U prošlom je broju objavljen 40. nastavak o pasivnoj kući kao rubricirani dio časopisa. Stručni časopis KORAK u prostor je jedini u Hrvatskoj i regiji koji u četvrt godišnjem ritmu kontinuirano i sustavno prati temu visoke energetske učinkovitosti kroz temu pasivne kuće ili energetskog standarda koji se popularno naziva jednolitarska kuća, jer kao što je poznato i široj stručnoj javnosti, za zagrijavanje prostora je potreban energetski ekvivalent godišnje potrošnje koji odgovara samo jednoj litri loživog ulja po četvornom metru korisnog prostora. Ta se vrlo mala količina energije (15,0 kWh/m2a) može pokriti obnovljivim izvorima energije (OIE) na lokaciji građevine, što je u skladu s trendom i razvojem zakonodavnog okvira Europske unije i globalnih ciljeva održivog razvoja UN do 2030. godine.
Na 19. međunarodnoj konferenciji o pasivnoj kući održanoj 2015. u Leipzigu, promovirani su i još napredniji modeli pasivne kuće. To su pasivna kuća plus i pasivna kuća premium koji su definirani prema određenom udjelu OIE koji umanjuje potrebnu primarnu energiju.
Kad govorimo o visoko učinkovitoj energetskoj obnovi, upravo su dosadašnji primjeri najbolje prakse u proteklih dvadesetpet godina, oni koji primjenjuju model pasivne kuće pa dostižu i deseterostruke uštede energije, a takav se koncept dubinske obnove popularno naziva faktor 10.
Tema pasivne kuće se u KORAKU u prostor obrađuje prikazima projekata i ostvarenja u Hrvatskoj i svijetu, člancima o materijalima, elementima opreme, građevinskim i instalacijskim sustavima te inovacijama koje osiguravaju i čine priuštivim model novogradnje i obnove energetskog razreda A+ koji je provjeren gotovo tridesetgodišnjim iskustvom.
Prvi članak o pasivnoj kući objavljen u stručnom časopisu u Hrvatskoj, je objavljen u časopisu za graditeljstvo, instalacije, opremu i energiju 21. stoljeća, GO 21, u prosincu 2001. godine. Kao autor tog članka, protumačio sam temeljne odrednice energetskog modela pasivne kuće uz prikaz ostvarenja prve pasivne kuće izvedene kao stambeni niz s četiri stambene jedinice, 1991. u Kranichsteinu kraj Darmstadta, u kojem je utemeljen i prvi Institut za pasivnu kuću pod vodstvom fizičara, prof. dr. sc. Wolfganga Feista, tvorca standarda pasivne kuće prema tadašnjoj definiciji kakvu danas nazivamo pasivna kuća klasik.
Od tada, stručna javnost u Hrvatskoj i regiji, kao i svi koji razumiju hrvatski jezik, zainteresirani za temu visoke energetske učinkovitosti u novogradnji i obnovi, prate temu pasivne kuće uz sve veći interes. Danas možemo konstatirati da su se unatrag dvadesetak godina počela održavati javna predavanja, nešto kasnije prvi seminari, domaće i međunarodne konferencije, od prije dvanaest godina Dani pasivne kuće u Hrvatskoj, ove godine i obljetnički 10. zagrebački energetski tjedan, referiranja projekata EU, a prije pet godina je utemeljen i Konzorcij pasivna kuća Hrvatska, kao ishodište informacija, stručnih i istraživačkih aktivnosti u području najnaprednije visoko energetski učinkovite gradnje.
Pasivna kuća je s dvadesetosmogodišnjim iskustvom provjerene najbolje prakse i dalje vodeća platforma niskougljičnog modela razvoja arhitekture i graditeljstva, koji realno, priuštivo i odgovorno osigurava lokalne i globalne zahtjeve scenarija sve većeg udjela OIE (scenariji za 2030.-2050.), smanjenja potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova (s pogledom na 2050.), prilagodljivosti klimatskim promjenama i modelima razvoja temeljenim i na kružnom gospodarstvu kao jednom od postulata održivog razvoja.
Ove godine se po prvi put održavaju dvije vodeće međunarodne – svjetske konferencije o pasivnoj kući u organizaciji Instituta za pasivnu kuću.
Od 3. – 5. svibnja u Heidelbergu, a po prvi put i izvan Europe kao 23. međunarodna konferencija u Gaobeidianu, u Kini od 21.-22. rujna. Mjesto održavanja ove konferencije najviše govori o shvaćanju modela pasivne kuće, o interesu, realnosti i potrebi implementacije i u Aziji.
Zato s velikim zadovoljstvom, kao autor prvog teksta rubrike: Pasivna kuća – uvod, objavljenog 30. ožujka 2009., čestitam uredništvu KORAKA u prostor s web portalom na ovoj jubilarnoj obljetnici, koja ujedno obilježava i kontinuirano medijsko praćenje brojnih, već tradicionalnih događaja na temu pasivne kuće, jer težimo društvu znanja, inovacija, održivosti i napretka, a ulazimo i u 4. industrijsku revoluciju.
Red. prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh.
Voditelj Konzorcija pasivna kuća Hrvatska