Istraživači tvrde da neke biljke mogu ukloniti i do 90% svih hlapljivih organskih spojeva (formaldehid, benzen itd.) iz zatvorenih prostora u roku od jednog dana, što dovodi do čišće, zdravije i zelenije atmosfere.
Biljke mogu pomoći u postizanju pažljivosti, postizanju prirodnijeg raspoloženja koje teži mirnoći i usredotočenosti. To ih čini posebno prikladnim za okruženja za djecu pomažući im u učenju i pamćenju. Medicinska istraživanja su više puta pokazala da bolnički pacijenti koji imaju biljke u svojim sobama imaju niži krvni tlak, anksioznost / stres i puls, a također trebaju manje lijekova protiv bolova u usporedbi s pacijentima koji nemaju biljke u svojim sobama. Štoviše, norveški znanstvenici su također otkrili da dodavanje biljaka u kućno ili uredsko okruženje dovodi do manjeg umora, glavobolje, stresa i bolesti.
Osim gore navedenog, nekoliko istraživačkih studija pokazuje da sobne biljke pomažu u borbi protiv alergija, negiraju dim cigarete, olakšavaju kongestiju prsnog koša, ublažavaju depresiju i čak vam pomažu da noću bolje spavate.
Bršljan bi svatko trebao imati kod kuće jer će u samo šest sati otkako ga smjestite u prostor ukloniti čak 60 posto plijesni iz zraka. Sastojci ove biljke djelotvorni su protiv patogenih gljivica i bakterija zbog čega se primjenjuje i u ljekovite svrhe, kod gljivičnih infekcija kože. Aloa Vera uklanja formaldehid, a poznata je i kao univerzalno sredstvo za očuvanje mladosti. Visoko prisustvo kemikalija u zraku na nju djeluje tako da dobije smeđkaste točkice po listovima, pa nas samim tim upozorava na opasnost. Spatifilum je poznati čistač zraka koji odlično filtrira kemijske otrove poput benzena, formaldehida i trikloretilena. Najbolje uspijeva u kupaonicama. Međutim, otrovan je za kućne ljubimce.
Kao što možete vidjeti, mnoge sobne biljke mogu popraviti vaše zdravlje na više načina, ali i dodati karakter i šarm vašem okruženju stoga ih je preporučljivo dobro imati uz sebe.
Danas je sve više prostora za život i rad bez sunčeve svjetlosti (trgovački centri, tvornice, bolnice, škole, itd.) a futurolozi predviđaju da će ljudi u budućnosti živjeti u kapsulama – na kakvom satelitu, u koloniji na Marsu ili u podvodnim gradovima. I u takvim će prostorima biti potrebne biljke, kao uljepšivači prostora, pročiščivači zraka i kao hrana. Osnova ideje od koje su krenuli je fizikalna sličnost LED rasvjete i sunčeve svjetlosti. Za stojeći tip svjetiljki razvili su i novo tehnološko rješenje – elektricitet koji napaja LED žarulju na vrhu staklenika. Izvor struje do rasvjetnog tijela ne dolazi kabelom već se provodi električnim konduktivnim premazom na vanjskoj površini stakla. Ova inovacija mogla bi donijeti revoluciju u dizajnu staklenika i stakleničkoj proizvodnji hrane. U svijetu se osmišljava nova SmartGrow tehnologija koja bi podrazumijevala jedinstveni zatvoreni sistem proizvodnje i rasta bilja koji ne bi zahtijevao nikakvu brigu i njegu. Prostor je hermetički zatvoren, voda je stalno prisutna u zatvorenom ciklusu omogućujući bilju dovoljnu vlagu. Biljkama je omogućena fotosinteza kao u prirodi zahvaljujući posebno dizajniranom LED tehnologijom LightControl, boja, intenzitet, vrijeme i trajanje osvjetljenja koji se lako kontroliraju putem pametnog telefona ili tableta. Ovakav sistem uzgoja bilja je potpuno samostalan ekosustav, koji će zasigurno ubrzo zaživjeti u gradskim prostorima.
Danas kad su prostori sve skučeniji i pametno projektirani s mnogo minimalizma, jedan vertikalni vrt sa sobnim biljkama bit će pravo osvježenje te će udahnuti atmosferu kisika u prostor. Međutim takav projekt iziskuje i određena znanja iz navodnjavanja i održavanja takovog prostora.
Na ideji o vertikalnom vrtu možemo zahvaliti fracuskom botaničaru Particu Blancu koji je na proputovanju kroz Tajland uvidio da biljke uspijevaju na stijenama, neke i bez zemlje. Kad se vratio kući osmislio je sustav vertikalnog vrta. Nakon njegove ideje niknuli su bezbrojni vertikalni vrtovi zasnovani na njegovoj ideji.
Najljepša ostvarenja mogu nastati u našoj mašti, ali svakako ćemo Vam preporučiti da proučite koji sistem bi najviše odgovarao vašim mogućnostima tj. kvadratnim metrima vašeg prostora. Lijep primjer vertikalnih oaza susrest ćemo na ulazima mnogih hotela ili Spa centara, ali danas se na isti način uređuju ogradni zidovi, ali i reklamni panoi velikih kompanija.
Od brojnih zagađivača zraka kojima smo svakodnevno izloženi unutar zatvorenog prostora, posebno je važno istaknuti formaldehid. Zbog svoje široke primjene prisutan je gotovo posvuda. Ima ga u ljepilu, iverici, pjenama za izolaciju, plastici, papirnatim maramicama i ubrusima, zavjesama, osvježivačima prostora, sagovima, sredstvima za čišćenje, lakovima za nokte i u brojnim proizvodima za njegu lica, tijela i kose, dezodoransima, itd. Biljke poput filodendrona, aloe vere i sanseverije mogle bi biti rješenje za brojne zdravstvene probleme koje biste mogli izbjeći.
One su se pokazale kao najmoćnije oružje u borbi protiv tog sveprisutnog zagađivača, koji može iritirati dišne putove, uzrokovati astmu i alergije, te izazvati glavobolju, umor i vrtoglavicu, a potencijalno je i kancerogen.
Biljke u našim domovima i okruženju potpuno ovisne o nama te im je potrebno svakodnevno dati našu pažnju. Postupajmo s njima pažljivo i s ljubavlju, jer višestruko će nam uzvratiti za sav trud, darivajući nam ljepotu, ali i zdravlje.
Ovaj trendu koji je u svijetu prisutan već neko vrijeme, dobro je prihvaćen jer vertikalni vrtovi na praktičan i kreativan način približavaju prirodu čovjeku u urbanim sredinama. Oni koji žive u malenim prostorima ne moraju se odreći zelenila, koje je uz to i vrlo atraktivan ukras doma, a ako se, odlučite za jestivo bilje, on će tada biti i koristan.
Vertikalni povrtnjak zapravo je konstrukcija čija je osnova drveni okvir. Drvo kao prirodni materijal, najpogodniji je za podnošenje biljnih zahtijeva-vlage, težine, smještaja. Dalje se u drveni okvir polaže nepropusna folija ili bilo koji drugi nepropusni materijal kako bi se sačuvala vlaga potrebna za rast i razvoj bilja te kako bi se spriječilo kapanje vode i drugih materijala izvan okvira. Na foliju se stavlja (zemljani) supstrat koji se dodatno učvršćuje materijalima poput metalne žice, plastičnog pokrivača ili filca tvoreći statičnu masu koja omogućava da bilje i zemlja ostaju u zadanom položaju. Biljke se postavljaju u džepiće izrezane u materijalu.
Sustav navodnjavanja bitna je stavka koja omogućava nesmetan pristup vode do svih biljaka. Preporučuje se navodnjavanje ‘kap po kap’ kojim se iz posude smještene na vrhu konstrukcije omogućava postepeno otjecanje vode kroz ventile pa kroz supstrat hraneći biljke, a višak se filtrira do donje posudice koja dio pretvara u vlagu, a dio se vraća biljkama kapilarnim putem.