje parketa. Pritom se koriste brusne mrežice zrnatosti 100 za tvrđe vrste drva i 120 za mekše vrste.
Posljednje brušenje potpuno izglađuje parket i uklanja moguća podignuta drvena vlakna, koja su preostala radi neizbježnog brušenja u pogrešnom smjeru. Prije daljnje obrade, što znači – prije lakiranja, uljenja ili navoštavanja parket treba brižljivo i temeljito očistiti snažnim usisavačem i krpom.
BRUSILICE
Kako smo već spomenuli, za brušenje parketa koristimo valjkastu, trakastu ili rotacijsku brusilicu, a za uglove i rubove manje, tome namijenjene posebne strojeve. Tijekom brušenja brusilica se mora kretati ravnomjerno, bez iznenadnih zaustavljanja.
Kako mu već i samo ime govori, valjkasti stroj ima valjak oko kojega se ovija brusni papir i koji se učvršćuje kao što je predviđeno. Kod nekih modela se valjak zbog centrifugalne sile širi, čime se olakšava zamjena brusnog papira i za takve je strojeve predviđen već spojeni brusni papir. Valjak je od gume i njegov promjer može biti različit, što ovisi o proizvođaču.
Kod trakastog stroja papir kruži između dva valjka različitog promjera. U usporedbi s valjkastim, trakastim strojem se teže ovladava pa su iskušenja parketara veća. No, njegove su prednosti prije svega manje zagrijavanje brusnog sredstva, bolje uklanjanje brusne prašine, dulje trajanje brusnog sredstva i ravnomjerniji konačni izgled parketa.
Kod rotacijskog stroja brusi se diskom. Brusna sredstva na podlozi od mreže koriste se isključivo za fino brušenje i brušenje između pojedinih nanosa laka te su prilagođena za rotacijske brusilice.
Za rubove koristimo posebne strojeve za rubno brušenje s diskom promjera manjeg od 200 milimetara i brusni papir iste zrnatosti kakav smo upotrijebili pri pojedinim stupnjevima brušenja. Za uglove se koristi vibracijski stroj s brusom trokutastog oblika, dok neki koriste ručno strugalo.
BRUŠENJE STARIH PODOVA
Kod starih podova brušenje znači i uklanjanje stare površine, na primjer – laka, ulja ili u najgorem slučaju i ostataka ljepila ako je drvo bilo prekriveno drugom podnom oblogom, recimo – tekstilnom. U takvim slučajevima brušenje moramo započeti grubljim brusnim sredstvom, recimo – zrnatosti 24. Brusimo toliko dugo dok površina ne postane potpuno čista. Međubrušenje i fino brušenje izvodi se kao kad bi se radilo o brušenju novih drvenih podova.
Izvori:
Professional Parquet, studeni / prosinac 2000., str. 58–63
National Oak Flooring Manufacturers Association: Installation hardwood flooring, siječanj 1997., revizija ožujak 1998.
Oxfordska enciklopedija nežive prirode, DZS, Ljubljana, 1997.
National Wood Flooring Association: Tools of the trade, svibanj 1996.
France Verbinc: Slovar tujk, Cankarjeva založba, Ljubljana, 1991.
Mišljenja domaćih i stranih majstora
