Bazalt – kao i porfir, o kojemu smo nešto rekli u drugom prošlogodišnjem broju – pripada magmatskim stijenama. Najčešći je predstavnik podskupine vulkanskih stijena, jer 90 posto svih vulkanskih stijena i jesu bazaltne stijene. Izbijanjem podmorskih vulkana nastali su i brojni morski i oceanski otoci, kao na primjer – Havaji.
Bazaltna lava je vrlo tekuća, jer bazalt sadrži malo kremena, pa se stoga odmah po izlijevanju brzo širi i stvrdnjava na površini u obliku tankih pokrova. Obilni bazaltni izljevi događaju se i pod morem. Iz Sicilije, gdje se nalazi najviši europski vulkan, a ujedno i najaktivniji vulkan na svijetu – Etna, dobiva se bazalt sive boje.
Bazalt se koristi za opločavanje cesta, trgova, pločnika, itd., za oblaganje fasada, stijena, zidova i otvora, za stubišta, unutarnje podne obloge, …
U kamenolomima se bazaltne stijene režu u blokove ili se drobe. Drobljeni bazalt je osnova za dobivanje taljenog bazalta. Tale ga na 1300 stupnjeva Celziusa, izlijevaju u kalupe i ponovno kristaliziraju. Postupak traje 30 sati, a dobivene ploče su zbog gustoće materijala i potpune nesposobnosti upijanja iznimno otporne na habanje i zamrzavanje.
Iz bazaltnih blokova se dobivaju ploče i rubnici različitih veličina i debljine. I rezanje, kao i konačna obrada su različite, jer obloge od bazalta nude brojne mogućnosti uporabe. Površina ploča se može obrađivati ručno ili strojno, može biti polirana, štokana, užljebljena ili prskana. Rubovi su glatki, štokani, ravni ili zaobljeni. Ploče je moguće obrađivati i tako, da pružaju dojam antičkih odnosno starih obloga.
Podne obloge od bazalta mogu biti sastavljene od različito obrađenih ploča, a prije svega su zanimljive kombinacije štokanih i poliranih ploča zbog njihove boje, jer se kod njih kreator može poigrati i s dvobojnim uzorcima.
Od bazalta se može izrađivati i dekorativni namještaj, primjerice stolići, stolovi, itd., dok ga za dobivanje šarolikijih boja umjetnici na Siciliji kombiniraju s keramikom.
Izvori:
B. Mirtič, A. Mladenovič, A. Ramovš, A. Senegačnik, J. Vesel, N. Vižintin: Slovenski naravni kamen, Ljubljana, 1999.
Oxfordska enciklopedija nežive prirode, DZS, Ljubljana, 1997.
Naravni kamen, kamnarsko geološki leksikon, Ljubljana, 1992.
Prospekti različitih proizvođača Prezentacijske fotografije poduzeća RC di Rapisarda Carmelo & C., Catania, Sicilija
