PODJELA DRVA
Prije no što započnemo analizirati drvo, bilo bi dobro izvršiti kratak pregled podjele raznih vrsta drva na skupine, odnosno odjeljke i razrede. Naime, pripadnost jednoj ili drugoj skupini je prvi parametar koji moramo uzeti u obzir radi boljeg razumijevanja osobina raznih vrsta drva što se mogu pronaći u biljnom svijetu.
Drvo je višegodišnja odrvenjela biljka s izrazitim deblom. Drva pripadaju skupini sjemenjača ili cvjetnica, odnosno biljkama koje se razmnožavaju sjemenkama. Sjemenjače dijelimo na dva pododjeljka: golosjemenjače (Gymnospermae) i kritosjemenjače (Angiospermae). Ovi se pododjeljci razlikuju po položaju sjemenske osnove, to jest – dijela ženskog reprodukcijskog organa, iz kojega nakon oplodnje nastaje sjeme.
GOLOSJEMENJAČE
Golosjemenjače su bile prve biljke koje su se uopće razmnožavale sjemenkama. Ime su dobile po tome što im sjemenske osnove leže slobodno na rubu plodnih listova šišarki. Većinom su vjetrocvjetke, a dijelimo ih na četiri razreda, među kojima su najznačajnije igličarke ili šišarke.
Igličarke su one vrste drva s izraženim igličastim ili ljuskastim listovima i šišarkama, koje nakon oplodnje (uz tek rijetke iznimke) odrvenjuju. Dijele se na više obitelji i imaju velik gospodarski značaj (drvo, smola, eterična ulja, i drugo).
KRITOSJEMENJAČE
Kod kritosjemenjača se sjemenske osnove nalaze zatvorene u plodnici tučka (zbog toga su tako i nazvane). Odlikuje ih šarenilo cvjetova pa ih stoga nazivamo i cvjetnicama, a većinom ih oprašuju životinje (kukci). One su dosegle najviši razvojni stupanj među svim biljkama te pripadaju najbrojnijoj i najraširenijoj skupini kopnenih biljaka. Prilagodile su se rastu na najrazličitijim staništima pa iz tih razloga uspijevaju gotovo po čitavom svijetu – od najtoplijih, suhih pustinja pa do hladnih rubnih područja planinskih ledenjaka. Dijelimo ih na razred jednosupnica (Monocotiledonae) i razred dvosupnica (Dicotiledonae).
Jednosupnice
To su cvjetnice kod kojih se tijekom klijanja razvija samo jedan klični list s usporednim žilama. Imaju snopasto korijenje, žile u deblu su dovršene i ne mogu se naknadno povećavati. Gotovo sve su zeljasto bilje (najrasprostranjenije među njima su trave), a mali broj ih se razvija u drveće poput, primjerice – raznih vrsta palmi. Palme, koje mogu narasti i do 50 metara visine, imaju stupičasto deblo bez grana. Na vrhu debla nalazi se skupina lepezasto ili pernato raspoređenih listova. Deblo je građeno od vlaknastog tkiva i nije velike tvrdoće. Na tropskim i subtropskim područjima palme su vrlo značajno raslinje; one daju plodove, materijal za pletenje stolova, iz njih se dobivaju ulja i vlakna (podne obloge od vlakana plodova kokosovih palmi).
U trave ubrajamo i različite vrste bambusa. Njihovo šuplje stablo ima dovoljno veliku tvrdoću da ga se uz posebnu tehniku obrade može upotrijebiti za izradu parketa.
Dvosupnice
To je najbrojniji razred kritosjemenjača, koji ima oko 170.000 vrsta. Imaju kličicu s dva klična lista, razvijen sustav korjenčića s glavnim korijenom te listove s mrežastim žilama. Žile su nedovršene, razvrstane u krug, dok im sloj kambija omogućuje sekundarno debljanje. Dvosupnicama pripada većina lisnatog drveća.
RAST DRVETA
Za sve je biljke značajno da rastu u nekim dijelovima koje nazivamo područjima njihova rasta. Na tim su mjestima tvorna tkiva, sastavljena iz stanica koje brzo rastu i učestalo se dijele.
Rast drveta u visinu i dubinu zovemo primarnim rastom, a omogućuje ga tkivo na vršcima stabla i korijenja. Kad se okonča rast u visinu, slijedi rast u debljinu ili takozvani sekundarni rast. Njega omogućuju dvije vrste tvornog tkiva, od kojih je važniji kambij. Kambij je sloj stanica ispod kore, koje se brzo dijele u dva smjera. Diobom prema unutra nastaju stanice drva, a njihovom diobom prema van žive stanice kore – liko. Dioba stanica prema unutra odvija se brže, zbog čega nastaje mnogo više drva negoli lika. Nove stanice rastu i postupno se počinju razlikovati među sobom po oblicima i zadaćama koje obavljaju.
