Rani dani
Bilo je vrijeme kada su dizajn i konstrukcija industrijskih podova bili jednostavni. Ako su opterećenja na ploči bila lagana do srednja, 15 cm betona i jedan sloj mreže. Ako su tereti bili teški, upotrijebite ploču debljine 20 cm s 2 sloja mreže. Specijalni izvođači podova još nisu postojali, a gradnja je općenito bila dopuštena kao dio paketa zemljanih radova. Tijekom 1970-ih stvari su se počele mijenjati. Građevinske metode razvijene su usvajanjem ručnog izvlačenja ili izlijevanja betona, što omogućuje lijevanje većih površina u jednom danu. Izvođači betonskih radova, posebno u SAD-u, počeli su postajati prepoznata vještina. Kako su se površine povećavale, tako se povećavao i rizik.
Lanac opskrbe građevine je složen , a nekoliko klijenata ima svaki svoje interese . Oni koji grade pod nalaze se negdje pri dnu popisa i često se svaki izgovor koristi da bi im se zadržalo plaćanje. Ako pucanje nije problem, sljedeća na popisu prigovora je ravnost. Kako bi se zaštitili, ovoj rastućoj industriji izvođača betonskih podova potreban je način da ugovorno definiraju normative za površine koje izvode. 1979. godine Allen Face razvio je sustav numeriranja poda ravnosti poda, poznatiji kao F brojevi, koji će kasnije biti formaliziran u ASTM1155. Sada bi se mogla definirati kvaliteta, omogućavajući ne samo dobavljaču da dobije plaćene radove, već i naručitelju da zna što dobiva.
Iako su brojevi F dobro funkcionirali za definiranje performansi podova s slobodnim kretanjem, 
viličari VNA, koji su radili u objektima s višim regalima i uskim prolazima, imali su različite i specifične zahtjeve. Fmin, izmjeren pomoću valjkastog profila, postao je prva definirana specifikacija kretanja.
Godine 1987. Britanski institut za standarde objavio je BS8204: 2. Ovaj je dokument definirao kategorije ravnosti pomoću testa ravnanja. Ubrzo nakon toga, UK Concrete Society objavilo je svoje prvo izdanje Tehničkog izvještaja br. 34, koje je objedinilo smjernice za projektiranje i izgradnju industrijskih prizemlja. Otprilike u to isto vrijeme Somero je na tržište uveo laserski finišer , mijenjajući konstrukciju poda u cijelom svijetu u godinama koje su slijedile. Osim definiranog kretanja, gdje se još uvijek često koristi konstrukcija s dugim trakama, gradnja velikih uvala postala je norma. UK Concrete Society objavilo je izdanje TR34 izdanje 2 1994. godine, a potom je uslijedio dodatak koji prepoznaje promjenjivu prirodu konstrukcije poda. Slobodno kretanje.
Trenutna praksa
Danas u cijelom svijetu postoje mnogi standardi koji definiraju pravilnost površine, uključujući: VDMA, DIN-15185, DIN-18202, EN-15620, ICI 05-TC / 09, NZS3114 itd. Iako su općenito prikladni za svrhe u kojima su napisani , većina je bila pristrana prema jednom ili drugom članu, bilo da je riječ o izvođaču podova, ispitnoj kući ili proizvođaču opreme za rukovanje materijalima. Član koji je rijetko zastupljen je operater objekta . Čitava je industrija građena na ugovornoj usklađenosti, a ne na optimizaciji izvedbe.
Vjerojatno, ovisno o perspektivi sudionika, nesigurnosti u mnogim standardima postoje za ugovornu zaštitu ili iskorištavanje. Površinski profil poda kreće se tijekom vremena, bilo od uvijanja na zglobovima ili deformacije pod opterećenjem. Sa stajališta izvođača podova, pod je postavljen prema specifikacijama. Iz perspektive dobavljača MHE, viličari ne mogu voziti punom brzinom jer pod ne zadovoljava specifikacije. Vrijeme ispitivanja je presudno.
Iako je ovo osobito važno za podove kretanja definirane VNA-om, u konačnici se pogreške mogu identificirati i poduzeti ispravci. To obično traži neki oblik brušenja, iako postoji i nekoliko mogućnosti premazivanja. Ako se izvodi brušenje, to mora biti iz zdravih razloga, a ne samo da bi zadovoljilo specifikacije unutar djelića milimetra. Čim započnete brušenje, narušavate integritet površine.
Kada su u pitanju podovi slobodnog prometa, brzine su još veće. Razumljivo, zbog mukotrpne prirode mjerenja i prikupljanja podataka uzima se samo uzorak. Tvrdi se da statistički ovo pruža dobru predstavu kvalitete. Stvarnost je takva da se za standarde poput ASTM1155, TR34 i DIN18202 uzorkuje manje od 2% ukupnog poda. Kako točna mjesta nisu definirana, moglo bi se zamisliti da izvođač podova može utjecati na mjesto uzimanja linija za uzorak, osiguravajući time ispunjavanje specifikacija. Jednako tako, inženjer koji snima pod ima određenu slobodu odabira područja kako bi pokazao da pod ne odgovara.
Tada se postavlja veliko pitanje, gdje je nepoštivanje i kako će se popraviti? Općenito, ono što se događa je da se plaćanje odgađa ili se pregovara o popustima. Nekim standardima čak nedostaje ograničenje od 100%, umjesto da definiraju samo 95. percentil. Tehnički biste na podu mogli imati nekoliko velikih grešaka i dalje proći specifikaciju, pogotovo ako uzmete u obzir da je napravljen tako mali uzorak mjerenja. Ako dođe do sukoba i ponovno se ispita pod, s mogućim učinkom vremena, mjesta mjerenja, metodologije, instrumenta itd., Vjerojatnost postizanja identičnih rezultata je mala.
Pogled u budućnost
Izražavajući rezerve prema nekim trenutnim standardima i specifikacijama, oni su nam općenito dobro poslužili i s građevinske perspektive i s vlasnika / korisnika zgrade. Međutim, s povećanjem automatizacije i postavljanja robota u logističke centre i proizvodne pogone, zahtjevi postavljeni na podu se mijenjaju.
Ovi roboti mogu raditi bilo gdje na ploči, bilo na definiranoj mreži ili slučajnim uzorkom. Prva posljedica je da pravilnost površine poda mora biti dosljedna na cijelom području. Korištenje geodetskih tehnika kojima se mjeri samo vrlo mali uzorak za provjeru usklađenosti nije dovoljno. Operateru zgrade ostavit će se da tijekom rada identificira i ispravi problematična područja, dodajući ogromne i nepotrebne troškove. Moguće je profilirati cijelu površinu poda. ASTM1155 ažuriran je 2014. kako bi omogućio upotrebu 3D laserskih skenera za mjerenje F brojeva.
Trenutno postoji mnogo rasprava i otpora usvajanju ove tehnologije. Prvo, korištena metodologija i oprema slabo su preneseni u odnosu na svijet BIM-a. U svijetu industrijskih podova mjerimo i izvještavamo u milimetarskoj, pa čak i submilimetarskoj preciznosti. To se može postići, ali samo pomoću anketnih / inženjerskih skenera, s rigoroznim postupcima za prikupljanje i analizu podataka.
Jednako je važno, postoji znatan nedostatak znanja i sposobnosti interpretacije podataka. To opet može imati ugovorne posljedice. Za izradu poda prema FF35 / FL25 može se ugovoriti izvođač podnih obloga. GC, inženjer ili klijent, može naručiti lokalnom geodetu mjerenje sukladnosti pomoću laserskog skenera. Rezultati mogu pokazati usklađenost, ali geodet izdaje izvješće koje sadrži lijepu i živopisnu toplotnu kartu. Možda izgleda impresivno, ali crvene zone neposredan su izvor sukoba. S gledišta izvođača podova isporučili su ono što je potrebno. Zapamtite, ASTM1155, čak i kada se mjeri laserskim skenerom, zahtijeva samo vrlo mali uzorak podataka. Tumačenje se često vodi prema tome tko plaća ispitivanje.
Postignut je napredak u razumijevanju zakrivljenosti i valovitosti profila poda kako bi se omogućilo učinkovito pokretanje različitih vrsta opreme za autonomno rukovanje materijalima. Međutim, danas nedostaje detaljnog razumijevanja dinamičnog ponašanja ovih vozila. Kad se to bolje razumije, radne brzine mogu se optimizirati i postići veća učinkovitost. Sad kad imamo sposobnost stvaranja površinskih karata visoke rezolucije, korak smo bliže mogućnosti definiranja specifikacija temeljenih na performansama.
U međuvremenu, industriju podova treba educirati tako da prihvati da izgradnja podova za automatizirane logističke sustave ne zahtijeva nerealna super stroga odstupanja. Međutim, zahtijevaju dosljednost i ujednačenost koja je stabilna tijekom vremena. To može zahtijevati usvajanje različitih tehnika, ne samo za postavljanje i završnu obradu, već i upravljanje kvalitetom, dizajn mješavine itd. Geodeti i savjetnici moraju biti u mogućnosti pružiti pouzdano i pouzdano izvještavanje na temelju definiranih standarda za prikupljanje podataka laserskim skeniranjem. Rezultati moraju biti dosljedni i ponovljivi. Konačno, sa svim stranama potrebno je dogovoriti ugovore koji se temelje na optimizaciji performansi sustava za rukovanje materijalima i dogovorenom metodu ispravljanja kada se pogreške pojave. Ovo je novo poglavlje u putovanju industrijskim podovima, koje tek treba napisati.