U okviru programa CIP Intelligent Energy Europe u petak 06. prosinca upriličen je završni sastanak projekta CROSKILLS (BUILD UP Skills Croatia). Riječ je o projektu u koji se Republika Hrvatska uključila u okviru inicijative o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije – BUILD UP Skills EU Sustainable Building Workforce.
Partneri u projektu CROSKILLS su:
– Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagebu – Koordinator projekta
– Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
– Regionalni centar zaštite okoliša Hrvatska
– Hrvatska obrtnička komora
– Graditeljska škola Čakovec
– Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
– Knauf Insulation d.o.o.
– Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Hrvatska)
BUILD UP Skills incijativa se provodila paralelno u 30 zemalja koje su se bavile jednakom tematikom, određivanja potrebnih kvalifikacija i razvoj smjernica za školovanje kvalificiranih radnika u području energetske učinkovitosti.
Iskustvo zemalja Europske unije, kao i Republike Hrvatske pokazalo je da energetski učinkovita obnova i gradnja trenutačno predstavljaju veliki izazov u građevinarstvu i pratećim industrijama zbog nedostatka stručno osposobljenih građevinskih radnika, nedostatka institucionaliziranih shema obrazovanja i usavršavanja, kao i slabe potražnje za niskoenergetskim zgradama. Ovakva situacija zahtijeva promjene u načinu razmišljanja, kao i promjene stručnih kvalifikacija radnika na tržištu, odnosno formiranje radne snage koja će imati dovoljno specifičnih znanja o izgradnji niskoenergetskih, pasivnih i zgrada gotovo nulte energije. Gradnja novih zgrada te obnova postojećih zgrada na razinu niskoenergetskih i vrlo niskoenergetskih zgrada, zahtijeva promjene postojećih programa obrazovanja i usavršavanja te razvoj novih specijaliziranih zanimanja. Pokazalo se da je stručno osposobljavanje radnika za poslove gradnje vrlo niskoenergetskih zgrada ključno za gradnju visokokvalitetnih zgrada. Radi ostvarenja navedenih ciljeva, potrebno je uvesti promjene u regulativi te definirati programe i smjer razvoja obrazovanja u području energetske učinkovitosti.
Inicijativa BUILD UP Skills sastoji se od dva dijela:
I. Formiranje nacionalne kvalifikacijske platforme i izrada smjernica za dostizanje ciljeva 20-20-20
II. Izrada kvalifikacijske sheme i sheme usavršavanja građevinskih radnika
Projekt BUILD UP Skills Croatia – CROSKILLS obuhvatio je prvu fazu inicijative BUILD UP Skills. Temeljeno na cjelovitoj analizi nacionalne situacije (Analiza stanja radnika u zgradarstvu u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, veljača 2013), napravljene su Nacionalne smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika u okviru energetske učinkovitosti. Smjernice uzimaju u obzir očekivani doprinos građevinskog sektora nacionalnim ciljevima 2020. i zahtjevima za zgrade gotovo nulte energije kroz strateško planiranje sustava edukacije i usavršavanja građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te kroz procjenu tržišta takve radne snage, što može dugoročno unaprijediti energetska svojstva zgrada u Republici Hrvatskoj.
U građevinskom sektoru je u ožujku 2012. godine bilo zaposleno 78.850 radnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je prosječan broj radnika na gradilištu 2011. godine bio 50.218.
Podaci se odnose na građevinsku djelatnost pravnih osoba s 5 i više zaposlenih. U obrtništvu je prema podacima do 30.12.2012., u djelatnosti graditeljstva bilo zaposleno ukupno 13.067osoba.
Prema mjerenjima Otta i Bićanića iz 2001., neslužbena (‘siva’) ekonomija u 1995. godini iznosila je barem 25% bruto društvenog proizvoda. Većina analitičara slaže se da se u procjeni neslužbene ekonomije razlikuju dva razdoblja: prije i poslije 1993. Razdoblje nakon 1993. je nesigurnije, jer neki pokazatelji sugeriraju povećanje a neki smanjenje udjela neslužbene ekonomije. Ipak, svi istraživači slažu se da je udio neslužbene ekonomije velik i da se naznake smanjivanja ovog sektora ne vide. Analizirajući 2011. udio ‘sive’ ekonomije u BDP-u za 31 europsku zemlju, Schneider ukazuje na rast iznosa iz 1993. godine za RH, utvrdivši da se Republika Hrvatska našla na samom vrhu ljestvice, s 29,5%.
Ispred nje se nalaze samo Bugarska i Rumunjska. Bitno je napomenuti da je Hrvatska daleko od europskog prosjeka koji iznosi 19,3%, te da prosječna stopa ‘sive’ zone u ostalim zemljama kontinuirano opada dok je u Hrvatskoj konstantno na toj razini.
Prosječna potrošnja energije u zgradama javnog sektora sada se kreće od 250-350 kWh/m2 godišnje, a očekuje se da će energetska obnova omogućiti smanjenje te potrošnje na razinu na 50-90 kWh/m2 godišnje. Finalna potrošnja energije u zgradama 2010. godine iznosila je 42,3% ukupne energetske potrošnje RH.
Zgrade građene prije 1987. godine imaju prosječnu potrošnju toplinske energije za grijanje od 200-250 kwh/m2a dok je EU standard potrošnje do 70 kWh/m². Prema tome, radi se o velikim neracionalnim potrošačima i energetskom obnovom zgrada mogu se postići velike energetske i ekonomske uštede te značajno doprinijeti zaštiti okoliša.
Premda su procjene pokazale da se 80% postojećih stambenih zgrada može svrstati u najlošije energetske razrede (s potrošnjom energije za grijanje većom od 200-250 kWh/m2), trenutačno su poticaji za poboljšanje postojećeg stanja raspoloživi samo za dio javnih zgrada. Korist od energetske obnove je višestruka: poboljšanje uvjeta života i rada, smanjena ukupna potrošnja i pokretanje cjelokupnog gospodarstva uključujući građevinski, financijski, industrijski i druge sektore.
Republika Hrvatska prihvatila je ciljeve 20-20-20 do 2020. godine koji su postavljeni kroz direktive o energetskom svojstvu zgrada (EPBD i EPBD II). Ciljevi povećanja energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije, te smanjenja ukupne potrošnje energije u zgradarstvu postavljeni su u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske i Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša. Građevinski sektor u RH može značajno doprinijeti zadanim ciljevima. Naime, prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, godišnje se izgradi 2 milijuna m2 stambenih zgrada, a postojećih stanova i kuća ima ukupno 2,1 milijuna. U Hrvatskoj je 80% stambenih zgrada u privatnom vlasništvu (uključujući velike stambene zgrade).To znači da obnova postojećih zgrada radi postizanja ciljeva energetske učinkovitosti predstavlja puno veći zadatak od izgradnje novih zgrada te će zahtijevati velik broj dovoljno stručno osposobljene radne snage. Statistički podaci pokazali su da Hrvatska koristi energiju na manje učinkovit način u usporedbi s drugim zemljama zapadne Europe. Prema podacima iz 2010, Hrvatska troši 14,6% više primarne energije po jedinici BDP-a od prosjeka EU-27. Cilj je kroz mjere energetske učinkovitosti godišnje obnoviti 3% javnih zgrada.
U Republici Hrvatskoj trenutačno ne postoje certificirani obrti za obnovljive izvore energije, a osobe koje se bave instalacijom opreme i sustava koji koriste obnovljive izvore energije (OIE) većinom su instalateri klime i grijanja, vodoinstalateri te srodne struke. Prema provedenim anketama za potrebe projekta, među obrtima koji posjeduju certifikate za ugradnju OIE uočeno je da su instalateri ‘’složenijih’’ tehnologija prisutni na tržištu, ali i da njihovo obrazovanje i usavršavanje ‘’pokrivaju’’ tvrtke koje su ujedno proizvođači ili distributeri te opreme. Stoga je važno da se programi obrazovanja i usavršavanja u strukovnim školama (detaljnije) prilagode stjecanju onih znanja koja će buduće obrtnike bolje pripremiti za (buduću) moguću ugradnju ovih tehnologija. Osim u području energetske učinkovitosti, obrazovanjem i usavršavanjem potrebno je obuhvatiti i radnike koji se bave obnovljivim izvorima energije – uporaba sunčeve energije, dizalica topline, biomase, energije vjetra.
Kako bi se realizirao osnovni cilj projekta, a to je definirati i kvantificirati potrebe i mogućnosti građevinskog sektora u Hrvatskoj kako bi se doprinijelo postizanju ambicioznih nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti, naglasak u ovom dokumentu stavljen je na određivanje potrebnoga broja radnika za dostizanje ciljeva 20-20-20 do 2020 godine.
U tablici 1-1 dani su osnovni podaci za građevinski sektor dobiveni sveobuhvatnom analizom projekta.
Postojeće mogućnosti strukovnog obrazovanja
Sustav obrazovanja srednjih škola u Republici Hrvatskoj u programskom smislu je centralizirani sustav za koji je nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i u pogledu procesa školovanja redovitih učenika te upisa i izdavanja svjedodžbi po završetku školovanja, i to za četiri vrste škola:
1. Gimnazije
2. Srednje četverogodišnje strukovne škole
3. Škole za obrazovanje učenika za proizvodna zanimanja u trogodišnjem trajanju
4. Umjetničke škole
Posebno su izdvojeni programi i škole za obrazovanje djece s teškoćama u razvoju u trogodišnjem programu
Ukupno se u srednjoškolskom sustavu upisuje otprilike 48 000 učenika. Od toga se 28% upisuje u gimnazije, 68% u četvero i trogodišnje strukovne škole, a u umjetničke oko 4% učenika. Od četvorogodišnjih i trogodišnjih zanimanja koja su zanimljiva za projekt CROSKILLS, godišnje se upisuje približno 1050 tehničara u građevinskim programima, zatim približno 550 učenika za građevinska trogodišnja zanimanja, 700 učenika za instalaterska zanimanja u strojarstvu, 500 učenika za stolare i soboslikare te 1200 učenika u strojarske i elektrotehničke škole. Sveukupno, to je 4000 učenika što čini približno 8% svih upisanih srednjoškolaca godišnje.
MZOS, Ministarstvo gospodarstva, Agencija za strukovno obrazovanje, Sektorska vijeća, HOK ?
Ne postoji regionalna nadležnost nad programiranjem i provedbom kurikuluma strukovnog obrazovanja. MZOS (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta) ima potpunu nadležnost u upravljanju procesima izrade novih, izmjene i revizije korpusa općeobrazovnih predmeta i cjeline nastavnih planova i kurikuluma, uz pomoć Agencije za odgoj i obrazovanje.
Za strukovni dio nastavnog plana u strukovnim školama, nadležno je i odobrava ih Ministarstvo gospodarstva, ali uz suglasnost MZOS-a te mišljenja Sektorskih vijeća (tijela imenovanih od strane resornog ministra, a koje analizira razinu ishoda školovanja, kompetencija unutar kvalifikacijskih okvira pojedinih kurikuluma te daje MZOS-u sintezu prijedloga na usvajanje.) Sektorska vijeća rade pod okriljem Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Uz sve to, Ministarstvo gospodarstva u svojoj nadležnosti ima i Hrvatsku obrtničku komoru koja predlaže izmjene i dopune postojećih, te izradu novih obrazovnih kurikuluma u tzv. programima za obrtništvo po Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO). No, uz moguće pitanje isprepletene nadležnosti dvaju ministarstava, obiju agencija, upravo izdvojenost HOK-a u nadležnosti programiranja, provođenja i izdavanja javnih isprava proizvodi vrlo neugodne ambivalencije koje su umjetno stvorene. Primjerice, prema HOK-u postoje obrazovni programi za zidara, tesara, krovopokrivača po JMO u, ali istovremeno za ista zanimanja postoje i klasični programi o kojima HOK ne skrbi i nije nadležan izdavati javne isprave. Pri tome primjerice za montere suhe gradnje, keramičare oblagače, podopolagače, uopće ne postoji program prema JMO, iako spadaju u obrtnička zanimanja.
Dakle, postoje nesuglasja u radu MZOS-a i Ministarstva gospodarstva, kao i između Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i HOK-a koja ne priznaje nadležnost Sektorskih vijeća. To može biti ozbiljna zapreka u donošenju modela obrazovanja i usavršavanja za implementaciju sadržaja o energetski učinkovitoj gradnji i primjeni novih tehnologija obnovljivih izvora energije.
Obrazovanje odraslih
Područje obrazovanja odraslih, što se tiče programiranja kurikuluma za stjecanje srednje stručne spreme, snažno je naslonjeno na programe koji vrijede za redovito školovanje populacije mladeži, ali uz andragoške uvjete, a prilagođeno skupinama odraslih, pa se i stavlja u nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje. Jedino se u programima obrazovanja u obliku osposobljavanja ili usavršavanja ne nalazi programe za odrasle koji bi bili vezani uz neki program za redovito školovanje. Prema tome, za zaključiti je da će se program obrazovanja i usavršavanja za znanja i vještine o građenju za energetsku učinkovitost trebati podijeliti na dvije vrste: one koji će obrazovati ili usavršavati već prisutne građevinare za nove tehnologije rada i one kojima će biti potrebna odgovarajuća stručna sprema, ali prema programima koji će uključivati sadržaje potrebne za postizanje energetske učinkovitosti i primjenu novih tehnologija obnovljivih izvora energije.
U strukturnoj prilagodbi važno je da se ciljevi projekta CROSKILLS provode u oblicima brzih osposobljavanja i s predavačima koji su licencirani za prijenos tehnologije ili rade u okviru poznatih tvrtki (možda i u njihovim pogonima). Za one druge koji upisuju program stjecanja stručne spreme putem prekvalifikacije ili dokvalifikacije, obrazovanje bi trebale provoditi škole koje imaju didaktičke uvjete za teorijsku nastavu i barem dio praktičnih vježbi u sklopu školskih radionica ili laboratorija.
Sustav certificiranja svodi se na majstorske ispite i ispite za stručno osposobljavanje koji omogućuju otvaranje povlaštenih obrta (majstorski ispiti) ili vezanih obrta, a izdaje ih HOK. Certifikate dodjeljuju i velike građevinske tvrtke i proizvođači građevinske opreme kroz svoje interne obrazovne programe, ali oni nisu dio nacionalno priznatog sustava certifikacije i nemaju institucionalnu vrijednost.
UNDP se u okviru svojih aktivnosti poticanja energetske učinkovitosti uključio u europsku inicijativu uvođenja sustava certificiranja instalatera RES opreme, čiji je cilj sustavno priznavanje certifikata
Premda postoji nekoliko iznimaka u srednjoškolskom obrazovnom sustavu (strukovne škole u Zagrebu i Čakovcu, Tehnička škola Ruđer Bošković u Zagrebu i UNDP Solarni edukacijski centar u Zadru), trenutačno ne postoji sustavno obrazovanje građevinskih radnika vezano uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore unatoč tome što broj radnika daleko premašuje broj drugih stručnjaka u području graditeljstva (građevinskih inženjera, arhitekata itd.).
U okviru ASOO (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih) djeluje Sektorsko vijeće za graditeljstvo i geodeziju čiji je zadatak praćenje razvoja novih tehnologija, vještina i znanja kako bi se oni implementirali u nastavni program. Vijeće je ovlašteno za utvrđivanje standarda zanimanja kvalifikacija i kurikuluma za pojedine obrazovne programe u strukovnom školstvu.
Međutim, uslijed neredovitog rada Vijeća vrlo je usporena prilagodba kurikuluma novim promjenama u tehnologiji i zahtjevima gospodarstva.
Budući da u Hrvatskoj do nedavno nije postojao verificirani program obrazovanja i usavršavanja za instalatere solarnih termalnih sustava, to je predstavljalo ozbiljnu prepreku povećanju njihove ugradnje. Prva edukacija za solarne instalatere počela se obavljati u Zadru (2010. godine) u Solarnom edukacijskom centru, uz suradnju Strukovne škole Vice Vlatkovića; i to posebno za instalatere fotonapona i posebno za instalatere sunčanih toplinskih sustava. Nakon toga, sličan program obrazovanja i usavršavanja započet je u tehničkoj školi Ruđer Bošković u Zagrebu, i upravo traje priprema za obrazovanje i usavršavanje u Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu te Tehničkoj školi u Rijeci.
Nadogradnja srednjoškolskog sustava obrazovanja
Osim u tim školama, trenutačno ne postoji prihvaćen program srednjoškolskog obrazovanja ili usavršavanja odraslih za instaliranje solarnih sustava. Većina postojećih instalatera solarnih sustava su instalateri klime i grijanja, vodoinstalateri te srodne struke, ali ne poznaju dovoljno posebnosti instaliranja solarnih termalnih sustava što ponekad dovodi do loše dimenzioniranih ili manjkavo instaliranih solarnih termalnih sustava što dovodi do nezadovoljstva vlasnika takvih sustava i stvara negativnu sliku u javnosti. Time se otvara potreba za nadogradnjom srednjoškolskog sustava obrazovanja te stvaranja programa obrazovanja za odrasle. Bez dovoljnog broja kvalificiranih instalatera nemoguće je očekivati veći broj instaliranih solarnih termalnih sustava u Hrvatskoj.
Također ne postoji certifikat za ovlaštene instalatere (iako su ovi navedeni certificirani po Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta), a koji je predviđen pravilnicima koje donosi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjeluje u aktivnostima obrazovanja nezaposlenih osoba, u suradnji s obrazovnim institucijama, s ciljem povećanja usklađenosti njihovih kompetencija s trenutnim i prognoziranim potrebama na tržištu rada. Uz provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja koje se odnose na financiranje i sufinanciranje zapošljavanja i obrazovanja (provođenja obrazovnih programa), Zavod sudjeluje i u različitim projektima, inicijativama i aktivnostima koje se odnose na obrazovanje nezaposlenih osoba, a provode se u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave – često kroz različite projekte financirane iz EU fondova.
Planiranje obrazovnih aktivnosti temelji se na analizi statističkih pokazatelja ponude i potražnje za radnicima, na saznanjima o potrebama poslodavaca za radnicima, za dodatnim znanjima i vještinama radnika te na podacima dobivenim analizom Ankete poslodavaca koji se provode na godišnjoj razini.
Osim potreba za obrazovanjem, analiziraju se i drugi pokazatelji relevantni za procjenu potreba na tržištu rada – npr. broj učenika koji završavaju srednju školu, saznanja o mogućem dolasku radnika na evidenciju nezaposlenih i dr.
Za vrijeme trajanja obrazovanja, kontinuirano se prati tijek obrazovanja i uspješnost polaznika, njihovo zadovoljstvo provedenim obrazovanjem i samoprocjena polaznika o relevantnosti znanja i vještina za traženje posla te uspješnost njihovog zapošljavanja nakon završetka obrazovanja.
Istraživanje tržišta rada
Anketa poslodavaca je istraživanje tržišta rada koje jednom godišnje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, s ciljem poboljšanja učinkovitosti tržišta rada u Republici Hrvatskoj, porasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti. U sklopu projekta analizirana je Anketa poslodavaca 2012 Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (svibanj 2012.) kada je anketirano 10,6% poslodavaca koji se bave građevinskom djelatnošću. U uzorak za anketiranje 2012. godine uključen je relativno veliki broj poslodavaca – 12.036 poslodavaca koji zapošljavaju 666.651 radnika, što čini udio od 45,6% u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Od anketiranih građevinom se bavi 1.273 ili 10,6% poslodavaca. Nije definirano kojim specifičnim područjem u građevini se bave anketirani poslodavci – građevinari, niti su spomenuti poslovi vezani za energetsku učinkovitost. Prema anketama poslodavaca najčešća zanimanja koja su tražena su zidar (154), tesar (119), zavarivač (106), monter građevinskih elemenata (38), stolar (108), armirač (29), limar (24) i diplomirani građevinski inženjer (22).
U sklopu Analize stanja radnika u zgradarstvu u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj napravljena je detaljna analiza broja učenika koji su u redovitom strukovnom školovanju te broja učenika koji su izašli na tržište rada nakon trogodišnjeg odnosno četverogodišnjeg školovanja (2006-2009 god.). Analizom je uočen manjak zanimanja učenika za ona zanimanja koja su prijeko potrebna u dostizanju ciljeva 20-20-20 (2009 – 2013 god. samo 1 fasader i 23 krovopokrivača).
Privlačnost građevinskog sektora
Kako bi osigurali dovoljan broj kvalificiranih građevinskih radnika u budućnosti i kako bi se privukao potreban broj radnika na početku obrazovanja, potrebno je povećati privlačnost građevinskog sektora u cjelini odnosno poboljšati ugled onih zanimanja koja su relevantna u energetskoj obnovi postojećih te gradnji zgrada gotovo nulte energije. Kako bi se pridobio što veći broj učenika za upis u obrtnička zanimanja, Hrvatska obrtnička komora veliku pažnju posvećuje promidžbenim aktivnostima u okviru kojih je najznačajnija manifestacija «Želim biti majstor» koja se svake godine tradicionalno održava kao promocija obrtničkih zanimanja. Nažalost, navedene aktivnosti nisu dovoljne za preusmjeravanje učenika u građevinska zanimanja. Zbog toga je potrebno unutar manifestacije „Želim biti majstor“ naglasiti da je povećanje učinkovitog korištenja energije i korištenja OIE važan dio strategija, kako na globalnoj tako i na nacionalnoj razini. Potrebno je naglasiti da je područje zgradarstva prepoznato kao područje koje ima najveći potencijal smanjenja ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini čime se direktno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, duži životni vijek zgrade, te doprinosi zaštiti okoliša. U sklopu toga potrebno je prezentirati građevinska zanimanja i mogućnosti u području energetske učinkovitosti i OIE. Osim toga, marketinškom kampanjom potrebno je prevladati predrasude koje se vežu za građevinska zanimanja te potaknuti da učenici još u osnovnoj školi stvore pozitivniju sliku o građevinskim zanimanjima.
Promotivne i informacijske kampanje namijenjene su općoj hrvatskoj javnosti te budućim investitorima u obnovi postojećih zgrada ili gradnji zgrada gotovo nulte energije. Njima bi se stanovništvo trebalo upoznavati i osvješćivati o potrebi energetske učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Nužno je neprekidno razvijati potrebu za ulaganjem u obnovu dijelova zgrade koji su najvažniji za korištenje energije.
Prema Direktivi 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (EED) [16], Hrvatska je obvezna godišnje obnoviti 3% zgrada javnog sektora. Ulaganjem u obnovu, osim povrata dodatnih troškova, postigle bi se i kasnije uštede zbog smanjenja potrošnje energije. Kako bi se građane potaknulo na racionalnije gospodarenje energijom, potrebno je osmisliti trajna promotivna djelovanja putem svih sredstava javnog priopćavanja: novinskim reklamama, TV spotovima, brošurama, jambo plakatima, internetom. Dio kampanje trebalo bi usredotočiti prema mladima, posebno školskoj populaciji.
Marketinškom kampanjom potrebno je na prvom mjestu informirati i osvijestiti kritičnu masu građana o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izborima energije gdje će se krajnji korisnici informirati i senzibilizirati o ekonomskom, životno kvalitetnoj, te kvalitetnijoj okolini pri rekonstrukciji zgrada u okviru EnU ili gradnji zgrada gotovo nulte energije. Osim toga, marketinškom kampanjom potrebno je prevladati predrasude koje se vežu za građevinska zanimanja, te naglasiti prednosti certificirane radne snage. U sklopu marketinške kampanje, potrebno je informirati građane o tvrtkama koje nude certificirane radnike.
Građevinska poduzeća i njihovi zaposlenici moraju biti upoznati s mogućnostima obrazovanja prilagođenima njihovim potrebama i željama. U cilju uspješnijeg brendiranja i provedbe projekta Build Up Skills Pillar II koji se sastoji od obrazovanja radnika u području EnU u zgradarstvu, potrebno je uspostaviti informacijske mehanizme za ciljane skupine kako bi one bile bolje upoznate s mogućnostima kontinuiranog obrazovanja.
Potrebno je prikupiti sve informacije o mogućnostima obrazovanja na jednom centralnom interdisciplinarnom portalu koji će biti dostupan široj javnosti. Na navedenom portalu moraju biti dostupne sve informacije o Nositeljima Programa izobrazbe, o kontinuiranoj izobrazbi, te o savjetima za nastavak obrazovanja u području EnU u zgradarstvu. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013., certificiranim radnicima se otvara tržište rada. Kako bi se naglasila potreba za educiranim radnicima, potrebno je dodatno naglasiti ciljeve kojima teži Hrvatska te mogućnosti koje se otvaraju dodatnom edukacijom:
• Certifikacijom se radnici više cijene i traženija su radna snaga odnosno pridaje im se važnost na tržištu rada
• Veće su mogućnosti zapošljavanja na lokalnoj razini te izvan zemlje, jer je certificirani radnik u skladu s HKO
Osim na radnike, marketinšku kampanju potrebno je usmjeriti i na poslodavce te na prednosti koje se dobivaju edukacijom radnika:
• kvalitetna radna snaga,
• konkurentnost na tržištu rada,
• prednosti odnosno porezne olakšice kroz državne poticaje,
• promocija tvrtke čime se privlači kvalitetnija radna snaga,
• potiče se odanost, motivacija i dobiva veća produktivnost radnika.
Osim poslodavaca, unutar marketinške kampanje potrebno je obuhvatiti i investitore, zakonodavce, financijske institucije i dr. dionike te naglasiti koje su prednosti certificiranih radnika s jedne strane i zakonske obveze Hrvatske [16] do 2020. godine s druge strane.
Učinkovitu provedbu kontinuirane izobrazbe radnika te njeno praćenje moguće je provoditi ukoliko postoji evidencija certificiranih radnika i Nositelja izobrazbe, a što ukazuje na potrebu uspostave administrativne strukture za praćenje i održavanje baze podataka. Djelokrug administrativne strukture obuhvaća:
• definiranje uvjeta i mjerila za davanje, produžavanje, važenje, izmjenu i oduzimanje certifikata građevinskim radnicima i tvrtkama, obrtima u području EnU i OI E
• izrada i vođenje registra Nositelja Programa izobrazbe;
• izrada i vođenje registra certificiranih građevinskih radnika;
• program izobrazbe i mogućnosti kontinuirane izobrazbe u području EnU u zgradarstvu
Inicijativa Build Up Skills pokrenuta je u okviru programa CIP Intelligent Energy Europe (IEE) koji treba doprinijeti ostvarivanju ciljeva Europske Unije do 2020., a to su smanjenje stakleničkih plinova za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20% i korištenje 20 % obnovljivih izvora.
Temeljeno na cjelovitoj analizi nacionalne situacije (Analiza stanja radnika u zgradarstvu u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, veljača 2013), napravljene su smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika u okviru energetske učinkovitosti. Smjernice uzimaju u obzir očekivani doprinos građevinskog sektora nacionalnim ciljevima 2020. i zahtjevima za zgrade gotovo nulte energije kroz strateško planiranje sustava edukacije i usavršavanja građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te kroz procjenu tržišta takve radne snage, što može dugoročno unaprijediti energetska svojstva zgrada u Republici Hrvatskoj.
Smjernice su orijentirane na početak obrazovanja postojeće radne snage za neka zanimanja (fasader, zidar, tesar, soboslikar/ ličilac, krovopokrivač, monter suhe gradnje, instalatere uređaja na biomasu, toplinskih crpki, plitkih geotermalnih sustava i solarnih kolektora) te osposobljavanje i prekvalifikaciju postojećih i nezaposlenih radnika u potrebna zanimanja. U sklopu projekta CROSKILLS formirana je Nacionalna platforma u koju su uključeni svi relevantni prepoznati dionici u građevinskom i obrazovnom sektoru (predstavnici obrtnika, industrijskih udruga, obrazovnih i strukovnih institucija te relevantnih javnih tijela).
Smjernice uključuju:
• ciljeve 20-20-20: uštedu energije i udio energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru,
• identifikaciju kvalifikacijskih potreba i nedostataka u građevinskom sektoru, odnosno kvantificiranje broja radnika koje treba obučiti u svakom pod-sektoru (krovopokrivači, radnici koji rade na obnovi ili gradnji vanjske ovojnice zgrade, tesari, instalateri solarnih kolektora, fotonaponskih ćelija, uređaja na biomasu, uređaja na vjetar)
• identifikaciju prioritetnih mjera prema potrebama različitih sektora (nove kvalifikacijske sheme i/ili ažuriranje postojećih shema) vezano uz različite struke kako bi se postigli zadani ciljevi,
• definiranje akcijskog plana za identificirane mjere do 2020., korake za realizaciju mjere, dodatne resurse, sudionike koji će provoditi implementaciju, izvore implementacije, neophodne popratne mjere,
• praćenje napretka predloženih aktivnosti. Smjernice objašnjavaju kako prevladati identificirane nedostatke u različitim strukama kako bi se postigli ciljevi 20-20-20 u građevinskom sektoru.
Kao rezultat, nacionalne smjernice su prihvaćene od strane relevantnih tijela i dionika s obavezom provođenja i implementacije.