…nastavak iz prošlog broja Koraka
Opasnost od statičkog elektriciteta nastaje kada se na jednome mjestu nakupi tolika naelektriziranost da dolazi do pražnjenja kroz iskru, koja bi onda mogla zapaliti eksplozivne smjese plinova, pare i prašine ili eksplozivne materijale.
slika 1: Prikaz monolitne antistatičke i elektroprovodne epoksi- podne obloge u farmaceutskoj industriji (gore)
Nakupljanje statičkog elektriciteta u proizvodnim procesima onemogućavamo:
uzemljenjima,
održavanjem odgovarajuće vlage u zraku,
ioniziranjem zraka,
antistatičkim prepariranjem,
povećanjem provodnosti slabo provodnih materijala,
odvođenjem statičkog elektriciteta influencom.
Odvođenje uzemljenjem
Uzemljenje je obvezatno na svim provodnim dijelovima strojeva, bez obzira na to koriste li se i druge sigurnosne mjere protiv statičkog elektriciteta. Uzemljenje se obavlja galvanskim povezivanjem svih provodnih dijelova postroja s uzemljilom.
Promjer stalno položenog bakrenog vodiča ne smije biti – s obzirom na mehaničku tvrdoću – manji od 4 kvadratna milimetra. Umjesto bakrenog provodnika možemo koristiti i čeličnu pocinčanu traku sa najmanjim promjerom od 20 × 3 milimetara. Za savijene vodove i spojeve treba rabiti bakreni konac promjera 10 milimetara. Odgovarajuća su sva ona uzemljenja koja odobrava Pravilnik o tehničkim propisima za gromobrane, odnosno priključivanje postroja na sustav zaštitnog uzemljenja.
slika 2: Pokus tvrdoće samorazlivne antistatičke i elektroprovodne podne obloge Shore – metoda A
Od mjesta koncentracije statičkog elektriciteta postroj mora biti najkraćim putem povezan sa sustavom uzemljenja. Pomični dijelovi postroja priključuju se na sustav uzemljenja preko bakrenih, brončanih ili ugljenih četki. One moraju biti postavljene za stalno, i to okomito na rotirajuću os, uz pritisak od 0,01 do 0,02 megapascala. Dijelovi koji se vrte između ležajeva i osi moraju i uz malo zraka te odgovarajućeg maziva ispunjavati zahtjeve vezane uz otpor uzemljenja.
Provodni podovi – obloge, koje se koriste u sistemu za odvođenje statičkog elektriciteta – moraju imati prohodni otpor manji od 106 ohma. Prohodni otpor podova treba kontrolirati u vremenskim razmacima koje određuje odgovarajuća stručna služba.
Materijali za izradu provodnih podova i njihov prohodni otpor navedeni su u sljedećoj tabeli.
Odvođenje uz održavanje odgovarajuće vlage u zraku
Vlaženje smijemo upotrijebiti samo ako nam to dopuštaju tehnološki postupak i svojstva materijala koji se obrađuje. Relativnu vlagu uravnotežujemo ventilacijskim klimatskim napravama ili paru dovodimo parnim raspršivačem, postavljenim u blizini mjesta najveće koncentracije statičkog elektriciteta. Ispuštanje pare kroz cijevi i otvore za škropljenje može u njima sabirati statički elektricitet pa zato cijevi moraju biti galvanski povezane sa sustavom uzemljenja, koji onda zajedno sa vlaženjem odstranjuje statički elektricitet.
Kod 70-postotne relativne vlage zraka nema opasnosti radi naelektriziranosti. Kod tehnoloških procesa, kod kojih treba rabiti propisana sredstva i metode određene Pravilnikom o tehničkim normativima za sigurnost od statičkog elektriciteta, relativna vlaga zraka može se smanjiti i ispod 70 posto.
Mjerenjima treba utvrditi neće li se na nižoj razini vlažnosti zraka pojaviti statički elektricitet, koji bi mogao izazvati smetnje i štetu, i ne postoji li opasnost u atmosferi eksplozivnih smjesa. Relativnu vlažnost zraka treba kontrolirati, i to higrometrom u određenim vremenskim razmacima, odnosno higrografom postavljenim za stalna mjerenja.
Odvođenje antistatičkim prepariranjem
Antistatičkim prepariranjem se poboljšava odvođenje statičkog elektriciteta. Površinu materijala treba premazati ili prebrizgati tankim slojem provodnih materijala ili materijal potopiti u antistatiku. Sredstva za antistatičko prepariranje moraju biti takva da ne utječu štetno na svojstva prepariranog materijala te da ne uzrokuju koroziju strojeva i njihovih dijelova. Tijekom tehnološkog postupka antistatičko prepariranje treba ponoviti.
Odvođenje uz povećanje provodnosti slabo provodnih materijala
Da bismo postigli bolju provodnost neprovodnog materijala, prirodnoj ili sintetičkoj gumi treba dodati koloidni grafit. Kao dodaci se mogu koristiti i oksidi metala. Provodnost tekućina i rastopina povećavamo dodavanjem etilnog alkohola.
Umjesto da povećavamo provodnost materijala (kod manje zahtjevnih objekata i manjih površina), često može biti dostatna i samo površinska provodnost. Površinu treba premazati koloidnim grafitom, čađama ili glicerinom. Te premaze potom treba povremeno obnavljati.
Odvođenje statičkog elektriciteta influencom
Ako odvođenje statičkog elektriciteta influencom ne zadovoljava, potrebno ga je kontrolirati, a ako zatreba – i povećati broj mjesta za takvo odvođenje. Ukoliko ova metoda nije dostatna, treba je dopuniti nekom od drugih koje su na raspolaganju.
Provodnost neprovodnih materijala dostatna je samo ako se specifični otpor toliko smanji, da zbirni otpor prema zemlji ne nadmašuje jedan megaohm (1 x 106 ohma).
KONTROLA IZVEDENOG PODA
Kontrola neiskrivosti
Za dokazivanje neiskrivosti podova vezanih cementom potrebna je kontrola mineralnog agregata s obzirom na sadržaj njegovih tvrdih zrnaca (tvrdoće po Mohsu < 5; na primjer, ne smije sadržavati zrnca kremena), kao i na nabavljenom agregatu te kasnije na ugrađenom podu. Tijekom betoniranja treba oduzeti po jedan reprezentativni uzorak na 10 kubičnih metara ugrađenog betona ili najmanje tri pokusna uzorka u obliku kocke veličine 20 × 20 × 20 centimetara.
Kontrola neiskrivosti odvija se tako, da se betonska površina brusi u tamnom prostoru kutnom brusilicom ili posebnom brusnom napravom. Ako tijekom djelovanja rotirajućeg brusnog diska iskrenja nema, takav se beton ocjenjuje kao neiskriv.
Kontrola antistatičnosti i elektroprovodnosti
Kontrola antistatičnosti se isto tako obavlja na uzorcima oduzetima tijekom betoniranja i na ugrađenom podu. Mjerenja odvođenja statičkog elektriciteta rade se u skladu sa standardom DIN 51953, i to prema metodi mjerenja specifičnog prohodnog otpora, koji – po Pravilniku o tehničkim normativima za sigurnost od statičkog elektriciteta – mora biti manji od 106 ohma. Mjerenja električnog otpora na ugrađenom se podu obavljaju onda, kada on dosegne najviše 4-postotnu vlažnost.
Statički elektricitet se utvrđuje pomoću:
- indikatora i detektora statičkog elektriciteta,
- elektrometara za utvrđivanje njegove količine,
- registrirajućih instrumenata.
Pogonski nadzor, povremena ispitivanja i mjerenja električnog prohodnog otpora radi opasnosti od statičkog elektriciteta
Tehnička služba nekog poduzeća određuje svojim internim propisima svaki radni postupak u kojemu se mogu pojaviti smetnje ili opasnost radi statičkog elektriciteta, ovisno o vrsti tog radnog postupka i tehnološkog procesa, kao i način pogonskog nadzora te rokove za obavljanje povremenih ispitivanja.
Pogonski nadzor statičkog elektriciteta obavlja stručnjak kojega za to odredi samo poduzeće. U pogonima, u kojima se kao mjera sigurnosti od statičkog elektriciteta koristi relativna vlaga u zraku, to bi trebalo kontrolirati svaki sat higroskopom ili hidrografom. Kod svake promjene u tehnološkom procesu trebalo bi – na mjestima koja su ugrožena eksplozivnim smjesama i elektrostatičkim pražnjenjima – eksplozimetrom provjeriti kolika je koncentracija eksplozivnih smjesa. Isto tako, barem dvaput godišnje treba provjeriti uporabljivost sustava uzemljenja te obaviti potrebna mjerenja prilikom svakog čišćenja postroja odnosno njegovog redovitog pregleda.
Rezultati ispitivanja i svih mjerenja moraju se upisivati u kontrolnu knjigu statičkog elektriciteta. Ona mora sadržavati sljedeće podatke:
datum ispitivanja odnosno mjerenja,
mjesto ispitivanja odnosno mjerenja,
instrumente koji su se pritom koristili,
način i rezultate ispitivanja odnosno mjerenja,
ocjenu rezultata,
ime, prezime, titulu i potpis stručne osobe
Zdeslav Jamšek, dipl. ing. građ.
Građevinski institut ZRMK, d. o. o.
