NAJAVA POZIVA NA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU „PILOT PROJEKTA RAZVOJA ZELENE INFRASTRUKTURE I/ILI KRUŽNOG GOSPODARENJA PROSTOROM I ZGRADAMA“
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u svibnju 2023. planira objavu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava za provedbu Pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama financiranog sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), inicijative „Obnova zgrada“ kroz koji će dodjeljivati bespovratna sredstva u 100% iznosu prihvatljivih troškova.
Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su JLS-ovi i Grad Zagreb. Pilot projekt koji se prijavljuje na Poziv treba biti identificiran u Strategiji zelene urbane obnove i povezan s postavkama nacionalnog Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i/ili Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Navedena Strategija grada ili općine odnosi se na ostvarenje ciljeva zelene infrastrukture, integraciju rješenja temeljenih na prirodi tzv. NBS rješenja (eng. Nature Based Solutions), unaprjeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike.
Na taj način Ministarstvo želi potaknuti strateško promišljanje o planiranju urbanog područja te utvrditi i razviti okvir za izradu i provedbu Strategija zelene urbane obnove, pripremu i provedbu pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama te pružiti temelje za zelenu obnovu (dajući prednost područjima oštećenim uslijed potresa s naglaskom na jačanje otpornosti), podupirući održivi razvoj i integrirajući rješenja temeljena na prirodi. Svrha je stvoriti osnovu za dugoročni razvoj te po potrebi osnovu za izmjenu i dopunu dokumenata prostornog uređenja u skladu s razvojnim potrebama. Kroz provedbu takvih projekata stvaraju se preduvjeti za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi te se daje doprinos održivom društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju. Kroz strateško promišljanje i prostorno planiranje želi se potaknuti planiranje novih zgrada po načelu kružne ekonomije, odnosno ponovno korištenje zgrada i prostora, produljenje trajnosti već postojećih prostora i zgrada, smanjenje količina građevnog otpada kroz ponovnu upotrebu postojećih građevnih proizvoda i materijala čime bi se umanjilo nepotrebno iscrpljivanje resursa, zagađenje okoliša i degradacija ekosustava.
Kroz sustav bodovanja u okviru Poziva poticat će se projekti koji integriraju mjere zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama te koji kroz strateško promišljanje planiraju izgradnju urbanih mreža koje urbanim koridorima povezuju pojedinačne urbane točke u urbanističku cjelinu. Urbane točke predstavljaju nepovezane površine zelene infrastrukture kao što su urbani vrtovi i povrtnjaci, šume i šumarci u urbanim područjima, zelena groblja i kampusi, vrtovi vila i ljetnikovaca, perivoji, parkovi, sportski tereni u zelenilu, jezera, močvare, bare, kišni vrtovi, zelene okućnice kuća i zgrada dok Urbani koridori predstavljaju uže i šire trake zelenila i vodenih površina koje prate tokove voda kao rijeke i potoci s okolnim zelenilom, slivovi rijeka i potoka, željeznice s drvoredima, trakaste retencije oborina, zelenilo i vode uz energetske vodove.
Poticat će se projekti koji ozelenjavaju postojeću sivu infrastrukturu kao što su npr. prometnice, parkirališta, željezničke ili tramvajske pruge te prostori oko građevina javne i društvene namjene, a što se može postići sadnjom drvoreda, izgradnjom kišnih vrtova i povećanjem javnih zelenih površina kao što su parkovi, park šume, nasadi i slično.
Važan učinak takvih projekata je i povećanje bioraznolikosti kroz sadnju raznovrsnih zavičajnih (autohtonih) vrsta stabala i grmova te stabala i grmova koji su pogodni za oprašivače, ali koji doprinose i kvaliteti života građana u urbanim područjima. Čišćenje obuhvata zahvata od invazivnih vrsta i planiranje izgradnje novih struktura koje služe za sklonište, hranu i reprodukciju urbane flore i faune (kao npr. zeleni prolazi, hoteli za divlje kukce, kutije za šišmiše, kućice za ptice) također pridonosi bioraznolikosti. Od značaja za projekt je i planirana implementacija mjera prilagodbe na klimatske promjene, odnosno primjena navodnjavanja iz postojeće vodovodne mreže i pomoću akumulirane kišnice, primjena rješenja za smanjenje bujičnih poplava te rješenja za akumulaciju vode za vrijeme suša i korištenje obnovljivih izvora energije.
Projekte koji u obuhvatu zahvata imaju građevinu potiče se na izgradnju zelenog krova i/ili zelene fasade na zgradi, OIE, ponovno stavljanje u funkciju zgrade javne i društvene namjene koja se ne koristi i uklanjanje opasnog građevinskog otpada prilikom kružne obnove zgrade te implementiranje horizontalnih mjera sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, mjere održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.
Prilikom odabira prednost će imati projekti koji se provode na području u kojemu je proglašena prirodna nepogoda zbog potresa, projekti koji imaju urbanu mrežu s većim brojem urbanih točaka povezanih urbanim koridorima te oni koji su započeli s provedbom.
Dodatna toplina zraka u urbanim područjima uzrokovana je ljudskim djelovanjem, nedostatkom vegetacije, ispušnim plinovima iz klimatizacijskih sustava, tamnim asfaltom i građevinskim materijalima koji apsorbiraju i zadržavaju toplinu, a klimatske promjene samo su pojačale taj problem.
Sve navedene mjere u ovom Pozivu će pomoći smanjenju efekta toplinskih otoka u urbanim područjima u kojima su temperature zraka za nekoliko stupnjeva više od temperature zraka u predgrađima ili ruralnim područjima.
Provođenjem i poticanjem ovakvih projekata doći će do poboljšanja kvalitete zraka, vode i tla, smanjit će se zagađenje zraka, posljedično će doći i do smanjenja stakleničkih plinova što će rezultirati boljim životnim uvjetima građana u urbanim područjima.
Ministarstvu će iskustva iz provedbe pilot projekata poslužiti kao temelj za pripremu i objavu javnih poziva financiranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., specifičnog cilja 2.7. „Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja“ te specifičnog cilja 2.1. „Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova“.
POZIV NA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA „PILOT PROJEKT RAZVOJA ZELENE INFRASTRUKTURE I/ILI KRUŽNOG GOSPODARENJA PROSTOROM I ZGRADAMA“
Za ovaj Poziv osigurana je alokacija u iznosu od 2.145.928,70 eura. Neke od ključnih aktivnosti prihvatljivih za financiranje u sklopu ovog Poziva su namijenjene provedbi projekata zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, izrada projektne dokumentacije i trošak nadzora, savjetodavne i administrativne usluge, promidžba i vidljivost te horizontalne aktivnosti.
Prihvatljivi prijavitelji za ovaj Poziv su jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb, a prednost ostvaruju Prijavitelji s područja u kojem je proglašena prirodna nepogoda zbog potresa.
Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele, u modalitetu privremenog poziva. Dostava (podnošenje) projektnog prijedloga dozvoljena je najranije od 1. lipnja 2023. godine u 9:00 sati, a krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 1. rujna 2023. godine u 15:00 sati.
Nakon zatvaranja Poziva slijedi ocjenjivanje projektnih prijedloga prema kriterijima prihvatljivosti i odabira kako bi se omogućilo sufinanciranje projektnih prijedloga s najvećim brojem bodova. Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku, https://fondovieu.gov.hr/.
Prihvatljivost prijavitelja, projekta, aktivnosti i troškova kao i cjeloviti popis dokumentacije potrebne za prijavu bit će definirani u okviru dokumentacije budućeg Poziva. Više detalja o dokumentaciji i uvjetima Poziva u narednom razdoblju biti će objavljeno na mrežnoj stranici Ministarstva i u sustavu eNPOO.
S ciljem dodatnog informiranja potencijalnih prijavitelja planirano je održavanje informativnih radionica koje će se održavati putem platforme Microsoft Teams, a sve informacije o načinu prijave i raspoloživim terminima biti će također dostupne na mrežnoj stranici Ministarstva i u sustavu eNPOO.