Karlovac je jedini hrvatski grad, uz još jedan nizozemski, uključen u pilot projekt Overflow čiji cilj je jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena, odnosno razvoj klimatski otporne infrastrukture. Naime, projekt Overflow implementira napredne tehnologije u svrhu poboljšanja procjene ranjivosti postojećih sustava obrane od poplava (nasipa) i kritične infrastrukture (mostova) s ciljem smanjivanja nesigurnosti i poboljšanja procjene rizika u stvarnom vremenu.
Konkretno, predmet projektnih aktivnosti u Karlovcu će biti banijanski most na rijeci Kupi. U projektu će se primijeniti metodologija razvijena u Nizozemskoj, uz primjenu naprednih tehnologija za monitoring i matematičkih modela za procjenu ranjivosti nasipa i mostova. Ispitivanja na banijanskom mostu počet će 17. 12. i trajat će do 23. 12. 2020. godine. Projekt provodi konzorcij od sedam partnera; Građevinski fakultet Sveučillišta u Zagrebu kao koordinator, istraživački institut Zavod za gradbeništvo iz Slovenije, dvije agencije za civilnu zaštitu iz Slovenije i Nizozemske, te tri mala i srednja poduzeća usmjerena na istraživanje i razvoj iz Hrvatske i Nizozemske (Infra Plan konzalting, GEKOM, InGEO). Tijekom istražnih radova prikupit će se podaci o stanju mosta i stanju korita rijeke Kupe. Razvijena klasifikacija dodate će se kao zasebna operativna razina u GIS karte za korištenje Gradu Karlovcu i civilnim agencijama za zaštitu i spašavanje.
Cilj je povećati kvalitetu informacija i pouzdanost rezultata kako bi se smanjio rizik uzrokovan opasnostima od poplave. Poboljšane mjere upravljanja rizikom od poplave u različitim scenarijima rizika, uključujući klimatske promjene, predviđaju se u korist različitih sudionika (civilna zaštita, upravitelji imovinom, dionici, općine, stručnjaci, itd.) u planiranju i dizajniranju mjera. Postići će se koordinirana učinkovitost agencija za civilnu zaštitu i gradova, opremljenih relevantnim podacima i novim alatima čime se utječe na opću populaciju pogođenu rizikom od poplave, kao i smanjenje rizika za spasilačke timove uzrokovano mogućom pogrešnom procjenom složene situacije koja uzrokuje kaskadne učinke (npr. nepotpune informacije o ranjivosti mostova i nasipa). Metodologija razvijena u projektu uz direktne uzima u obzir i indirektne utjecaje poplave. Time se uvodi socio-ekonomska i ekološka komponenta u proces optimizacije infrastrukture, a time i utjecaj na čitavo društvo. Povećana sigurnost šire javnosti glavni je cilj projekta.