ŠTO SE SMATRA BESPRAVNOM GRAĐEVINOM
Građevina se smatra legalnom bez obzira ima li akt za gradnju ili nema ako je sagrađena do 15. veljače 1968. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili rekonstruirano nakon tog datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za gradnju, bilo da se to odobrenje naziva građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili nekako drugačije. Osim što postoji odobrenje za gradnju, građevina treba biti izgrađena u skladu s odobrenjem, u smislu obujma građevine, otvora na njoj, namjene itd.
Građevina nelegalna u cijelosti ili djelom koja ispunjava uvjete za legalizaciju može se legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
ŠTO SE DOBIVA LEGALIZACIJOM
Samo legalne građevine mogu se priključiti na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku mrežu itd. Obavljanje gospodarskih djelatnosti bilo u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu itd. moguće je samo u legalnim građevinama.
Dokaz legalnosti gradnje građevine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu za sredstva iz Europskih fondova. Etažiranje radi prodaje, podjele imovine, iznajmljivanja, poklanjanja itd. može se provesti samo za legalne građevine. To su samo neki od razloga koji dokazuju da legalna građevina više vrijedi.
KOJE GRAĐEVINE SE MOGU LEGALIZIRATI
Legalizirati se mogu nove građevine i rekonstrukcije postojećih ako su vidljive na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. Građevina mora biti izgrađena najmanje u grubim konstruktivnim građevinskim radovima najmanje jedne etaže ‐ temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom sa ili bez krova. Nije moguće legalizirati samo temelje iako su vidljivi na snimci.
Ako građevina nije vidljiva na ortofoto karti od 21. lipnja 2011. a sagrađena je do tog datuma kao dokaz vremena gradnje može se koristiti i bilo koja druga karta Državne geodetske uprave. Dokaz o vremenu gradnje može biti i uvjerenje Katastra odnosno Državne geodetske uprave da je građevina do tog datuma evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.
Na zgradi se može protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom općine odnosno grada nije određen veći broj etaža. Ozakoniti se može ukupno najviše četiri bespravno sagrađene etaže ako odlukom grada odnosno općine nije drugačije odlučeno.
KOJE GRAĐEVINE SE NE MOGU LEGALIZIRATI
Ne mogu se legalizirati građevine koje se nalaze:
- izvan građevinskog područja ili izvan tradicijske naseobine u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park‐šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture,
- unutar koridora energetskih i vodnih građevina. Unutar koridora prometne građevine ozakonjenje je moguće jedino ako javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je nezakonita građevina izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,
- unutar koridora komunikacijskih građevina osim ako javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je građevina izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,
- na površini na kojoj je planirana javna i društvena namjena unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija,
- unutar građevinskog područja izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
- na području posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev
- unutar eksploatacijskog polja mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda,
- unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno‐povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske osim ako javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine ne izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,
- na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO‐a,
- na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru. Zgrade na vodnom dobru mogu se legalizirati uz posebnu suglasnost Hrvatskih voda.
Ne može se legalizirati ni zgrada izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor ‐ prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, lođu i sl. ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Uvjet za legalizaciju je da se otvor odnosno istak ukloni.
Nije moguća legalizacija kamp‐kućica, kontejnera i slično kao ni građevina građenih od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.
POSTUPAK LEGALIZACIJE
Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Zahtjev se predaje u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju. Vrsta dokumentacije ovisi o kategoriji u koju građevina pripada. Sve su građevine razvrstane u 4 kategorije prema složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njenog nelegalnog dijela. Npr. obiteljska kuća površine 100 m2 s nelegalnom dogradnjom od 50 m2 ubraja se u skupinu do 400 m2 jer se zbraja i legalni i nelegalni dio zgrade.
Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku. Katastarski plan odnosno geodetska snimka podloga su za izradu ostale dokumentacije.
4 SKUPINE ZGRADA:
ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400 m², građevine namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m² te sve zgrade javne namjene bez obzira na površinu
MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 400 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m²
JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 100 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 400 m²
POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara, vrtna kućica, zimska kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m²
Za ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova – ako je zgrada evidentirana u katastarskom planu u gabaritima u kojima je sagrađen umjesto geodetske snimke prilažu se 3 kopije katastarskog plana,
- tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt,
- izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.
Za MANJE ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova ‐ odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,
- tri primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva
Za JEDNOSTAVNU ZGRADU ‐ zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova ‐ odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,
- iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva,
- najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade
- iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.
Za POMOĆNU ZGRADU ‐ zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka kopije katastarskog plana,
- akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.
NEZAKONITA REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE ZGRADE
(na zgradi koja je bila legalna odnosno postojeća bez odobrenja je izvršena dogradnja, nadogradnja, uklanjanje vanjskog dijela građevine, promijenjena namjena ili tehnološki proces i sl.)
Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti za sve nezakonite rekonstrukcije ili za svaku funkcionalnu jedinicu posebno.
Zahtjevu za ozakonjenje rekonstrukcije postojeće zgrade do 400 m2 prilažu se dva dokumenta; 3 kopije katastarskog plana ako je zgrada evidentirana u katastru a ako nije treba izraditi geodetski snimak i snimku izvedenog stanja. Zahtjevu za ozakonjenje nezakonite rekonstrukcije u zgradi iznad 400 m2 prilažu se 3 kopije katastarskog plana ili geodetski snimak ako zgrada nije evidentirana u katastru, arhitektonska snimka i na kraju izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da su ispunjeni bitni zahtjevi mehaničke otpornosti i stabilnosti.
U postupku ozakonjenja nezakonite rekonstrukcije prilikom koje nisu mijenjani vanjski gabariti kao što su promjena namjene zgrade odnosno njezina dijela u kojoj je na primjer tavanski prostor pretvoren u stan ili promjene broja funkcionalnih jedinica, jedan stan pretvoren u dva i sl. naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se za obujam nezakonito rekonstruiranog dijela zgrade. Na primjer ako se ozakonjuje pretvaranje tavanskog prostora u stambeni a zahtjev se odnosi na stan od 45 m2 naknada se plaća za obujam toga stana. Komunalni i vodni doprinosi se ne plaćaju jer je građevina u odobrenim gabaritima.
U postupku ozakonjenja nezakonite rekonstrukcije kojom su povećani gabariti postojeće zgrade uz naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se i vodni i komunalni doprinos za nezakonito rekonstruirani dio, dogradnju odnosno nadogradnju.
Arhitektonska snimka i snimka izvedenog stanja u ovom slučaju ne moraju biti jednako detaljne za cijelu zgradu. Snimka cijele zgrade bitna je samo za utvrđivanje skupine u koju zgrada pripada obzirom na njezinu građevinsku (bruto) površinu i za određivanje smještaja funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje unutar cijele zgrade pa je mjerilo i detaljnost arhitektonske snimke i snimke izvedenog stanja te njenih nacrta potrebno prilagoditi toj svrsi. Njihov smisao nije detaljniji snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje, a pogotovo ne snimak funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već detaljniji snimak stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljniji snimak cijele postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje. Snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu treba sadržavati vanjske dimenzije te broj i vrstu etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi.
LOĐE I BALKONI
Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se. Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.
DOKUMENTI KOJE JE POTREBNO PRILOŽITI ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU
Dokumentacija koju je potrebno priložiti za legalizaciju bespravno zatvorene lođe i balkona ovisi o kategoriji građevine na kojoj se nalazi bespravni zahvat. Za legalizaciju bespravne lođe i balkona na građevini većoj od 400 m2 zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je priložiti arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti kojim će se dokazivati jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi zidovi tj. na koji je način, navedeni zahvat utjecao na statiku zgrade. Za legalizaciju lođe i balkona na građevini od 100 do 400 m2 zahtjevu se prilaže snimak izvedenog stanja a za legalizaciju balkona i lođe na zgradi do 100 m2 zahtjevu se prilaže iskaz površina i obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade.
Smisao i uloga arhitektonske i snimke izvedenog stanja te njenih nacrta u navedenim slučajevima nije detaljniji snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje, a pogotovo ne snimak funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već detaljniji snimak stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljniji snimak cijele postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje. U svrhu izrade snimka dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade koji su sastavni dijelovi akta za građenje, a na temelju kojih je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku snimku odnosno snimku izvedenog stanja iz kojih je “vidljiva” građevinska (bruto) površina cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi.
Neovisno o veličini zgrade prilažu se još i dokumenti kojima se definira katastarska čestica. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom planu dovoljno je zahtjevu priložiti 3 kopije katastarskog plana a ako zgrada nije evidentirana u katastarskom planu potrebno je izraditi geodetsku snimku. U slučaju da zgrada nije evidentira u katastarskom planu za očekivati je da se svi suvlasnici uključe u taj postupak jer je evidentiranje zgrade u Katastru od interesa za sve suvlasnike.
NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU, KOMUNALNI I VODNI DOPRINOS
Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se za obujam nezakonito rekonstruiranog dijela zgrade. Vodni i komunalni doprinos plaćaju se za razliku obujma u odnosu na obujam za koji je doprinos plaćen prilikom izdavanja akta za gradnju.
ZGRADE S VIŠE BESPRAVNO ZATVORENIH BALKONA I LOĐA
Moguće je podnijeti zahtjev za ozakonjenje jednog nezakonito zatvorenog balkona odnosno lođe ako ih je na zgradi više nezakonito zatvorenih. U konkretnom se slučaju stan tretira kao funkcionalna jedinica te je stoga moguće podnijeti zahtjev za legalizaciju bespravne rekonstrukcije jedne funkcionalne jedinice.
ŠTO JE GEODETSKI SNIMAK
Geodetski snimak prikazuje stvarno stanje na terenu a izrađuje se na temelju geodetske izmjere. Sadrži položajni i visinski prikaz detalja. Geodetski snimak ovjerava ovlašteni inženjer geodezije svojim pečatom i potpisom.
Geodetska snimka izvedenog stanja sadrži:
1. Naslovnu stranicu
2. Presliku suglasnosti Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova
3. Tehničko izvješće
4. Geodetski snimak
5. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011
Geodetski se snimak izrađuje u mjerilu 1:1000 po potrebi i 1:15000 i prikazuje nezakonito izgrađenu zgradu i druge građevine koje neposredno služe za uporabu nezakonito izgrađene zgrade ili za odvijanje tehnološkog procesa u zgradi te se kao takve smatraju njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuju se zajedno sa zgradom npr. silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid itd.
ŠTO JE KOPIJA KATASTARSKOG PLANA
Kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska čestica prikazana na katastarskom planu. Javne isprave izdaju se u nadležnim područnim uredima za katastar i njihovim ispostavama. Adrese područnih ureda za katastar objavljene su na službenoj web stranici Državne geodetske uprave: http://www.dgu.hr/default.aspx?id=82
Na katastarskim planovima su prikazane katastarske čestice tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica.
Izvadak iz katastarskog plana izdaje se u analognom i digitalnom obliku.
ŠTO JE ARHITEKTONSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA
Arhitektonska snimka izvedenog stanja prilaže se uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine površinom veće od 400m2 i poljoprivredne građevine veće od 1000 m2. On treba sadržavati sljedeće podatke:
Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlaštenom arhitektu:
- ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te osobni identifikacijski broj,
- tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta te njegov pečat,
Opće podatke o lokaciji zgrade:
- ulica i kućni broj (ako je određen),
- broj katastarske čestice i ime katastarske općine,
Arhitektonski opis zgrade (arhitektonska struktura i opis dijelova zgrade),
Opis instalacija (opskrba vodom, odvodnja, elektrotehničke i strojarske instalacije različitih funkcija koje ostvaruju osnovnu namjenu zgrade s načinom priključenja na odgovarajuću mrežu te način rješavanje otpada),
Iskaz površina i obračunske veličine zgrade:
- građevinska (bruto) površina,
- broj etaža i visina zgrade (u metrima),
- obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa,
Nacrte (tlocrti, presjeci i pročelja) u primjerenom mjerilu,
Foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade),
Opis stupnja završenosti zgrade,
Podatke za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.
ŠTO JE SNIMAK IZVEDENOG STANJA
Snimak izvedenog stanja prilaže se zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine bruto površine od 100 do 400 m2 te poljoprivredne građevine bruto građevinske površine od 400 do 1000 m2. On obavezno sadrži sljedeće podatke:
Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlaštenom arhitektu, odnosno inženjeru građevinarstva:
- ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te osobni identifikacijski broj,
- tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera građevinarstva te njegov pečat,
Opće podatke o lokaciji zgrade:
- ulica i kućni broj (ako je određen),
- broj katastarske čestice i ime katastarske općine,
Iskaz površina i obračunske veličine zgrade:
- građevinska (bruto) površina,
- broj etaža i visina zgrade (u metrima),
- obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa,
Nacrte (tlocrti, presjeci i pročelja) u primjerenom mjerilu,
Foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade),
Opis stupnja završenosti zgrade,
Podatke za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.
TKO IZRAĐUJE DOKUMENTACIJU
Popis ovlaštenih osoba za obavljanje geodetske djelatnosti koje imaju suglasnost Državne geodetske uprave objavljen je na službenoj web stranici Državne geodetske uprave:
http://www.dgu.hr/default.aspx?id=37
Ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere građevinarstva moguće je pronaći Internetskim pretraživanjem ili preko strukovnih udruženja. Na službenoj stranici Hrvatske komore arhitekata http://www.arhitekti‐hka.hr/hr/imenik/?poc=A objavljen je popis članova. Na službenoj stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva objavljen je popis članova:
http://www.hkig.hr/imenici_upisnici‐clanovi.php
KOME SE PREDAJE ZAHTJEV
Zahtjev i uz njega pripadajuću dokumentaciju predaje se upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju županije odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina koja se legalizira. Adrese upravnih odjela nalaze se na kraju ove brošure a objavljene su i na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882, web stranicama županija, gradova i općina a moguće ih je dobiti i telefonom. Županije, gradovi i općine na svojim su web stranicama objavili obrazac zahtjeva, kontakt osobe i druge korisne podatke o postupku legalizacije.
UPRAVNA PRISTOJBA
Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna pristojba od 70 kuna: 20 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 1. i 50 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 2. Podnositelji zahtjeva invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi prema Zakonu o upravnim pristojbama.
DO KADA SE MOŽE PREDATI ZAHTJEV
Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. i nakon proteka toga roka ne može se više podnijeti. Iznimno zahtjev za legalizaciju nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do 4. kolovoza 2012. podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. i nakon proteka toga roka ne može se više podnijeti.
KAKO DALJE TEČE POSTUPAK LEGALIZACIJE
Po zaprimanju zahtjeva upravni odjel provjerava činjenice bitne za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Vrši uvid u DOF5/2011 ili drugi propisani akt kojim se dokazuje vrijeme gradnje. Vrši očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka i radi se njezin ispis koji se prilaže u spis. Veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju utvrđuju se prema stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu.
Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju upravni odjel dužan je pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja podnositelju zahtjeva, vlasniku i nositelju drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasniku i nositelju drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.
Poziv za uvid u spis dostavlja se javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela.
NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU
ŠTO JE NAKNADA
Naknada je novčani iznos koju prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća podnositelj zahtjeva. Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu razmjernu svom djelu građevine a ostali vlasnici su obvezni platiti naknadu za svoj dio legalizirane građevine. Ako zgrada ima i legalnih dijelova tada vlasnici legalnog dijela zgrade nisu obveznici plaćanja naknade.
Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi. Donosi ga pravno tijelo općine odnosno grada na čijem se području građevina nalazi a koje je nadležno za poslove komunalnog gospodarstva. Upravni odjel koji povodi postupak legalizacije dostavit će mu potrebne podatke za obračun iznosa naknade nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog obroka, u slučaju obročne otplate, stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
KAKO SE IZRAČUNAVA
Visina naknade za građevinu, odnosno za dio građevine koji se ozakonjuje utvrđuje se ovisno o veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade, te načinu plaćanja naknade. Na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja objavljen je program za izračun naknade:
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225
Naknada ne može biti niža od 500 kuna. Za sve pomoćne zgrade naknada je fiksna i iznosi 500 kuna po građevini.
NAČIN PLAĆANJA
Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Kod jednokratnog plaćanja naknade izvršene u roku 30 dana obvezniku se odobrava popust od 25%. Iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manji od 500,00 kuna po zgradi. Naknada veća od 1.500,00 kuna može se platiti obročno.
Obročno plaćanje odobrava se na rok otplate do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, u mjesečnim obrocima, uz plaćanje prvog obroka koji ne može biti niži od 5% ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje po mjesecima otplate (na rok do 59 mjeseci) na jednake iznose, koji ne mogu biti manji od 300,00 kuna mjesečno. Mjesečni obroci dospijevaju na naplatu odnosno plaćaju se do 20‐tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu s planom otplate.
Obveza plaćanja mjesečnih obroka počinje prvi kalendarski mjesec nakon mjeseca u kojem je rok dospijeća plaćanja prvog obroka.
ŽALBA NA UTVRĐENI IZNOS NAKNADE
O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o naknadi odlučuje nadležno županijsko tijelo ili Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ako je žalba izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba koji ujedno ima status županije.
RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU
Rješenje o izvedenom stanju izdaje se nakon što se utvrdi da su zadovoljeni svi zakonski uvjeti. Ono se može izdati ako je utvrđeno da su zahtjevu priloženi svi potrebni dokumenti te nakon što je utvrđeno očevidom na terenu da je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade te da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate.
Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja ako je povod tužbe zaštita vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi sa zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena. Upravni odjel prekida postupak donošenja rješenja po dobivanju informacije o sporu do okončanja sudskog spora. Postupak se može nastaviti u slučaju da stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju.
Rješenje se može donijeti za jednu ili više građevina na jednoj ili više čestica.
ŽALBA NA RJEŠENJE
Podnositelj zahtjeva i druge stranke u postupku imaju pravo žalbe bilo protiv rješenja o izvedenom stanju bilo protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje zahtjev za donošenje tog rješenja. Žalbu rješava Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
NE RJEŠAVANJE PREDMETA U ROKU
Ako upravni odjel ne odluči o zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju u propisanom roku, 30 dana, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja može povodom žalbe podnositelja zahtjeva rješenjem odrediti da postupak provede i o zahtjevu odluči drugi upravni odjel o trošku upravnog odjela koji nije predmet riješio u roku.
VODNI I KOMUNALNI DOPRINOS
Po izvršnosti rješenja o izvedenom stanju plaća se komunalni doprinos i vodni doprinos. Osim za pomoćne građevine. One su oslobođene plaćanja vodnog i komunalnog doprinosa. U zgradi u kojoj ima legalnih i nelegalnih dijelova vlasnik legalnog dijela nije dužan platiti vodni i komunalni doprinos.
Upravni odjel koji je izdao rješenje o izvedenom stanju obavijest će u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja tijela nadležna za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa i dostaviti im podatke potrebne za obračun iznosa doprinosa.
Komunalni doprinos i vodni doprinos mogu se platiti s odgodom od godinu dana od izvršenosti rješenja ako to zatraži vlasnik građevine.
ŠTO JE VODNI DOPRINOS I KOME SE PLAĆA
Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina. Obračunavaju ga i naplaćuju Hrvatske vode rješenjem. Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd. Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³).
KAKO SE OBRAČUNAVA
U svrhu određivanja visine vodnoga doprinosa, područje Republike Hrvatske dijeli se u 3 zone: Zonu A, Zonu B i Zonu C.
- Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora.
- Zonu B čini ostalo područje Republike Hrvatske, osim Zone A i Zone C.
- Zonu C čine područja posebne državne skrbi.
ŠTO JE KOMUNALNI DOPRINOS I KOME SE PLAĆA
Komunalni je doprinos prihod proračuna općine odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Odluku o komunalnom doprinosu donosi općinsko vijeće odnosno gradska skupština. Odlukom se utvrđuju zone, jedinična vrijednost, način i rokovi plaćanja itd.
Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo općine odnosno grada nadležno za komunalno gospodarstvo. Isto koje donosi i rješenje o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Protiv rješenja može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Mnogi gradovi i općine odobravaju olakšice za pojedine grupe investitora, bilo da se radi o proizvodnim pogonima ili rješavanju stambenog pitanja prvi puta ili nekog drugo razloga.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je na svojoj web stranici http://www.mgipu.hr/doc/Visina_komunalnog_doprinosa.pdf radi lakše usporedbe maksimalne iznose komunalnog doprinosa za 20 gradova u Hrvatskoj. Za detaljne informacije potrebno je kontaktirati svaki pojedini grad odnosno općinu.
