Nearly-zero Energy Buildings (nZEB)

Regionalna konferencija o novom standardu gradnje zgrada gotovo nulte energije Nearly-zero Energy Buildings (nZEB)

13 svibnja 2014, Hotel Dubrovnik Palace, Dubrovnik, Hrvatska

U Dubrovniku je  13. svibnja 2014. godine održana Regionalna konferencija o novom standardu gradnje zgrada gotovo nulte energije Nearly-zero Energy Buildings (nZEB) u organizaciji Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). U idućim godinama očekuje se znatno proširenje tržišta proizvoda vezanih uz energetski učinkovitu gradnju na području cijele Europe, od niskoenergetskih, do pasivnih i zgrada građenih po nZEB principu. Od 2021. godine sve nove zgrade moraju biti građene standardom zgrada gotovo nulte energije, dok nove javne zgrade ovaj uvjet moraju ispunjavati već od 2019. godine.

Prema europskoj Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), nZEB zgrada odlikuje se stupnjem vrlo visoke energetske učinkovitosti s niskom količinom energije potrebne za pokrivanje toplinskih gubitaka koji su u značajnoj mjeri osigurani energijom iz obnovljivih izvora. Regionalna konferencija, organizirana u sklopu europskog projekta IEE SUSTAINCO naglasila je mnoge važne aspekte novog standarda gradnje počevši od različitih tehnologija, poslovnih modela, zakonodavnog okvira, financiranja, primjera najbolje prakse iz Belgije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Irske i drugih projekata uz potporu EU. Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije poštuje sve obveze koje se pred nju kao članicu postavljaju u cilju održivog i pametnog rasta i razvoja. Za ispunjenje obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova i smanjenja ukupne potrošnje energije za 20% do 2020. godine energetska učinkovitost je najbolje sredstvo, a sektor zgradarstva kao najveći pojedinačni potrošač finalne energije u kojoj  učestvuje s oko 43%, ima posebnu ulogu.

2014-05-13-regionalna-2-300Dr.sc. Borka Bobovec, pomoćnica ministrice – Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Obzirom da se sektoru zgradarstva nalazi veliki potencijal ušteda energije, važno je djelovati na poboljšanju energetske učinkovitosti postojećeg fonda zgrada. U tom smislu Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja priprema niz programa energetske  obnove zgrada, od zgrada javnog sektora, preko stambenih zgrada – obiteljskih i višestambenih, do komercijalnih zgrada. U ovom trenutku u tijeku je provedba Programa energetske obnove zgrada  javnog sektora 2014.-2015., te Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje 2014.-2020. s detaljnim programom do 2016. godine. Uskoro se očekuje i donošenje programa za višestambene te za komercijalne  zgrade. Samo program obnove za obiteljske kuće predviđa godišnje uštede energije za cca 56 GWh, te smanjenje emisija ugljičnog dioksida za cca 14.000 tona godišnje.

U pogledu zakonodavnog okvira za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, Zakonom o gradnji (NN 153/13) prenesena je Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD),  određeni su temeljni zahtjevi za građevinu među kojima i gospodarenje energijom i očuvanje topline, te je dana osnova da se podzakonskim aktima detaljno uredi to područje. U okviru ispunjenja obveze utvrđivanja novih visokih energetskih standarda „zgrada gotovo nulte energije“, u tijeku je definiranje referentnih zgrada. Do sada su završene troškovno optimalne analize za jednoobiteljske kuće, i za te kategorije zgrada već su utvrđeni i kriteriji za zgrade gotovo nulte energije.

Obzirom da Direktiva o energetskoj učinkovitosti u svojoj definiciji „zgrade gotovo nulte energije“ podrazumijeva da se veliki udio energetskih potreba zgrade treba podmiriti iz obnovljivih izvora energije proizvedenih ili na mjesta izvedbe zgrade ili u njezinoj blizini, prijedlog novog tehničkog propisa predviđa također obvezni udio obnovljivih izvora energije čiji udjel u ukupnoj isporučenoj energiji za grijanje i hlađenje zgrade, kao i za pripremu potrošne tople ovisi o izvoru i kreće se od 25% ako se radi o energiji iz sunčevog zračenja pa sve do 70% ako se koristi geotermalna energija.

Bez obzira na to kako doživljavamo zgrade oko nas, kvaliteta izgrađenog okoliša zbog svoje sve prisutne prirode, duboko utječe na kvalitetu života. Loša prostorna i arhitektonska rješenja su vidljiva i prepoznatljiva, ona su javna i kao takva imaju veliki utjecaj na kvalitetu života kako pojedinca, tako i cjelokupnog društva. Oni koji dolaze iza nas, naslijediti će zgrade i prostorne odnose oblikovane prema našim profesionalnim znanjima, estetskim i socijalnim mjerilima, i po tome će određivati vrijednost vremena u kome danas živimo i djelujemo.

Iako svaka država ima svoje određene specifičnosti koje uvjetuju različita rješenja kod utvrđivanja nacionalnih definicija zgrada koje su gotovo nulte energije, izuzetno je važna i nužna razmjena iskustava na ovom području a čemu je doprinijela i ova konferencija. Konferencija je okupila renomirane stručnjake ali i različite dionike uključene u planiranje, projektiranje, gradnju ili pak energetsku obnovu zgrada koji su ukazali na moguće probleme u provedbi ovih zahtjevnih zadaća, i temeljem primjera dobre prakse pokušali dati smjernice za razvoj nacionalnih definicija, te potaknuti razvoj iskustava između država na ovom području. Konferencija je uključila i niz prezentacija, panel raspravu i stručni seminar.

PODIJELI