Prema kontinuiranoj izobrazbi građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti (2. dio)
U okviru projekta CROSKILLS, koji uz potporu programa Inteligentna energija Europe provodi osam hrvatskih partnera na čelu s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja RH, u rujnu 2013. dovršen je radni nacrt Nacionalnih smjernica za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika u energetskoj učinkovitosti.
U Hrvatskoj, uz neke iznimke u redovnom srednjoškolskom obrazovanju, trenutačno ne postoji sustavno obrazovanje učenika i građevinskih radnika vezano uz energetsku učinkovitost (EnU) i obnovljive izvore energije, unatoč tome što broj radnika – onih bez visoke naobrazbe – daleko premašuje broj drugih stručnjaka u području graditeljstva (građevinskih inženjera, arhitekata itd.). Isto tako, ne postoje programi certificiranja radnika ni obrta za poboljšanje energijskih svojstava zgrada.
Godine 2010., potrošnja energije u zgradama je iznosila 42,3% ukupne državne potrošnje [1]. Premda su procjene pokazale da se 80% postojećih stambenih zgrada može svrstati u najlošije energetske razrede (s potrošnjom energije za grijanje većom od 200-250 kWh/m2), do 2013. godine su postojali poticaji za poboljšanje postojećeg stanja samo za dio javnih zgrada. Poticaji kućanstvima za poboljšanje ovojnice zgrade, te instalaciju sunčevih toplinskih sustava, promjene ložišta na biomasu i primjene dizalica topline mogući su od ljeta 2013. godine u pojedinim lokalnim zajednicama kojima su ta odobrena sredstva preko natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije iznosio je u 2010. godini 13,3% [1]. Ukupna proizvodnja električne energije u 2010. godini iznosila je 14 105 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 61%. U tome postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 58,9%, dok je 2,1 % električne energije proizvedeno iz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, energija vjetra, biomasa, bioplin i deponijski plin). U ukupnoj potrošnji je električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala s 45,6%. Pri tome je električna energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 44%, dok je električna energija proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 1,6 % (Energija u Hrvatskoj 2010).
Najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama čini energija za grijanje, pripremu tople vode i kondicioniranje zraka. Detaljnija struktura je sljedeća:
– 40-60 % grijanje
– 15-35 % priprema potrošne tople vode
– 5-15 % kuhanje
– 10-20 % netoplinske potrebe (rasvjeta, TV, računala i dr.)
Kako velika većina naseljenih zgrada u Hrvatskoj ima nezadovoljavajuću toplinsku zaštitu te zbog toga i prosječnu potrošnju energije za grijanje prostora čak dva do tri puta veću od one kojom se teži (slika 1), energetsko obnavljanje zgrada nužan je korak za dostizanje ciljeva 20-20-20.
Slika 1 Potrošnja električne energije u pojedinim sektorima, usporedba sa sektorom kućanstva, Izvor: Energija u Hrvatskoj 2010
Geografski položaj Hrvatske i umjerena klima pružaju optimalne uvjete za korištenje sunčevih toplinskih sustava. No, zbog nedostatka poticajnih mjera, RH zaostaje po instaliranoj površini sunčevih kolektora za razvijenim susjednim državama (Tablica 2).
Primjerice, u Austriji je 2012. godine instalirana površina sunčevih toplinskih sustava iznosila je 0,584 m2/stanovniku, a u Sloveniji 0,099 m2/stanovniku [2]. Kada se to usporedi sa situacijom u Hrvatskoj (0,028 m2/stanovniku), rezultati govore da na prosječnog stanovnika Slovenije otpada gotovo četiri puta, a na prosječnog stanovnika Austrije čak dvadeset i jedan puta više instalirane površine sunčevih toplinskih sustava (izračun autora koji za Hrvatsku polazi od 95.900 m2 instaliranih 2010. godine [3] te procijenjenih ukupno 120.000 m2 instaliranih 2012. godine, uz 4,29 milijuna stanovnika).
Tablica 2 Pregled instaliranih sunčevih toplinskih sustava po stanovniku u zemljama članicama EU u 2012. godini (Izvor: vlastiti izračun autora za Hrvatsku te EurObserv`ER: Solar thermal and concentrated solar power barometer 2013)
Imajući to na umu, glavni cilj izrade Nacionalnih smjernica za RH jest usuglasiti najvažnije mjere za uspostavljanje sustava kontinuirane izobrazbe i obuku građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti. Osim toga, potrebno je osigurati dovoljan broj tako kvalificiranih radnika, u cilju dostizanja nacionalnih i EU ciljeva energetske učinkovitosti 20-20-20 u sektoru zgradarstva, a posebice onih radnika koji se već nalaze na tržištu rada. Također, vrlo je bitno prihvaćanje Nacionalnih smjernica od strane relevantnih tijela i dionika s obvezom provođenja i implementacije, odnosno dobivanje potpore relevantnih dionika kako bi se mjere što učinkovitije provele postižući dugoročni učinak u sektoru zgradarstva Republike Hrvatske.
Kod procjene broja radnika koje bi trebalo obrazovati u struci na razini vještina, a u vezi ostvarenja ciljeva energetske učinkovitosti EU 20-20-20 uzeto je u obzir nekoliko faktora.
Glavni dio procjene temeljen je na rezultatima upitnika koji su u sklopu projekta provedeni među obrtima koji svoje djelatnosti obavljaju u jednoj od ciljanih struka u graditeljstvu, odnosno radnicima koji su zaposleni na specifičnim poslovima u obrtu, te na rezultatima provedenim u strukovnim školama.
Slika 2 Rezultati anketnog pitanja o viđenju obrtnika obzirom na važnost i mogućnost dodatnog obrazovanja te očekivanja u budućnosti u području energetski učinkovite tehnologije
Iz slike 2 vidi se da se kod radnika postoji interes za usavršavanjem. Čak 41 % bi se sigurno dodatno obrazovalo da postoji sustavni način provođenja edukacije, dok bi još 43 % bilo zainteresirano za dodatnu edukaciju ako bi ista bila besplatna.
Detaljniji uvid u broj stručno osposobljenih radnika po nekim područjima u zgradarstvu može se vidjeti iz tablice 1.
Tablica 1: Majstori i stručno osposobljeni za zanimanja u obrtništvu, izvor: Odjel za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore, 2012.
Glavni korisnici programa cjeloživotne izobrazbe koji će se temeljem ovih smjernica, a uz planirano financiranje iz EU i domaćih fondova, uspostaviti kroz idućih nekoliko godina, jesu primarno građevinski radnici zaposleni u procesima gradnje novih i obnove postojećih građevina – koje je potrebno obrazovati u području EnU, te radnici koji se bave ugradnjom i održavanjem tehničkih sustava na građevinama. Za ovu potonju skupinu proces kontinuirane izobrazbe u području obnovljivih izvora energije već se regulira domaćim propisima, dok je broj potrebnih radnika u sektoru građevine samo za područje energetske efikasnosti procijenjen na oko 22,000.
U tom cilju, a kao rezultat konzultativnih sastanaka sa sektorskim fokus grupama te dva nacionalna savjetovanja, održanih u razdoblju od veljače do srpnja 2013. godine, te opsežne analize postojećeg stanja i potreba za educiranom radnom snagom, izrađen je radni nacrt Nacionalnih smjernica za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika u energetskoj učinkovitosti. Nacrt smjernica utvrđuje 27 mjera kojima će se hrvatskim građevinskim radnicima omogućiti usvajanje znanja, vještina i kompetencija na razini na kojoj će se moći odvijati pouzdano građenje gotovo nul-energetskih zgrada te energetsku obnovu postojećih zgrada. Također se predlažu pripadajuće mjere potrebne za uspješnu provedbu treninga trenera.
Ovdje izdvajamo neke od najvažnijih općih, tehničkih i zakonskih mjera predloženih tim dokumentom:
- Definiranje programa za certificiranje građevinskih radnika u EnU s obzirom na postojeći stupanj obrazovanja, i to za: (1) cjeloživotno učenje kvalificiranih radnika, (2) osposobljavanje postojećih nekvalificiranih radnika, (3) prekvalificiranje nezaposlenih i zaposlenih radnika, te (4) certifikaciju neformalnog obrazovanja;
- Izrada plana o kontinuiranoj izobrazbi građevinskih radnika za gradnju gotovo nul-energetskih zgrada i obnovu postojećih zgrada u svrhu EnU;
- Izrada marketinškog plana za popularizaciju građevinskih zanimanja, te marketinškog plana za kontinuiranu edukaciju radnika;
- Pokretanje info-kampanje na nacionalnoj razini o energetskoj obnovi zgrada te ponudi licenciranih radnika i certificiranih tvrtki u području EnU;
- Certificiranje građevinskih radnika nakon izobrazbe, te licenciranje tvrtki i obrta uz uvjete korištenja certificiranih radnika koji su prošli obuku, te uvođenje u registar licenciranih obrta, odnosno tvrtki za EnU i OIE;
- Nadzor nad obavljanjem poslova licenciranih tvrtki i obrta, uz predviđene kaznene i prekršajne odredbe u slučaju zlouporabe odnosno odstupanja od uvjeta korištenja certificiranih radnika;
- Sistematizacija financijske strukture za edukaciju radne snage u postizanju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti;
- Uspostava registra educiranih radnika, dostupnog široj javnosti;
- Kontinuirano praćenje potreba za kvalificiranom radnom snagom i potrebnih vještina i zanimanja za provođenje plana energetske učinkovitosti;
- Zelena/energetski učinkovita javna nabava: korištenje certificirane radne snage u javnoj nabavi.
U posebnu skupinu izdvojene su mjere koje je Nacionalna kvalifikacijska platforma u okviru projekta CROSKILLS prepoznala kao važne, ali koje pak nisu direktno povezane sa cjeloživotnom kontinuiranom izobrazbom radnika. Među njima se izdvajaju, primjerice:
- Revizija i implementacija kurikuluma u srednjim školama za zanimanja vezana za obnovu i gradnju u okviru EnU i OIE;
- Poticanje izrade kurikuluma za interdisciplinarna zanimanja;
- Poticanje udruživanja (klastera) stručnih poslovnih subjekata uključenih u proces gradnje i osnivanja stručnih udruga od strane stručne javnosti.
Sredinom studenoga 2013. planirano je i treće nacionalno savjetovanje, kojim će završiti proces izrade Nacionalnih smjernica te će se tom prigodom detaljnije raspravljati i o planiranoj operacionalizaciji toga dokumenta. Prihvaćanje Nacionalnih smjernica od strane što većeg broja relevantnih institucija i sektorskih interesnih organizacija bit će preduvjet za njihovo aktivno uključenje u provedbu dokumenta. To se osobito odnosi na tijela javne uprave u sektorima obrazovanja, obrta, poduzetništva i gospodarstva, strukovne organizacije u građevinskom i energetskom sektoru, te financijske institucije čije će uključenje svakako pomoći rastu potražnje za kvalificiranom snagom, pa tako i potražnje za kvalitetnom edukacijom građevinskih radnika u svim fazama procesa građenja.
REC – Regionalni centar zaštite okoliša-ured u Hrvatskoj – Irena Brnada
Radni nacrt Smjernica dostupan je na internetskoj stranici projekta http://www.buildupskills.eu/national-project/croatia (ROADMAP_CROSKILLS_DRAFT). Pozivaju se i ovim putem svi zainteresirani, da dostave komentare i primjedbe na ovaj dokument do 28. listopada 2013., i to:
- putem e-maila projekta: croskills@rec.org, ili
- poštom na: REC Hrvatska, F. Livadića 35, 10000 Zagreb, s naznakom: CROSKILLS.
Potpis pod sliku: Drugo nacionalno savjetovanje o kontinuiranoj izobrazbi građevinskih radnika u energetskoj učinkovitosti rezultiralo je konkretizacijom prioritetnih mjera u okviru Nacionalnih smjernica te izradom akcijskog plana za njihovu provedbu.
[1] Energija u Hrvatskoj 2010, Godišnji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva, 2012
[2] EurObserv`ER: Solar thermal and concentrated solar power barometer 2013,
http://www.energies-renouvelables.org/observ-er/stat_baro/observ/baro215.pdf
[3] Projekt BioSolESCO, EIHP
