No, isto tako, ima li Hrvatska dovoljno političke volje i administrativnih kapaciteta za krenuti u jaču energetsku obnovu zgrada, koja može biti pokretač gospodarstva, spas za građevinsku industriju i kućne proračune – glavna su pitanja koja su postavljena na panel diskusiji „Ima li Hrvatska dovoljno novca za energetske obnove?“ 31. listopada u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava – HUPFAS. Zaključak sudionika jest da novca ima i da će ga biti, jedino što je put do njega dug jer zahtijeva stručnost, vrijeme, temeljite pripreme i informiranost investitora ali i ostalih sudionika ovog procesa. Također, postoji veliko zanimanje vlasnika obiteljskih kuća i suvlasnika (više)stambenih zgrada na lokalnim razinama, gdje interes premašuje raspoloživa sredstva.
Europska dimenzija
Stručnjaci iz Slovenije, Austrije i Italije predstavili su nacionalne i regionalne modele i projekte energetske obnove zgrada koji su pokrenuli gospodarske aktivnosti i ostvarili velike uštede vlasnicima i stanarima. U HUPFAS-u treću godinu za redom organiziraju ovakvu diskusiju jer vjeruju kako ta iskustva i uspješni primjeri iz država EU mogu pomoći našoj politici energetske obnove.
Izjave gostiju, sudionika i panelista
Davor Škrlec, zastupnik Europskog parlamenta
Hrvatska po pitanju potrošnje energije za grijanje i hlađenje zaostaje za prosjekom EU. Ulaganje u energetske obnove ovojnica zgrada je stoga od primarne važnosti za RH iz više razloga. Smanjuje nezaposlenost i stvara lokalna radna mjesta u proizvodnji, postavljanju i održavanju. Također, smanjuje ovisnost o uvozu energije jer se oslanjamo na lokalne resurse – obnovljive izvore energije. Zato na energetske obnove treba gledati kao na investiciju a ne kao na trošak. Također, direktive EU potiču i proizvođače na korištenje energetski učinkovitije proizvodnje od strojeva koji troše manje električne energije, pogona koji gube manje toplinske energije i dr…
Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a
Mislim da rad na energetskoj obnovi otvara niz mogućnosti posebno za mnoštvo malih i srednjih kompanija, a vaše djelovanje ima niz prednosti za društvo u cjelini. Trebali bi zajedno raditi na kampanji osvješćivanja javnosti o koristima energetske obnove. Tako će i izvršna vlast brže shvatiti dugoročne koristi od vašeg rada i što bi nam trebao biti prioritet.
Danska je poznata po tome što želi do 2050.g. 100% energije dobivati iz obnovljivih izvora energija, ovdje se spominju moguće uštede od 80%… nama to zvuči kao znanstvena fantastika, ali tvrtke okupljene danas ovdje mogu pomoći da se bar približimo ovim brojkama.
Maja Pokrovac, predstavnica Ministarstva poduzetništva i obrta
MINPO do sada nije bio toliko istaknuto i uključeno u energetsku učinkovitost, a sada termin ‘energetsko poduzetništvo’ postaje sve važnija tema. RH apsolutno ima novaca ali moramo raditi na jačoj komunikaciji između ministarstava i poduzetnika. Ovih je dana predstavljen Vodič za gospodarstvo gdje se nalaze svi odgovori na jednom mjestu jer je prepoznato da postoji nedovoljno znanje o energetskoj obnovi, treba puno više edukacije i kampanja, kako bi se čim bolje iskoristili natječaji.
Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Fond je spona između zakona i provedbe i osigurava da se europske direktive provedu. Ove godine napravljen je napredak jer je odobreno projekata u vrijednosti od 400 milijuna kn, koji su pokrenuli još dodatnih 800 milijuna kn investicija. Tako profitiraju i projektanti, nadzorni inženjeri i proizvođači i vlasnici zgrada. Uz uštede građanima štedimo energiju, štitimo okoliš smanjujemo emisiju CO2. Svi moramo dići razinu odgovornosti. Prije nekoliko dana izglasan je novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u kojem su definirani dionici i riješene neke stvari kako bi se omogućio novi val investicija. Isto tako Fond će imati na raspolaganju preko €400 milijuna za energetske obnove zgrada i obnovljive izvore energije. Svaka investirana kuna iz Fonda 2 i pol puta je multiplicirana što je generiralo više od 800 milijuna kuna investicija. Hrvatska ima najvišu stopu grantova / potpora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Želimo da nam budućnost bude energetski učinkovita zbog ekoloških razloga, ali i zbog ušteda.
Dorijan Rajković, predsjednik udruge HUPFAS
Nastavljamo tradiciju razmjene iskustava nacionalnih programa energetske obnove zgrada iz susjednih nam država EU koji mogu biti putokaz našoj politici energetske obnove. Također, ovom diskusijom htjeli smo ukazati na važnost građevinarstva za gospodarski oporavak zemlje. HUPFAS je hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava – 15 renomiranih tvrtki s 1.500 zaposlenih u građevinskoj branši koje se bave proizvodnjom i prodajom toplinsko-fasadnih sustava i ostvaruju prihode od 1,7 milijardi kn. Udruga educira izvođače, informira javnost o prednostima gradnje toplinsko-fasadnih sustava te potiče i promovira njihovo korištenje u novogradnji i obnovi starijih građevina. Okupili smo sve dionike procesa energetske obnove i pokušali smo naći odgovore na neka pitanja koja nas muče u praksi. Nadam se da smo svi na pravom putu, jer postoji dovoljno dobre volje i znanja da se energetska obnova iskoristi na korist svih.
Irena Križ Šelendić, voditeljica službe za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
Naglasila je da u nacionalnom fondu zgrada postojeće obiteljske i višestambene zgrade čine 86% zgrada i uglavnom su građene u razdoblju između 1940. i 1990ih godina i to su zgrade koje imaju vrlo nisku ili nikakvu toplinsku izolaciju zbog tadašnjih konstrukcijskih rješenja, te da bi njih trebalo prve krenuti obnavljati radi veće uštede.
Učinili smo veliki pomak u zakonodavnom smislu, primjerice do sada je bila potrebna 100% suglasnost svih stanara u zgradi, a sada po novom zakonu je dovoljno 50% +1.
Ivan Lovrinović, ekonomski analitičar
Ovaj sektor se može promatrati i na razini mikro i makro ekonomije. Hrvatske se vlade godinama od 2008. vrte u krug tražeći izlaz iz ne više recesije već depresije. Proizvođači sami i na ovakav način traže izlaz iz tog začaranog kruga. Potencijal hrvatskoga građevinarstva je velik ali je ono danas u lošoj situaciji i nerealno je očekivati da će doći do nekog velikog buma gradnje, jer su Hrvati poslije Mađara narod koji ima najviše nekretnina po glavi stanovnika – Mađari na 100 stanovnika imaju 95 nekretnina a mi 92. Stoga bi građevinski sektor trebalo uposliti na energetskoj obnovi tih zgrada. Ali pitanje je kako ćemo to financirati jer sredstva EU nisu dovoljna? A novca ima dovoljno ali on spava neiskorišten u bankama… Dakle treba okrenuti trend štednje ka potrošnji. Trebao bi postojati model financiranja s jako niskom kamatnom stopom, jer građani predstavljaju mali rizik za vraćanje kredita i država to treba pokrenuti.
Alice Tura, iz Odbora za toplinsku tehniku i energetsko certificiranje izgradnje talijanske regije Lombardija, govorila je kako je Lombardija i prije nego je donesen nacionalni zakon usklađen s europskim direktivama krenula s poticajima za energetsku obnovu te je danas jedna od najnaprednijih regija u Italiji s oko 1.5 milijuna energetski certificiranih zgrada od čega najviše onih s visokim razredima A+, A i B i 19500 akreditiranih certifikatora. Energetski učinkovite zgrade se više promiču i postižu bolju cijenu na tržištu. Obnova obiteljske kuće smatra se poreznim odbitkom u visini do 65%, što ovisi od intervencije, a amortizira se kroz 10 godina.
Hinko Šolinc, Ministarstvo infrastrukture iz Slovenije
Fondovi su usmjereni na obnove. Za javne zgrade subvencioniralo se 80-100% zbog krize, i sanirano je 400 zgrada, najviše vrtića i škola. Ukupno 180 milijuna €. Slovenija još nema potpisan sporazum o partnerstvu, no računaju na 3 milijarde € u narednom razdoblju,od čega će za javne zgrade biti izdvojeno €165 milijuna, a na ostale zgrade 21.5 milijuna €. Nije samo novac u pitanju, zgrade trebaju imati potencijal i investitore.
Ana Pavičić Kaselj iz Instituta za međunarodne odnose kazala je kako su sredstva EU koja su predviđena za obnovu zgrada u sljedećih 6 godina vrlo mala sredstva u odnosu na naše potrebe.
Na diskusiji je konstatirano kako su energetske obnove zgrada izuzetno važne ali moguće jedino uz poticaje i financijsku pomoć države te da su nužne informacijske kampanje i edukacija kako bi šira javnost imala što više informacija o koristima i mogućnostima energetske obnove svojih kuća i zgrada. Nužno je pritom stalno isticati koristi energetske obnove – prvenstveno ekonomske – otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje građevinskog sektora što pozitivno utječe i na gospodarstvo u cjelini i na prihode u državnom proračunu, smanjenje energetskog siromaštva tj. rasipanje energije i ništa manje važno – njihov pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša.
Za sve to nužna je jača politička volja, jačanje administrativnih kapaciteta radi bolje pripreme projekata kako bi mogli jače krenuti u energetsku obnovu zgrada, koja može biti spas za građevinsku industriju, pokretač gospodarstva i spas za kućne proračune.