ZELENA INFRASTRUKTURA: Europski primjeri dobre prakse kao putokaz k ostvarenju održivih gradova

slika 1: zeleni dnevni boravak – Ludwigsburg (rralur.si)

Potporu težnji da se Hrvatska u narednom desetljeću nađe među europskim predvodnicima u pretvaranju klimatskih i ekoloških izazova u prilike daje i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ulaganjem u razvoj zelene infrastrukture, kao sastavnice održivog razvoja.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu izradilo je nacrt prijedloga Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.-2030. Program sadrži tri posebna cilja:

  • Kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem zelene infrastrukture u urbanim područjima
  • Unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena infrastruktura u urbanim područjima
  • Visoka razina znanja i društvene svijesti o održivom razvoju urbanih područja kroz razvoj zelene infrastrukture

Sva tri navedena cilja međusobno su komplementarna te djeluju sinergijski prema ostvarenju utvrđene vizije. S obzirom na karakter ciljeva i njihovu međupovezanost, realizacijom istih doprinijet će se poticanju kružnog procesa koji će rezultirati kontinuiranim porastom interesa za provedbu projekata razvoja zelene infrastrukture.

U Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030, razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova prioritet su provedbe javne politike na području održivog okoliša. Prioriteti javne politike u okviru Programa razvoja ZI su:

  • kvalitetno upravljanje razvojem zelene infrastrukture definiranjem metodologije za izradu standarda, planiranje, evidentiranje i praćenje stanja i razvoja zelene infrastrukture te njezine tipologije, kao i uspostavom prostorne baze podataka za praćenje i evaluaciju provedbe razvoja, unaprjeđenje zakonskog okvira te poticanje izrade strateških dokumenata razvoja zelene infrastrukture
  • unaprijeđena, raširena i lako dostupna zelena infrastruktura u urbanim područjima provjerom kroz provedbu pilot projekata te nakon toga poticanje izgradnje zelene infrastrukture na području cijele RH kojom se unaprjeđuje prilagodba na klimatske promjene
  • razvoj visoke razine znanja i društvene svijesti o održivom razvoju urbanih područja kroz razvoj zelene infrastrukture, afirmacijom i informiranjem javnosti te edukacijom o značaju i ulozi zelene infrastrukture

Ostvarenjem vizije razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima doprinosi se unaprjeđenju aspekta održivog razvoja – društvenih, gospodarskih i okolišnih, prisutnih na području gradova i naselja. U središtu vizije razvoja je kvaliteta života stanovništva (stalnog i povremenog) te povezanost čovjeka i prirode, prvenstveno u kontekstu pozitivnih utjecaja prirode na ljudsko zdravlje i regulaciju (mikro)klimatskih uvjeta i procesa. Zelena infrastruktura ima iznimno velik značaj na jačanje otpornosti gradova na posljedice klimatskih promjena, te istovremeno na smanjenje nepovoljnih utjecaja gradova na klimatske promjene. Prepoznavanje širokog spektra pozitivnih utjecaja zelene infrastrukture i dugoročnih koristi razvoja iste doprinijet će stvaranju održivih, sigurnih i otpornih gradova ugodnih za život. Ostvarenjem vizije ujedno će se pridonijeti ostvarenju vizije Nacionalne razvojne strategije 2030 koja ističe važnost zdravog i održivog razvoja, vrednovanje postojećih potencijala te visoku kvalitetu života i okoliša.

U nastavku teksta donosimo nekoliko primjera uspješno provedenih europskih projekata.

Zeleni dnevni boravak – Ludwigsburg, Njemačka

Zadatak ovog projekta je bio stvoriti inovativni višenamjenski zeleni urbani prostor koji potiče mjere prilagodbe klimatskim promjenama. Jedan od ključnih izazova potrebnih za provedbu Zelenog dnevnog boravka bilo je pronalaženje odgovarajućeg mjesta za izgradnju što je odgodilo početak gradnje za gotovo godinu dana. Projekt je u konačnici lociran na prikladnom mjestu u središtu grada za koje su lokalne vlasti imale prava na dugoročnu uporabu. Proces izgradnje temeljio se na specifičnim tehničkim znanjima vezanim uz izgradnju postrojenja kombinacijom modernih materijala i sustavima zelenih zidova.

Grad Ludwigsburg promiče projekt kao dobar primjer prilagodbe klimatskim promjenama koji može smanjiti učinak urbanog toplinskog otoka. Na primjer, vegetacijski pokrov ima izravan i mjerljiv učinak na neposrednu okolinu. Još neke od koristi ovog projekta su: stanište za biljke i životinje, održavanje lokalne raznolikosti flore i faune, poboljšanje kvalitete zraka, filtriranje prašine, učinak hlađenja zbog isparavanja. Zeleni dnevni boravak visoko je cijenjen kao atraktivna intervencija na otvorenom prostoru koja građanima pruža opuštajuće mjesto za odmor u gustom urbanom okruženju.

Monsanto zeleni koridor – Lisabon, Portugal
Slika: Lisabon (oGuia)

Grad Lisabon je 2012. godine povezao zelene površine i tako napravio zeleni koridor dugačak 2,3 kilometra. To je koncept kontinuirane prirodne strukture. Sastoji se od koordiniranog niza zelenih površina kojima se povećava njihov udio u unutrašnjosti grada. Ciljevi ovog projekta su:

  • poboljšati kvalitetu života u gradu rješavanjem urbanih izazova kao što su efekt urbanih toplinskih otoka, poplave, zagađenje zraka i nejednaka raspodjela zelenih površina
  • povećati atraktivnost grada nudeći prostore za rekreaciju i zdrav način života
  • regulirati kvalitetu zraka
  • stvaranje i poboljšanje ekosustava.

Sadnja uličnog drveća i stvaranje zelenih površina mogu poboljšati postojeću sivu infrastrukturu te daje pješacima i biciklistima više prostora. Ozelenjavanje sive infrastrukture omogućuje bolje ekološke veze i doprinosi kontroli onečišćenja zraka. Ulično drveće čini grad atraktivnijim, bolje povezuje zelene površine i pruža hlad biciklistima.

Najzeleniji u zelenom bloku – Helsinki, Finska
slika: Helsinki (Landezine.com)

Cilj projekta „Najzeleniji u zelenom bloku“ je bio istražiti buduće mogućnosti razvoja zelenih površina istraživanjem njihove funkcionalnosti na krovovima stambenih zgrada te steći uvid u utjecaje koji zeleni krovovi mogu imati na stanovanje i osjećaj zajednice. Ovaj projekt je bio znanstveno istraživački projekt. Glavna istraživačka pitanja su bila:

  • Štite li zelene fasade zgrade od jake kiše, vrućine ili drugih vremenskih uvjeta?
  • Kako se biljke snalaze u izazovnim uvjetima na obali mora?
  • Kako stanovnici prilagođuju i usvajaju zajedničke zelene površine? Kakva iskustva nude prostori i mogu li pomoći u podržavanju društvene kohezije?

slika: Helsinki (Pia Kuusiniemi)

Podaci prikupljeni u ovom projektu će pomoći u osmišljavanju ekološki i društveno održivih rješenja temeljenih na prirodi. Zaključeno je sljedeće:

  • Zeleni krovovi i fasade bloka hlade mikroklimu na krovovima, kao i krovne i zidne konstrukcije. Zeleni krovovi s debelom podlogom također pomažu u smanjenju utjecaja olujnih voda. U izboru materijala razmatrana je kružna ekonomija – plastika je izbjegnuta u svim slojevima zelenog krova. Na krovovima se proučavaju mikrobi korisni za biljke, kao sredstvo za podršku dobrobiti biljaka bez dodavanja hranjivih tvari koje su štetne za kvalitetu morske vode
  • Zelene površine na krovovima nude korisna iskustva prirode i mogućnosti za vrtlarstvo, što potiče odgovornost prema okolišu

Koristi ovoga projekta su mnogobrojne: poboljšanje povezanosti i funkcionalnosti zelene i plave infrastrukture, povećana biološka raznolikost, povećano kulturno bogatstvo i raznolikost, promjena slike/imidža urbanog okruženja, povećanje količine zelenih otvorenih površina za stanovnike, povećan osjećaj suvlasništva u zajednicama te povećana društvena interakcija.

www.mpgi.gov.hr