Obični parketar – Lyctus linearis (Goeze)
Kukci koji napadaju drvo su štetočine što žive u drvu, njime se hrane i time kvare njegove tehničke osobine, a usto još i smanjuju njegovu vrijednost. Oni se (a većinom i njihove ličinke) hrane celulozom, polucelulozom, škrobom, sladom i bijelim dijelovima drva. Dijelimo ih prema sastavu drva koje napadaju, kojim se prehranjuju i koje traže. O tome ovisi koju će vrstu drva odnosno koji dio drva napasti i kakav će biti oblik štete i njezin opseg.
U objektu je bio ugrađen lakirani klasični parket od hrastovine. Tijekom pregleda u kolovozu 2005. godine na nekim smo parketnim daščicama opazili okrugle izletne otvoriće, promjera od 1 do 2 milimetara.
Oko ovih rupica na pojedinim se dijelovima mogla vidjeti vrlo fina bjelkasta i brašnasta crvotočina. Na temelju ovih vidljivih znakova zaključili smo da je parket napao kukac zvan obični parketar (Lyctus linearis), naročito stoga što se na parketu tu i tamo mogao vidjeti i bijeli dio drva.
Ondje gdje je parket bio napadnut u cijelosti, bio je i uklonjen. Prilikom pregleda uzoraka opazili smo žive odrasle bube (imago) veličine od 2,5 do 7 milimetara. Izgledale su poput nešto većih smeđkastosivih mrava.
Lyctus linearis je autohtona europska vrsta kukca, raširena skoro posvuda gdje raste hrastovo drvo. Životni ciklus ove bube traje jednu godinu. Odrasle bube se pojavljuju (roje) u svibnju i lipnju (u našem slučaju bio je lipanj), kada vlada odgovarajuća temperatura – najugodnija temperatura je za njih 28 stupnjeva Celziusa. Ženke polažu jajašca na prikladna mjesta (raspukline, poprečni prerezi drva, stari izletni otvori). Iz jajašaca se razvijaju ličinke, koje svrdlaju po bijelom dijelu drva i njime se prehranjuju. Razvitak ličinaka traje do kasne jeseni. Odrasle ličinke se približavaju površini napadnutog drva, prezimljuju i zakukulje se. Od mjesta gdje se nalazi buba vodi tanak hodnik sve do površine napadnutog drva, tako da se odrasla buba sa lakoćom odvaja i napušta drvo čim se stvore prikladni uvjeti za njezino daljnje razmnožavanje.
Obični parketar pripada skupini najštetnijih kukaca koji napadaju drvo. On napada bijeli dio bjelogoričnog drva (hrast, jasen, brijest), jer ono sadrži više od 1,5 posto škroba. Izrazita su oštećenja suhoga drva, kod kojega se vlažnost kreće između 5,5 i 23,5 posto. Nalazimo ga u skladištima suhog ispiljenog drva i gotovih proizvoda. Česta su oštećenja na hrastovom parketu, a naročito ondje, gdje drvo ima mnogo bijelog dijela.
Najučinkovitija zaštita od napada običnog parketara je prirodno sušenje hrastovog drva. Nakon približno jednogodišnjeg prirodnog sušenja se u bijelom dijelu raspada sav postojeći škrob. Umjetno sušenje zadržava škrob, koji je odlična hrana za ličinke običnog parketara. Njega nastoje uništiti višesatnim pregrijavanjem drva na 55 do 60 stupnjeva Celziusa.
Nace Kregar, dipl. ing. šum.
