Programi razvoja do kraja 2021. godine

NAJAVA: Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama bit će usvojeni do kraja godine.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu izradilo je dva programa: Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021. do 2030. godine i Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. Programi su izrađeni u skladu s nadređenim strateškim dokumentima, Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (NN 13/21), Strategijom prostornoga razvoja Republike Hrvatske (NN 106/17) i Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (NN 140/20).

U nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgrada te razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima, definirani su kao prioriteti provedbene politike na području održivog okoliša. Nacionalni plan oporavka i otpornosti u inicijativi „Obnova zgrada“ sadrži reformu „Uvođenje novog modela strategije zelene urbane obnove i provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“ za čiju će provedbu biti ključni programi za zelenu infrastrukturu i kružno gospodarenje, a koji će do kraja godine biti usvojeni na sjednici vlade Republike Hrvatske.

U nastavku teksta ukratko opisujemo viziju i glavne koristi programa.

KRUŽNO GOSPODARENJE PROSTOROM I ZGRADAMA

Koristi za razvoj kružnog gospodarenja prostorom i zgradama strukturirane su kroz okolišni, ekonomski i društveni aspekt. Okolišni aspekt predstavljaju svi oni pozitivni procesi usmjereni na prostor i zgrade, okoliš, energiju i materijale, kao što su povećanje broja ponovno korištenih prostora i zgrada, smanjene količine građevnog otpada, smanjenje ugljičnog otiska zgrada, povećanje inovativnosti u razvoju novih materijala iz sekundarnih i recikliranih sirovina. Ekonomski aspekt čine procesi koji su u uzročno-posljedičnoj vezi s procesima definiranim u okolišnim koristima te predstavljaju pozitivne ekonomske trendove kružnog gospodarenja poput gospodarske stabilnosti temeljem neovisnosti o primarnim sirovinama, troškovno optimiziranog cjeloživotnog vijeka zgrada, povećanje stope zaposlenosti. Društvene koristi odnose se na povećanje kvalitete života stanovnika, a imaju važnu ulogu budući da ih može prepoznati i ocijeniti cijela zajednica, primjerice poboljšanje zdravlja i dobrobiti ljudi, podizanje društvene svijesti o održivom okolišu, očuvanje kulturnih i društvenih vrijednosti.

Naša vizija razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

Hrvatska u 2030. godini je zemlja u čijim se urbanim područjima uspješno provodi model kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, u kojemu se nekorišteni postojeći prostori i zgrade obnavljaju, smanjuje količina ukupno proizvedenog građevnog otpada, promiču inovacije u razvoju kružnih materijala i proizvoda, a u projektiranju i izvođenju zgrada primjenjuju se načela eko-dizajna. U 2030. godini Hrvatska je zemlja koja prepoznaje, revitalizira, unapređuje i vrednuje svoj izgrađeni prostor kao temeljni resurs, a građanima je osiguran zdrav, društveno funkcionalan, siguran životni i radni okoliš.

Ostvarenjem vizije razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama doprinosi se realizaciji temeljnih učinaka te unaprjeđenju svih aspekata djelovanja i razvoja prisutnih na području gradova i naselja, koji su vidljivi u tri aspekta održivog razvoja – društveni, gospodarski i okolišni. U središtu vizije razvoja je ostvarivanje veće trajnosti zgrada u prostoru, što dovodi do  manjih operativnih troškova i troškova održavanja, sporije amortizacije, veće vrijednosti imovine, ugodnijeg boravka za stanovnike, veće sigurnosti stanovanja i dr. Također, ostvarenjem ovakve vizije povećala bi se primjena obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost u zgradarstvu, utjecalo bi se na smanjenje građevnog otpada i povećanje njegove oporabe te doprinijelo razvoju inovacija u stvaranju novih materijala i uspostavljanju eko-dizajna.

ZELENA INFRASTRUKTURA U URBANIM PODRUČJIMA

Kada govorimo o zelenoj infrastrukturi u urbanim područjima, njezini potencijalni sastavni elementi su svi oblici trajnog zelenila i vode u okolišu i na zgradama te je potrebno poticanje njihovog povezivanja u strateški planiranu mrežu.

Stjecanje i ostvarivanje brojnih koristi za društvo u cjelini – gospodarskih, društvenih i okolišnih – temeljni je cilj ulaganja u razvoj zelene infrastrukture kao sastavnice održivog razvoja.

Naime, gospodarski učinci zelene infrastrukture su itekako mjerljivi budući da ona doprinosi smanjenju javnih i privatnih rashoda, ali i konkretnom prihodu. Oni se očituju u smanjenju toplinskih otoka u gradu, zatim u smanjenju negativnog utjecaja ekstremnih klimatskih pojava, a važna ekonomska korist je i utjecaj zelene infrastrukture na poboljšanje zdravlja ljudi i smanjenje ulaganja u liječenje bolesti. Gospodarska korist ostvaruje se i proizvodnjom hrane u urbanim i zimskim vrtovima te u staklenicima, a doprinos se očekuje i otvaranjem novih radnih mjesta i tvrtki za potrebe izgradnje i održavanja zelene infrastrukture.

S druge strane, društvena korist zelene infrastrukture izravno će se zrcaliti i na unaprjeđenje kvalitete života u gradovima, i to provođenjem slobodnog vremena na otvorenom te korištenjem javno dostupnih rekreacijskih, sportskih,  kulturnih, zdravstvenih i obrazovnih sadržaja unutar ili uz zelenu infrastrukturu.

Očuvanje i obnavljanje kvalitete zraka, vode i tla je direktna korist zelene infrastrukture za okoliš budući da ona utječe na smanjenje visokih ljetnih temperatura i urbanih toplinskih otoka, zatim na smanjenje buke i rizika od poplava te stakleničkih plinova, ali i povećanje održivosti ekosustava i otpornosti na klimatske promjene.

Naša vizija razvoja zelene infrastrukture

Zelena infrastruktura u urbanim područjima široko je rasprostranjena i svima dostupna te doprinosi visokoj kvaliteti života stanovništva i uspostavi održivih, otpornih i sigurnih gradova i naselja. Ona je jedan od ključnih elemenata planiranja razvoja urbanih područja, a njezini potencijali razvoja kontinuirano se vrednuju, što osigurava ugodno okruženje za život, a ujedno se ostvaruje i doprinos održivom, gospodarskom i prostornom razvoju. Dostupnost i raširenost zelene infrastrukture dovest će do “povratka prirode u grad” te unaprijediti ljudsko zdravlje i kvalitetu okoliša u urbanim područjima.

www.mpgi.gov.hr