Crvotočinu uzrokuju brojni insekti koji žive u drvu (takozvani ksilofagni insekti). Za njih je drvo hrana i stanište, pa stoga napadaju zdravo ili slabije rastuće drvo, svježe posječeno drvo, osušene i ugrađene drvene proizvode te namještaj.
Većina insekata koji napadaju drvo imaju sličan razvojni ciklus: jedinke odlažu jajašca iz kojih se izliježu ličinke; one prodiru u drvo i u njemu dube rovove. Tako uzrokuju mehanička oštećenja koja smanjuju čvrstoću i tvrdoću, a mogu drvo i toliko temeljito uništiti da smo ga primorani baciti. U određenom trenutku razvoja ličinke se pretvaraju u bube, a iz bubica se razvija odrasli insekt (imago), koji će si u pravilu izvrtati otvor za izlijetanje kako bi odletio na slobodu (neke vrste ipak nikad ne napuštaju drvo, već se nastavljaju pariti u rovovima).
Najveću štetu izazivaju insekti u stadiju ličinke koji traje različito dugo, ovisno o vrsti insekta, životnim uvjetima i količini hranljivih tvari koje drvo sadrži. Ličinke insekata koji napadaju drvo prehranjuju se vrlo različito: neke se hrane samo škrobom, druge posjeduju fermente kojima razgrađuju celulozu i hemiceluloze, a mnoge se hrane drvom koje su prethodno djelomično razgradile gljive. O vrsti insekta ovisi koju vrstu i koji dio drva će napasti. Veliku hranjivu vrijednost imaju živi dio kore i bijeli dio pa stoga velika većina insekata živi upravo u tim dijelovima. Središnji dio je tvrđi i manje bogat hranjivim tvarima, a sadrži i tanin, smolu, kinone, alkaloide, itd. Sve ove tvari djeluju na insekte kao otrov ili ih odbijaju te predstavljaju prirodnu zaštitu za drvo.
Ličinke će u drvu izvrtati rovove; po njihovim oblicima i dubini možemo prepoznati i vrstu štetočine. Rovovi koje stvaraju ličinke su u početku uski, a potom se usporedo s njihovim rastom šire i obično su puni crvotočine. Gledani u presjeku mogu biti sićušni ili vrlo prostrani, ravni, vijugavi, ljestvičasti, itd., ili okrugli ili ovalni. Rovovi koje će izvrtati odrasli insekti posvuda su jednako široki i bez crvotočine, a crno su obojeni rovovi onih insekata koji neizravno razrađuju celulozu, tj. pomoću gljivica s kojima žive u zajednici (simbiozi).
Ovisno o tome u kakvom drvu žive, insekte dijelimo u više skupina. Primarni ksilofag napada zdravo drveće u rastu, a sekundarni se razvijaju u fiziološki slabijem drvu ili svježe posječenom i još vlažnom drvu. U našim šumama se vrlo česo mogu naći štetočine iz obitelji potkornjaka (Scolytidae), koji izazivaju štete poznate pod nazivom ‘mušićavost drva’.
U toj su skupini najopasnije ličinke kornjaka (Ipinae), koje uvrtaju hodnike ispod kore te ljestvičari (iz vrste Xiloterus), koji napadaju drvo igličarki i listarki (posebno hrasta i bukve). U hodnicima, koji oblikom podsjećaju na ljestve, rastu gljive kojima se hrane. Česti su i lesari (Xyleborus), koji dube hodnike duboko u drvo u smjeru godova, a i insekti iz obitelji sržavaca (Platypodidae) i vrtnica (Lyme-xylidae). Vrlo je raširen hrastov sržavac (Platypus cylindrus Fabr.), koji hodnike dubi duboko u drvo, često i do srčike drva (otuda su i dobili naziv). Osim hrasta, on napada i bukovinu. Bukov vrtnik (Hylecoetus dermestoides L.) napada svježe posječene trupce bukve, hrasta, a i drugih vrsta drva, koja moraju biti toliko vlažna da se u drvu mogu razviti simbiotske gljive, kojima se hrane ličinke. Značajni sekundarni insekti na drvu su i ose (Siricidae), mravi (Formicidae) i termiti.
Tercijarni insekti su prilagođeni skromnim životnim uvjetima: niskoj vlazi i minimalnim količinama hranljivih tvari. Napadaju suho, obrađeno i ugrađeno drvo te ga nakon razvitka nekoliko generacija potpuno uništavaju. Kod nas najviše štete izazivaju ličinke insekata iz obitelji strizibuba (Cerabycidae), kuckara oklopljenih glava (Anobidae), a i parketara (Lyctidae).
Među najopasnije štetočine građevinskog i potpornog drva igličarki ubraja se kućna strizibuba (Hylotrupes bajulus L.), koja prije svega napada smrekovinu i bijele dijelove bora. Štetu izaziva na drvenim građevinama, građevinskom drvu, podovima, namještaju, itd. Ličinke su svijetle boje kože, dugačke su do 3 cm, žive u drvu do 5 godina, a u nepovoljnim okolnostima mogu biti i znatno duže. Hrane se bijelim dijelovima drva, šećerima, škrobom i celulozom te zato u drvu uvrtaju hodnike koji su puni crvotočine, tj. ostataka drvenog praha i izmeta. Znakovi napada teško se otkrivaju, jer je površina drva gotovo neoštećena, dok istodobno oštećenja unutrašnjosti mogu imati toliki opseg da može doći i do rušenja čitave građevine.
Obitelj insekata oklopljenih glava obuhvaća više vrsta koje napadaju ugrađeno drvo igličarki i listarki. Naseljuju se u drvenim podnim oblogama, stubištima, nosivim konstrukcijama i u namještaju. Najradije napadaju drvo u zatvorenim i ustajalim prostorima. Obični tvrdoglav (Anobium punctatum De Geer) je maleni hrušt tamne boje, poznat kao unišavač starih građevina i umjetničkih predmeta. Ličinke uvrtaju hodnike u bijelom dijelu raznih vrsta drva, ali ne oštećuju površinu drva. Manje je proširen šareni tvrdoglav ili ustrajnik (Anobium pertinax L.), poznat i pod nazivom “mrtvački sat”. Ovo je ime dobio zato, jer samci u trenutku parenja udaraju glavom o drvo, što se može vrlo dobro čuti, prije svega u tihim noćnim satima.
Obitelj parketara dijeli se na otprilike 60 vrsta i proširena je po čitavom svijetu. Najznačajniji europski predstavnik ove obitelji je obični parketar (Lyctus linearis Goeze). Napada ugrađeno drvo tvrdih listarki, prije svega parket od hrastovine, jasena, brijesta i akacije. Ličinke žive u bijelom dijelu drva, koje sadrži dovoljno škroba, te uvrtaju vijugave hodnike. Ljeti su puni fine bijele brašnaste crvotočine.
Kvaternarni insekti napadaju drvo koje je u neposrednom dodiru sa zemljom (stupovi, ograde, piloti, jamsko drvo) te već istrunulo drvo koje su već napale gljive tako da sadrži do 25 % vlage. Predstavnici ove skupine su insekti iz obitelji zavrtača (Cossidae), tvrdoglava (Anobiidae) i nekih vrsta termita.
Napad ksilofagnih insekata ponekad je teško otkriti, ali nam pri tome može pomoći uočavanje određenih znakova. Utvrđivanje nazočnosti insekata je prvi uvjet za pravodobno djelovanje. Znakovi napada su: rovovi koji se šire u različitim smjerovima, osipanje crvotočine koju možemo naći ispod izletnog otvora, otvori na površini drvenih proizvoda, zvukovi koje čujemo kao udarce (to su udarci tvrdoglava koji tako dozivaju ženke) ili grickanje drva, lom proizvoda, otpadanje kore, i drugo.
Prije propadanja drvo treba zaštititi raznim metodama. Preventivna zaštita obuhvaća mjere koje poduzimamo na zdravom drvu s namjerom da očuvamo njegova svojstva. Pritom koristimo premaze koji sadrže insekticide, a najbolja je dubinska impregnacija odgovarajućim kemikalijama.
Represivnu zaštitu izvodimo kad je već došlo do napada insekata. Drvo obrađujemo raznim kemijskim sredstvima, ali je samo uništavanje štetočina na drvu dugotrajan i skup postupak. Kemikalije ubrizgavamo u izletne otvore insekata ili u rupice koje sami uvrtamo u drvu određenim redoslijedom. Manje predmete možemo potopiti u odabrano sredstvo. Postupak zaplinjavanja (aluminijevim fosfatom ili metilbromidom) i metodu zatiranja insekata vrućim zrakom prepustite ipak školovanim izvođačima.
Na tržištu se može naći više sredstava za zaštitu drva i uništavanje insekata koja proizvođači nude pod raznim trgovačkim nazivima. Kod uporabe moramo se pridržavati uputstava o uporabi, jer je većina insekticida otrovna.
Metka Čermak, dipl. ing. šumarstva
