Pluto je prirodni materijal izrađen od kore hrasta plutovca – Quercus suber. Debelu koru odstranjuju približno svakih 10 godina, i to od svibnja do kolovoza, najčešće tijekom lipnja i srpnja. Rezanje ne utječe štetno na drva, jer ona postupno obnavljaju svoju koru.
Plutovac je drvo koje obično ne prelazi visinu od 10-12 metara, a uspijeva u primorskom pojasu zapadnih mediteranskih država (Portugal, Španjolska, Francuska, Italija, Alžir, Maroko, Tunis). Koru, koja može biti debela i nekoliko centimetara, režu posebnim sjekirama, koje imaju dugačka držala i rezač, ili zakrivljenom (srpastom) ručnom pilom. Prvom rezanju se pristupa kad promjer drveta iznosi oko 20 cm, to jest kada je ono staro između 20 i 40 godina; no, pluto dobiveno od mladog drva ubraja se u najniži razred kakvoće. Rezanje se odvija približno svakih deset godina, sve do starosti drva od kojih 200 godina. Visoku kakvoću ima tek pluto od trećega rezanja pa nadalje.
Pluto su poznavali još u antici, pa su ga Grci i Rimljani koristili, na primjer, kao pomoć pri plivanju (pojas za plivanje), kao dodatak za svoje čamce, ribarsku mrežu, i tako dalje.
Izraz ‘pluto’ u botanici označava zaštitno, drukčije pokrovno tkivo, koje kod odrvenjelih biljaka nadomješta površinski sloj i temeljnu koru. Izgrađuje ga kambij pluta. U jednom kubičnom centimetru pluta nalazi se približno trideset milijuna stanica. U prizmatičnim odumrlim stanicama, od kojih se sastoji pluto, nailazimo na zrak i organske boje. Stijenke stanica su spojene suberinom, jednom tvari koja nalikuje masti. Tkivo pluta na tangencijalnom prerezu podsjeća na saće.
Razlike kod pluta proizlaze iz genetskih razlika među drvima, te njihove starosti i rasta. Drva koja ne proizvode dovoljno debele kore sijeku se i njihovo se drvo iskorištava drukčije. Pluto prerađuju u zasebnim fazama. Odrezanu koru prvo privremeno slažu u skladišta, a potom je polažu u posebne kade sa vrelom vodom, na približno trideset minuta. Time uklanjaju nepotrebne tvari i omekšavaju vanjsku raspucalu koru, koja se nakon toga lakše uklanja. Zatim pluto suše na zraku, sve dok mu težina ne dosegne dvije trećine svježe odrezane kore. Sortiraju je s obzirom na kakvoću i debljinu. Iz komada pluta bolje kakvoće izrađuju čepove i režu izolacijske ploče, a ostaci prerade i slabiji komadi se prešaju i lijepe.
Osobine pluta su sljedeće:
- njegova težina je malena
- odličan je toplinski i zvučni izolator
- nepropusno je
- nije zapaljivo
- nije podložno napadima kukaca, bakterija i crva
- odbija insekte
- elastično je
- obloga je jednostavna za održavanje i čišćenje
Podnu oblogu od pluta možemo lijepiti na podlogu – za to su prikladne kvadratne ploče različitih debljina – a i polagati ih plivajućim načinom, jer se na tržištu mogu nabaviti i gotovi podovi, obrađeni na pero utor. Površina pluta može biti premazana voskom, lakirana, plastificirana ili neobrađena. Boje i uzorci su iznimno raznoliki. Pluto je prikladno i za polaganje na grijane estrihe.
Tijekom zadnjih desetljeća su smanjivanje nasada pluta i sve veća potražnja za njim doveli do toga, da sve više nedostaje sirovine visoke kakvoće te da proizvodi od pluta postižu vrlo visoke cijene. Najbolji vinski čepovi tako, na primjer, mogu dosegnuti i samu cijenu ustakljenoga pića!
Izvori
Gea, godište V, br. 2, veljača 1995., str. 24 “Chemical compisition and variability of cork from Quercus suber L.”, Wood Science and Technology, 22: 211-218, 1988.
različite stranice
