Projektiranje industrijskih podova mora poštovati mnogo čimbenika koji se odnose na njihovu uporabljivost, trajnost, održavanje i troškove. Najčešće postoji više različitih, gotovo jednakovrijednih mogućnosti za svaki pod, koji predstavlja individualno rješenje. Projektanti moraju svakako s ovim razlikama upoznati investitore.
Čimbenici koje treba poštovati prilikom projektiranja industrijskog poda, su:
- namjeravana uporaba;
- projektirano i stvarno doba trajanja industrijskog objekta u kojemu se pod nalazi;
- zahtijevane osobine poda radi uporabe za određenu djelatnost;
- željena kakvoća izvedbe i zahtijevano vrijeme jamstva;
- mogućnosti i ograničenja za nanošenje dodatne zaštite, za izvođenje kasnijih sanacija i za neprestano promatranje poda;
- cijena održavanja i prihvatljiv broj obnavljanja poda tijekom projektiranog doba trajanja čitavog industrijskog objekta;
- drugi troškovi, koji obuhvaćaju i buduće održavanje.
Prilikom odabira konstrukcije poda nije značajan samo njezin tehnički izgled. Do odluke se dolazi na temelju tehničkih i ekonomskih mogućnosti, koje uvijek poštuju sve gore navedene čimbenike.
Kod odlučivanja o tome kakva će biti konstrukcija poda najvažnije je projektirano vrijeme trajanja. To, da će se pod nalaziti u dugotrajnoj uporabi bez potrebe održavanja, ne mora uvijek biti i najbolje rješenje. Ponekad je bolje odlučiti se za pod sa kraćim vremenom trajanja, a najbolja odluka ovisna je o okolnostima u svakom pojedinom slučaju.
Često je već unaprijed zamišljeno da će se industrijski objekt koristiti za različite namjene. Time se zahtijeva »višenamjensko« rješenje, što znači više ili manje standardnu izvedbu poda. U takvom slučaju zahtjevi obično nisu podrobno određeni, a to ponekad zna izazvati i probleme.
UTVRĐIVANJE ZAHTJEVA I ODGOVORNOSTI
Industrijski pod je vrlo zahtjevna i više ili manje unikatna konstrukcija. Kako gradnja ne bi bila unaprijed osuđena na neuspjeh, nužno je da investitor, projektant i izvođač industrijskog poda zajednički na sastanku pregledaju svu dokumentaciju koja je podloga za pripremu ponude, da se tada raščiste sve nejasnoće i odluči o svim pojedinostima, koje su u projektu ostale neutvrđene.
Budući da izvedba industrijskog poda zahtijeva dobro usklađeno djelovanje mnogih podizvođača i dobavljača materijala, može se preporučiti da investitor prije početka gradnje sazove koordinacijski sastanak svih koji su neposredno uključeni u projektiranje i gradnju. Na tom sastanku treba potvrditi i dokumentirati odgovornosti i sudjelovanje svih glavnih sudionika u izvedbi industrijskog poda.
Popis točaka koje treba obraditi na jednom takvom sastanku, tijekom kojega bi većina njih morala biti jasno utvrđena i u pogodbenoj dokumentaciji:
- priprema gradilišta;
- vrsta drenaže, ako je potrebna;
- posao vezan uz ugradnju pomoćnih materijala (hidroizolacija, parna zaklopka, izolacija rubova, uzemljenje …);
- razred industrijskog poda;
- debljina poda;
- armiranje, ako je potrebno;
- odstupanja kod oblika i mjera osnovne ploče, hrapavosti, debljine slojeva, polaganja armature, ravnosti, nagiba, vodoravnosti …;
- dodiri i način prijenosa opterećenja;
- specifikacija betona, koja mora obuhvaćati:
– čvrstoću na pritisak i ugibanje te ugrađenost,
– vrstu i odmjerenost cementa,
– maksimalno zrno, granulacijski sastav i vrstu agregata,
– sadržaj zračnih pora u svježem betonu,
– konzistenciju svježe betonske mješavine,
– vodocementni odnosno vodovezivni omjer;
- utvrđivanje specifikacija preslojavanja ili prevlake;
- postupci miješanja i ugrađivanja te kontrole;
- način površinske obrade i alat za nju, ako je potrebno;
- usklađivanje zahtjeva za površinsku obradu betonske ploče sa zahtjevima za izvedbu prekrivanja polimerima, keramičkim pločicama, kamenim pločama ili drvom, koje se ugrađuju neposredno na beton;
- postupak, početak i trajanje njege te potrebna zaštita i vrijeme prvog nanosa opterećenja;
- zahtjevi za ispitivanje i nadzor;
- mjerila za preuzimanje i postupci popravaka, ako su potrebni.
MEHANIČKA OPTEREĆENJA
Mehaničko opterećivanje
Nosiva betonska ploča, estrih ili polimerno preslojavanje moraju biti dimenzionirani tako, da izdrže sva opterećenja prilikom namjeravane uporabe bez nastajanja bilo kakvih oštećenja. Pri tome treba poštovati i reakcije na napetosti i unutarnje napetosti, kako ne bi nastale raspukline i druga oštećenja. Pri određivanju stupnja opterećenja moramo voditi računa i o mogućim promjenama u budućoj uporabi poda. Samo mehaničko opterećenje nije najagresivniji dio opterećenja. Oštećenja se obično pojavljuju radi napetosti koje nastaju uslijed stezanja i podsijedanja kod nedostatno dobro izvedene temeljne podloge.
Opterećenje kotačima
Opterećenja koja izazivaju kotači teretnih vozila i viličara kreću se od 10 do 150 kilonewtona, a uvjetuju ih i vrste njihovih guma. Treba uzeti u obzir da su izložbeni prostori, trgovine, supermarketi, praonice, tekstilna industrija, industrija precizne mehanike, industrija za preradu plastike lako opterećena područja (opterećenje ispod 10 kilonewtona); srednje opterećeni su podovi u drvnoj industriji, proizvodnji namještaja i papirnoj industriji, parkirališta i skladišta (ispod 40 kilonewtona); teško opterećena su uzletišta, podovi u strojarskoj i alatnoj industriji, u automobilskim servisima (opterećenje ispod 80 kilonewtona), dok su vrlo teško opterećeni podovi u servisima za teretna vozila, u metalurškoj i teškoj industriji (opterećenje iznad 80 kilonewtona).
Opterećenja radi kočenja i okretanja
Teretnjaci i viličari sa svojim snažnim kočnicama i okretanjima u mjestu prenose u industrijski pod snažne sile posmika. One vodoravne su reda veličine 40 posto od okomitog opterećenja, a ako vozila imaju kotače od tvrdog polimera – i do 70 posto, ukoliko su ovi izrađeni od tvrde gume.
Dodatna poteškoća je toplina, koja se prilikom kočenja oslobađa na mjestu dodira između kotača i poda. Mnoga polimerna preslojenja se pritom uslijed nastale topline oštećuju, a tako oštećene površine ne mogu se više očistiti.
Mrtvo opterećenje
Regali u skladištima, transportna i druga strojna oprema obično stoje neposredno na betonskoj ploči. Prilikom projektiranja se obično poštuje neko standardno umjesto stvarnog mrtvog opterećenja. Mnogo puta bi se za vrlo teško mrtvo opterećenje trebao izrađivati poseban temelj odnosno pod, te bi ono moralo biti odvojeno od izravnog dodira sa podom.
Opterećenje radi uskladištene robe
Uskladištena roba uzrokuje manje napetosti u betonskoj ploči. Prilikom projektiranja se određuje najveće moguće opterećenje uskladištenom robom po kvadratnom metru betonske ploče. Ovo se opterećenje može i povećati, ako se pretpostavlja da će se uporaba poda ubuduće izmijeniti, a opterećenje postati još veće.
VANJSKE I UNUTARNJE DEFORMACIJE
Deformacije podloge
S obzirom na deformabilnost temeljnog tla pod betonskom pločom nema nekih općih zahtjeva. Kod svakog projektiranja i izvođenja industrijskog poda temeljni pod mora biti dobro izveden i kompaktan te mora imati visoki modul elastičnosti. Pritom treba poštovati nacionalne zahtjeve koji važe za stvrdnjavanje temeljnih podova u pojedinim državama.
Napetosti
Prostorne promjene betonske ploče koja je izrađena na tlu obično su uvjetovane temeljnim tlom, armaturom i svim drugim elementima koji uzrokuju nastanak znatnih napetosti na vlak. Da bi se one smanjile što je moguće više, treba koristiti odgovarajuće betonske mješavine, osigurati dovoljno prostora u područjima radnih spojeva ili izraditi pod bez spojeva, smanjiti smetnje prilikom stezanja ploče, uz stupove izvesti izolacijske spojeve, armaturu položiti u dijagonalnom smjeru za suzbijanje izvijanja uglova i spriječiti smetnje u pomicanju ploče.
Unutarnje napetosti
Nehomogeno stezanje ili promjene temperature izazivaju u betonskoj ploči nastajanje napetosti, pri čemu se najčešće radi o napetostima na vlak u blizini površine. Posljedica njihovog nastanka su raspukline i izvijanje. Oboje treba u cijelosti spriječiti ili barem ograničiti na prihvatljiv opseg.
PROMETNA SPOSOBNOST, PROVOZNOST I UDOBNOST VOŽNJE
Ravnost (glatkost)
Glavni razlozi za postavljanje uvjeta ravnosti industrijskih podova su:
– sigurnost pješaka,
– stabilna i udobna vožnja te sigurnost prilikom prijevoza tereta,
– onemogućavanje nastajanja mlaka i blatnih udubljenja.
Uobičajeno je da se dogovara gornja granična vrijednost za dopušteno odstupanje između površine poda i mjerne letvice određene dužine.
Posebna poteškoća je pritom izvijanje uglova i rubova, što je posljedica razlika u vlažnosti ili temperaturi između donjeg i gornjeg dijela ploče. Kod zahtjeva za visoku transportnu sposobnost površine za viličare ovakve visinske razlike moraju biti minimalne. Iznimno niska odstupanja od ravnosti dopuštena su kod uskih prolaza u visokoregalnim skladištima.
Hrapavost
S obzirom na hrapavost površine, treba znati da uvijek moraju biti ispunjeni zahtjevi za izradu neklizavih površina.
Spojevi
Izolacijski spojevi
Izolacijski spojevi se rabe posvuda gdje između poda i konstrukcijskih elemenata objekta treba osigurati potpunu slobodu gibanja u okomitom i vodoravnom smjeru. Izolacijski spojevi su izvedeni umetanjem punila koje djeluje između poda i konstrukcijskih elemenata.
Prostorni spojevi
Prostorni spojevi omeđuju na betonskoj ploči pojedina polja ugrađivanja betona skladno i prema planiranom rasporedu spojeva.
Prividni spojevi
Prividni spojevi obično se nalaze na liniji stupova i u sredini, na jednakim udaljenostima. Pri određivanju međusobne udaljenosti između prividnih spojeva treba poštovati različite čimbenike, poput:
– debljine betonske ploče,
– vrste, količine i položaja armature,
– predviđenog stezanja betona,
– trenja s obzirom na temeljni pod,
– rasporeda temelja, otvora, temelja za opremu, kanala i sličnih diskontinuiranosti poda,
– vremenskih uvjeta (temperature, vjetra i vlage),
– načina i kakvoće njege betona.
Betonske ploče bez spojeva
Najbolnije mjesto velikih industrijskih podova su njihovi tehnički nedostaci i pogrešno izvedeni spojevi. Ocjenjivanje troškova izgradnje i održavanja tijekom vremena uporabe (najčešće nekoliko desetljeća) ukazuje na to, da su betonske ploče bez fuga i ekonomična alternativa betonskim pločama, razdijeljenima mnogim prividnim spojevima, koja se najviše izvodi.
Raspukline
Za dopuštene ili još uvijek dopustive količine i najveće širine raspuklina koje se pojavljuju u industrijskom podu nema postavljenih općih zahtjeva. Iznimke su:
– spriječavanje korozije armature: u tom slučaju nacionalni ili međunarodni standardi propisuju granične vrijednosti za armirani beton;
– polimerne prevlake za industrijske podove, koje imaju sposobnost premoštenja raspuklina.
Čak i ako sa tehničkog stanovišta raspukline nisu sporne, postoje vrlo značajni estetski zahtjevi vezani uz njihovu izradu.
ZAHTJEVI ZA DJELOVANJE I UPORABU
Neklizavost
Mnoge su države propisale zahtjeve za sigurnost i zaštitu na radnim mjestima, što uključuje i opći zahtjev – da podovi ne smiju biti klizavi.
Otpornost na prljavštinu
Troškovi čišćenja ovise prije svega o tome, koliko je neko tlo otporno na prljavštinu, iako za ovo ne postoje nikakva mjerila i metode ispitivanja. Općenito važi, da prianjanje prljavštine uz površinu poda ovisi o njegovoj makro- i mikro hrapavosti te o fizikalnoj energiji površine.
Čišćenje
Povremeno čišćenje industrijskog poda je nužno kako bi se osigurao siguran hod, ispunili kontrolirani higijenski uvjeti, spriječili zastoji odnosno prekidi proizvodnog procesa te održao estetski izgled cijelog prostora. Korisniku se svakako trebaju predati i uputstva za čišćenje poda.
KOMPATIBILNOST
Deformacije
Svi dijelovi sistema višeslojnog industrijskog poda mijenjaju svoj oblik i dimenzije radi mehaničkih opterećenja, kemijskih procesa, procesa koje izazivaju vlaga i promjene temperature, što se pokazuje u mehaničkim napetostima (pod, vlak, posmik). Sve deformacije moraju biti međusobno kompatibilne, kako ne bi došlo do oštećenja poda kao sistema. Pritom su najkritičniji spojevi između betonske ploče i preslojavanja žbukom odnosno polimernim prevlakama.
ZAŠTITA OKOLIŠA
Projekt industrijskog poda, koji propisuje sve tehničke zahtjeve, mora poštovati i sve zdravstvene i protupožarne propise, kao i zakone kojima se štiti okolina. Sve je to dio nacionalnog građevinskog zakonodavstva te obuhvaća i izgradnju, uporabu i trajanje industrijskog poda. Obično sadrži zahtjeve za skladištenje, pretovarivanje i odašiljanje opasnih tvari. Ako se industrijski pod koristi i kao zaštitni zabran u odnosu na okolinu, treba povesti računa o mogućnosti da opterećenja, napetosti i ostalo navedeno u ovom članku mogu dovesti do toga da pod ne obavlja ovu svoju funkciju.
Za recikliranje i deponiranje otpadnog materijala koji nastaje prilikom razgradnje industrijskog poda važe zakoni o građevinskom otpadu.
OTPORNOST
Otpornost na habanje
Za otpornost na habanje nema općih zahtjeva, jer ona ovisi o vrsti opterećenja, korištenim materijalima i načinu ispitivanja.
Otpornost na kemikalije
Površina poda mora biti otporna na kemikalije, što znači da površina i nakon djelovanja određene kemikalije mora ostati neoštećena.
Ekstremne temperature
Vanjske temperature ne smiju utjecati na prianjanje polimerne prevlake ili prevlake od cementom vezane žbuke uz betonsku podlogu. Standardi SIST EN 1504-2; HRN EN 1504-2 i SIST EN 1504-3; HRN EN 1504-3 propisuju odgovarajuća ispitivanja za takve slučajeve.
Utjecaj UV-svjetlosti
Standard SIST EN 1504-2; HRN EN 1504-2 zahtijeva da se na površini polimerne prevlake niti nakon dvije tisuće sati umjetnog obasjavanja UV-svjetlošću ne smiju pojaviti mjehuri, raspukline ili obojene mrlje.
POSEBNA SVOJSTVA
Antistatičnost
Industrijski podovi moraju u mnogim slučajevima biti električno provodni na odgovarajući način, da ne bi došlo do elektrostatičnog elektriziranja.
Otpornost na vatru
Zahtjevi za otpornost podova na požare utvrđeni su nacionalnim propisima i o njima moraju odlučiti projektanti poda.
dr. Andrej Zajc
