Pravi kesten potječe s Bliskog istoka, otkuda su ga u Europu donijeli stari Rimljani (istodobno sa vinovom lozom, zbog čega se njihova rasprostranjenost prilično podudara). Uspijeva u južnoj Europi i sjeverozapadnoj Africi, a srodne vrste i u Sjevernoj Americi (američki kesten) i na Dalekom istoku (japanski kesten).
| Botanički naziv |
Castanea sativa, Mill., sin. Castanea vesca, Gaertn. |
| Botanička obitelj |
Fagaceae |
| Strani nazivi | chestnut (engl.), châtaignier, marronnier (fr.), Edelkastanie, echte Kastanie (njem.), castagno, marrone (tal.) |
| Područje rasprostranjenosti(zrakom) | Pravi kesten potječe s Bliskog istoka, otkuda su ga u Europu donijeli stari Rimljani (istodobno sa vinovom lozom, zbog čega se njihova rasprostranjenost prilično podudara). Uspijeva u južnoj Europi i sjeverozapadnoj Africi, a srodne vrste i u Sjevernoj Americi (američki kesten) i na Dalekom istoku (japanski kesten). |
| Značajke drva | Pravi kesten može izrasti 20–25 m, a iznimno i do 35 m visine te pritom oblikuje kratko deblo i široku krošnju. Može postići visoku starost (i do 1000 godina!), zbog čega neka debla imaju golemi promjer, ponekad čak i do 3 m. Kora mu je sivosmeđa i raspucana. Listovi su veliki, suličasti, i imaju grubo nazupčani rub. U Sredozemlju je kesten nekada bio gospodarski vrlo značajna vrsta koja se uzgajala radi plodova, ali ga već dugo ugrožavaju razne biljne bolesti, prije svega rak kore i crna trulež. Osjetljiv je i na sve veće ekološke promjene. |
| Građa drva | Drvo je grubo porozno u obliku vjenčića, a građa mu nije homogena. Izrazite su stijenke, a pore mladoga drva su široke, raspoređene u obliku vijenca i obavijene tilastim tkivom. Trakovi su vrlo uski i nisu vidljivi prostim okom. Drvo sadrži mnogo supstance iz koje se dobiva tanin, a on se opet koristi kao biljno štavilo. |
| Svojstva drva | Kestenovina ima obojen tamni dio, obično sivkasto- crvenskaste do smeđe boje, koja na zraku brzo postaje i tamnijom, dok je bjelji dio uzak i žućkasto – bijele boje. Kestenovina se dosta i steže: radijalno krčenje iznosi 4,3-posto, tangencijalno oko 6,5-posto, gustoća je srednja (kod vlažnosti od 12 do 15 posto kreće se oko 620 kg/m³). Drvo je srednje tvrdoće i slabe elastičnosti. Tamni dio je vrlo trajan na otvorenom i u vodi te otporan na gljive i nametnike. |
| Sušenje | Kestenovina se dobro suši, ali je izrazito sklona pucanju, pa se zato mora sušiti polako i kontrolirano. |
| Obrada | Drvo se u načelu dobro obrađuje, lako se lijepi i u njega zabijaju čavli ili uvrću vijci, ali nije savitljivo. Dobro se površinski obrađuje, a lakiranje ne izaziva nikakve poteškoće. |
| Uporaba
|
Kestenovina se koristi za izradu rezanog furnira, namještaja (prije svega stilskog), za obloge, stubišta, parket, glazbala, posude, itd., a iz kore i samoga drva dobiva se tanin. |
Metka Čermak, dipl. ing. šumarstva
