Mišljenje sudskog vještaka, koje nam ovaj put iznosi Franco Callegaro, stručnjak za podne obloge od drva, tekstila, različitih umjetnih masa i podloga na koje se one polažu, opisan je problem koji je nastao radi neodgovarajuće ugradnje grijanog estriha. On je podastrao uzroke i najpodesnija rješenja za sanaciju drvenog poda.
Na 250 / 300 kvadratnih metara ukupne površine položen je parket velikog formata od tikovine, debljine 22 milimetra. Radi se o spavaćim sobama, dnevnom boravku i mansardi. Na cijeloj povšini na koju se lijepio parket nalazio se cementni estrih s ugrađenim podnim grijanjem. U svim prostorima se jasno vide pukotine različitih veličina, od 1 do 5 milimetara.
U dnevnim prostorima je ugrađen venecijanski pod, a na sredini jedne od soba – mislim da se radi o blagovaonici – obloga je napravljena od različitih vrsta drva, koje su položene u obliku kvadrata. I ovdje su se pojavile pukotine, mada uže, jer je drvo tanje od tika.
Bila su izvedena potrebna mjerenja, koja su pokazala sljedeće rezultate:
- relativna vlažnost zraka je iznosila 53 posto,
- temperatura 19,8 stupnjeva Celzijusa,
- vlažnost položenog drva 6-postotna.
Dobivene izmjerene vrijednosti nam govore, da su relativna vlažnost zraka i temperatura u prostoru uobičajeni. Stoga uzroke za nastalu situaciju, prema mome mišljenju, treba tražiti isključivo u podlozi, to jest u grijanom estrihu. Analiza je pokazala da debljina estriha iznad grijaćih cijevi, gdje su se pojavile najšire pukotine, iznosi najviše 1,5 centimetar. Podsjećam da je za ravnomjerno grijanje prostora i stabilnost drva potreban barem 3 centimetra debeo sloj cementnog estriha iznad grijaćih cijevi. Ako je taj sloj tanji, drvo počinje gubiti previše vlage, što će imati za posljedicu stezanje parketnih daščica, a uz to, naravno – i nastajanje pukotina. Debljina estriha iznad grijaćeg medija nije ravnomjerna, o čemu nam jasno govore različite širine pukotina. Tamo gdje je najtanja parket je najviše isušen, a pukotine su najšire.
Mislim da bi drvo dobilo na širini i u velikoj mjeri prikrilo nastale pukotine kad bi se prostoru umjetno pridodala vlažnost, na primjer – postavljanjem običnog ovlaživača. Kako je uzrok jedino neodgovarajuća debljina estriha iznad grijaćih cijevi, drvo neće ‘raditi’ u ljetno vrijeme ukoliko će se nalaziti na odgovarajućoj temperaturi i relativnoj vlažnosti zraka. U zimsko doba biti će potrebno prostoru dodavati vlagu na umjetni način.