Ilovača je najstariji građevinski materijal, no usprkos tome – najmanje tražen i poštovan. Ali, kao da doživljava ponovni procvat uslijed mnogih stručnih istraživanja, koja su si za cilj zadala pronalaženje tehnološki prilagođenog i zdravlju neškodljivog građevinskog materijala. Sada se ona zato može naći u oblicima suvremenih proizvoda za klasičnu gradnju ili u kombinaciji sa drugim građevinskim materijalima (drvo, prirodni izolacijski materijali), jer radi svoje iznimne sposobnosti prikupljanja i odašiljanja topline i vlage omogućava da se postupno ostvare naši snovi o zdravoj pasivnoj kući.
Za dovršenje klasično zidanih kuća ili obnavljanje starih imamo na raspolaganju premaze na bazi ilovače (omjer između ilovače, pijeska i mikroveziva ovisi o namjeni proizvoda). Kao završni sloj za montažne kuće mogu se koristiti i obične gipsano- ili drvenovlaknaste ploče. Na tržištu se mogu naći i suhomontažne ploče od ilovače. Opeke od ilovače raznih veličina i oblika te nasipavanja ilovače različitih gustoća mogu se koristiti kao akumulacijski materijali, a lakša nasipavanja kao izolacijski materijal za zidove odnosno podove ili estrihe odnosno podne obloge. Na raspolaganju nam je i mnogo pomoćnih materijala, bez kojih jednostavo nema zidanja (žbuka i slično).
Građevinski materijali na bazi ilovače pokazali su svoju iznimnu uporabnu vrijednost kod sanacija povijesnih objekata. Polazeći od starih postupaka gradnje i uz poštivanje prirodnih značajki ilovače kao građevinskog materijala (ujednačavanje vlage i topline), moguće je izvršiti sanaciju vlažnih prostora bez nekih grubih kemijskih zahvata. U kombinaciji s drugim prirodnim građevinskim materijalima (drvo ili slama) i na temelju iskustava iz posljednja dva desetljeća, danas je moguća izgradnja novih građevina suvremenih po svom obliku i štedljivih po energetskim osobinama.
Građevinski materijali na bazi ilovače ugodni su i za ljude, i za njihov okoliš, a omogućuju i dodatna rješenja kod traganja za mogućnostima zdravoga života. Sposobnost ujednačavanja vlage te upijanja škodljivih tvari, neugodnih mirisa i negativnih iona stvara ugodnu mikroklimu u nekom prostoru. Sposobnost akumuliranja topline i njezinog postupnog odašiljanja (isijavanja), prilagođenog potrebama u prostoru, moguće je na jedinstveni način iskoristiti pri izradi nacrta za suvremene (zidno ili podno grijanje), ali i tradicionalne tehnike grijanja (kamini). Različite strukture i boje površina ilovače pobrinule su se za izgled ugodan i oku i duši, te nude brojne mogućnosti za kreativno izražavanje. Za okolinu ovo neškodljivo dobivanje sirovina bez trajnih oštećenja na mjestima nalaza, gotovo neznatna uporaba energije za izradu odnosno uporabu materijala od ilovače te jednostavna reciklaža zapravo znače dobit kod osiguravanja zdravog okoliša.
Tradicionalni prirodni građevinski materijal – drvo
Drvo je osnova u svakom zdravom domu. Zbog svoga doprinosa očuvanju zdravog okoliša te zbog svoje obnovljivosti ono je neosporno najekološkiji građevinski materijal između svih ostalih koji nam se nalaze na raspolaganju. Usto, drvo nam nudi kako mogućnost očuvanja tradicionalne arhitekture, tako i izgradnje suvremenih stambeno-poslovnih zgrada. Zajedno s drugim prirodnim materijalima ono se povezuje u cjelinu koja čuva, održava i njeguje vaše zdravlje. Bilo da se radi o ručnoj izradi odnosno računalnom tehnologijom planiranoj izgradnji ili pak o suvremenim gradskim stambenim zgradama sa drvenom fasadom – drvo ostaje vječno.
Ekološka i konstrukcijska vrijednost drva uvijek iznova uspijeva uvjeriti one koji se prihvaćaju konstruiranja i projektiranja zdravih poslovno-stambenih objekata. Jer, drvo je materijal koji ne samo što tijekom čitavoga svog životnog ciklusa čuva prirodu, već još i više – zdravlje ljudi. Želite li iskoristiti sve njegove prednosti u svoju korist, bit će vam svakako potrebna pomoć stručnjaka koji vole i poštuju taj materijal. Kod ocjenjivanja stupnja zdravoga života u nekom drvenom objektu važan je čimbenik »čistoća« odnosno nedodirljivost drva. Naime, suvremena drvna industrija ponekad zna i izgubiti svoj prvobitni odnos prema tom dragocjenom materijalu. Promišljeni postupci u čitavom procesu izrade konačnog proizvoda moćno utječu kako na njegovu kakvoću, tako i na njegovu stvarnu i radnu neporecivost. Doista zdrav drveni dom nastaje, moglo bi se reći, već – u šumi.
Drvo je moguće zaštititi pravilnom tehnologijom sječe i pravovremeno obavljenom sječom. Postupno sušenje na prihvatljivi stupanj vlažnosti i pravilna kasnija obrada utječu na njegovu tvrdoću i otpornost na štetočine. Ako se poštuje sve spomenuto, moguće je izbjeći agresivnu kemijsku zaštitu tog vrhunskog materijala. Kako se svijet danas vrti brže nego u vrijeme naših predaka, a drvno gospodarstvo je postalo globalni i profitabilan posao, često nije moguće poštovati sve nabrojene čimbenike. Kad sirovina stigne do proizvođača, obično još uvijek ima neku biološku vrijednost koja primamljuje štetočine. Tragajući za prihvatljivim rješenjima ovog problema, stručnjaci za zdrav život iznova su otkrili tvar koja se po svojoj »štetnosti« može usporediti s običnom kuhinjskom solju – naime, borovu sol. Klasičnim postupcima nanošenja ili namakanja drva u rastopinu borove soli drvo se može zaštititi na onoliko dugo, koliko mu je potrebno do sušenja na onaj stupanj vlažnosti, na kojemu štetočine više ne mogu preživjeti. Tijekom tog vremena nema ni ishlapljivanja, a niti kakvih drugih pojava štetnih za zdravlje ljudi.
Naročito je zanimljivo povezivanje drvenih konstrukcija s drugim prirodnim građevinskim materijalima. Ilovača djeluje na drvo radi svoje iznimne sposobnosti ujednačavanja vlage, jer je srodna drvu kao pravi konzervans te omogućava toplinsko – akumulacijsku osnovu za zdravi život. I prirodna vlakna (slama, lan, konoplja, vuna …) dišu zajedno s njim i omogućuju izgradnju zdravih montažnih kuća.
Mateja A. Leskovar, građevinski biolog
