Ovaj projekt će pomoći poljoprivrednicima i agroturistima u ostvarivanju praktične i stručne nastave tijekom cijele godine kao i tokom ljeta. Osim njih u ovaj projekt uključit će se i ekonomisti kroz razne marketinške aktivnosti, a isto tako i elektrotehničari četverogodišnje srednje škole u Slatini. Virovitičko-podravska županija na građevinskom zemljištu u Medincima, prigradskom naselju Slatine, hrvatskoj javnosti predstavila za naše prilike jedinstven projekt solarne elektrane. Ona će biti postavljena na betonske stupove, pri čemu će u sljemenu dosezati visinu od 3,10 metara, a ispod nje će budući hrvatski poljoprivrednici uzgajati neke od povrtlarskih kultura poput kelja, kupusa, paprike, tikvice i peršina.
Sunce obasjava usjeve
– Sve naše elektrane na javnim površinama postavljene su praktički na zemlji koja tako ostaje neiskorištena, pa smo razmišljali o tome kako iskoristiti zemljište ispod elektrane jer smatram da nismo toliko bogata država da hektare obradivog zemljišta ostavljamo neiskorištenima. Razgovarali smo s projektantima, razmišljali i domišljali što učiniti, pa smo došli do rješenja da panele postavimo na betonske stupce. Konstrukcija je slična obliku kuće, ali je razmak dovoljan da sunce ulazi i obasjava površinu ispod elektrane tijekom cijelog dana, ovisno o tome kako se ono pomiče – objasnio je Tomislav Tolušić, virovitičko-podravski župan.
Ovaj jedinstveni projekt sinergije energetike i poljoprivrede nazvali su Sinerot, prema zaštitniku lijepog vremena i vrtlara, a na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku izradili su im malu studiju s prijedlogom povrtnih kultura koje se mogu uzgajati u hladovini. Naime, tijekom razrade projekta došlo se na ideju da se 2,5 hektara zemljišta na kojem se gradi elektrana dodijeli na korištenje Srednjoj školi Marka Marulića u Slatini u kojoj se obrazuju i poljoprivredni tehničari. Tako će ova površina postati vanjski praktikum za buduće poljoprivrednike koji će na njoj uzgajati navedeno povrće. Cijeli je projekt vrijedan 6,6 milijuna kuna, od kojih 5,3 ili 80% daje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak Županija.
Elektranu snage 500 kW projektirala je varaždinska tvrtka Work-Ing, koja je i glavni izvođač radova, a puštanje u rad očekuje se najkasnije 15. listopada ove godine. Bit će to najveća solarna elektrana u vlasništvu neke jedinice lokalne ili regionalne samouprave u Hrvatskoj. No, investitori i partneri ne kane na tome stati. Paralelno s gradnjm elektrane iskopat će i arteški bunar iz kojeg će se crpiti voda za navodnjavanje oko dva hektara zemlje na kojoj će se nalaziti povrtlarske kulture za čiju će obradu, održavanje i ubiranje uroda slatinski srednjoškolci koristiti manje električne strojeve i opremu koji će se puniti iz trafostanice u koju će se skupljati energija dobivena iz sunca. Riječ je o objektu koji će biti višestruko iskorišten. Naravno, s HROTE-om je već potpisan ugovor o otkupu viška proizvedene energije. Elektrana će se sastojati od 2128 polikristaličnih silicijskih fotomodula, a nagib panela je deset posto u smjeru istok-zapad.
– Prema izračunima, očekuje se prosječna godišnja proizvodnja od 565 tisuća kilovat sati i predviđeno je ostvarenje godišnje uštede od 501.349 kilograma emisije ugljičnog dioksida. Prema zaključcima iz investicijske studije može se zaključiti da je projekt u potpunosti likvidan i očekuje se da će biti u plusu. U izradi analize opravdanosti ulaganja uzeto je u obzir sufinanciranje od Fonda u iznosu od 80% investicije te otkupna cijena električne energije od 0,282 kune po kilovatsatu – naglasio je Tolušić, koji je posebno istaknuo vrijednost mogućnosti navodnjavanja. To smatra odličnim primjerom koji bi se mogao koristiti i na puno većim poljoprivrednim površinama ako će Hrvatske vode i Ministarstvo zaštite okoliša imati sluha.
U toj su županiji preko svoje Agncije za regionalni razvoj VIDRA veoma aktivni po pitanju energetskih projekata, što potvrđuje i podatak da je od ukupnog iznosa koji je FZOEU odobrio za sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada, u tu županiju stigla petina sredstava. Riječ je o 18,1 milijun kuna od ukupno odobrenih 85 milijuna kuna, po čemu je rekorder u Hrvatskoj. Na tom im je natječaju odobreno sufinanciranje 17 od 22 prijavljena projekta, kojima će se obnavljati fasade, krovišta, stolarija na školama, domovima zdravlja, vrtićima…
Nakon realizacije tih projekata očekuju se godišnje uštede od oko dva do tri milijuna kuna. Uskoro bi, pak, trebali biti objavljeni rezultati natječaja za postavljanje solarnih ploča na krovove deset škola u županiji. Riječ je o panelima 10 do 300 kilovata, ukupno gotovo 1,5 megavata, a vrijednost projekta je deset milijuna kuna. Ako se to ostvari, škole više ne bi bile potrošači energije, nego bi je i proizvodile te prodavale.
Veliki projekt pripremaju i za proizvođače duhana. Poznato je, naime, da se u toj županiji smjestilo 90% hrvatske proizvodnje duhana, pri čemu se proizvođači susreću s brojnim problemima i sve većim troškovima, među kojima su energenti značajna stavka. Još kada se za dvije godine ukinu poticaji za duhan, postoji bojazan od gašenja brojnih OPG-ova.
– Proizvođači ne mogu utjecati na otkupne cijene ili cijene energenata, ali mogu utjecati na smanjenje potrošnje energenata ili njihovu zamjenu za solarnu energiju. Poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije kod sušenja duhana te zamjenom postojećih sustava sušenja energetski učinkovitijim, potiče se tradicija duhanske proizvodnje, ostvaruje čišća proizvodnja te pridonosi očuvanju i poboljšanju kakvoće zraka kroz smanjenje emisije ugljičnog dioksida – naglasio je Tolušić, najavivši za sljedeću godinu program poticanja mjera energetske učinkovitosti na ukupno 200 postrojenja za sušenje duhana, ukupne vrijednosti projekta 5,6 milijuna kuna.
Program bi obuhvaćao sufinanciranje troškova ugradnje solarnih kolektora tako da se smanje troškovi energije pri sušenju duhana ili drugih kultura koje se danas suše u sušnicama na plin, lož-ulje ili drvo. FZOEU bi sudjelovao do 80% troškova, a proizvođači duhana bi dali ostatak.
– Sušnica koja godišnje obradi 200 kilograma suhog duhana potroši 1600 kubika prirodng plina ili 1500 litara lož-ulja, odnosno cijena plina je 6320 kuna, a lož ulja 8172. Dakle, cijena potrošenog plina po kilogramu duhana iznosi 3,16 kuna, a lož ulja 4,09. Ako se uzme u obzir da sušenje duhana traje od 15. srpnja do 20. listopada te da u tom razdoblju ima ukupno 696 sunčanih sati, to je potencijalno velika količina energije koja se može besplatno dobiti od Sunca. Uglavnom, ušteda po postrojenju bila bi od 5783 kune za plin do 7292 za lož-ulje. Povrat investicije ostvario bi se za četiri do pet godina, ovisno o trenutačno korištenom energentu. Osim toga, emisija ugljičnog dioksida smanjila bi se i do 874 kilograma. Stoga se nadam da će nam taj projekt biti odobren – zaključio je Tolušić.