U Ustavu Republike Hrvatske područje voda pravno je uređeno Zakonom o vodama kojime se “uređuje pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti upravljanja vodama, organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnoga gospodarstva; ovlasti i dužnosti tijela državne uprave i drugih državnih subjekata, te druga pitanja značajna za upravljanje vodama.”Financiranje vodnoga gospodarstva uređeno je Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva. Prema Uredbi o standardu kakvoće voda Vlade Republike Hrvatske, stanje površinskih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela površinskih voda. Da bi se voda djelatno štitila od onečišćenja, potrebno je upravljati kvalitetom voda, odnosno nadzirati onečišćenje voda i istraživati, planirati i otklanjati uzročnike onečišćenja voda. Osim prihvaćenih međunarodnih konvencija i protokola koji obvezuju Republiku Hrvatsku da vodi brigu o zaštiti vodnih sustava, postoji i relativno kvalitetno nacionalno zakonodavstvo. Na stručnim i znanstvenim temeljima, prirodne znanosti, zaštita okoliša i prirode te održiv razvoj danas su još uvijek prilično udaljeni od prosječnog stanovnika. Npr znanstvenici znaju da su močvare mjesta izrazito velike biološke vrijednosti, ali također mnogo pružaju ljudima; primjerice, prirodna su obrana od poplava, a neki se pojmom močvara koriste u negativnom značenju. Ljudi još uvijek robuju predrasudama o zaštiti prirode kao zapreci gospodarstvu, jer nemaju svijest o ekonomskoj koristi od očuvane prirode. To su tzv. usluge ekosustava, a znanstvenici su izračunali da u Europskoj uniji priroda pruža koristi u vrijednosti od 300 milijardi eura, samo kod nas treba ujediniti cjelovito i dubinsko znanje, turizam i ekonomiju.
Možda najbolji primjer za usluge ekosustava su rijeke i njihova poplavna područja. One pružaju brojne vrijedne koristi kao što su zalihe pitke vode, zaštita od poplava, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali također osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i za ekoturizam. Nove znanstvene spoznaje brišu poplavnim područjima status bezvrijednog zemljišta, ističu njihovu vrijednost za održanje biološke raznolikosti, ali i koristi za ljude. Tako je očuvana poplavna nizina ujedno najbolja obrana od poplava. Usluge ekosustava treba uvijek imati na umu kad je riječ o razvojnim projektima, jer njihovu potrebu, međusobno djelovanje i smisao vidimo tek kad je prekasno. Klimatske promjene izvrstan su pokazatelj za to, a očuvana prirodna područja su regulatorni sustavi.