Pametni gradovi kao imperativ razvoja i budućnosti!

Na ovogodišnjoj konferenciji Pametni gradovi, 09. i 10. studenog, koju zajednički organiziraju Poslovni dnevnik i Večernji list, a namijenjena je poticaju i promociji izvrsnosti i inovativnosti u hrvatskim gradovima, proglašeni su laureati koji su dobili nagrade u šest  kategorija.

Nagrada za pametne tehnologije otišla je u Makarsku. Dražen Nemčić, zamjenik gradonačelnika, istaknuo je tom prigodom da će im nagrada biti daljnji poticaj za implementaciju novih tehnologija na korist svih građana Makarske. Nagrada za Pametni sport je otišla u Koprivnicu čiji je gradonačelnik Mišel Jakšić istaknuo važnost ovakvih projekata koji potiču izvornost. “Grad je u vrlo kratkom roku uspio u samom centru grada napraviti jedno funkcionalno i tehnološki opremljeno igralište”, kazao je Jakšić.

Nagrada za Pametnu mobilnost je otišla u Split dok je za Pametnu energetiku nagrađen Grad Poreč. Priznanje za Pametnu upravu je otišla u Grad Karlovac, za Inovativnost i modernizaciju je nagrađena i jedna tvrtka i to zagrebački Dalekovod za svoje projekte na sjeveru Europe.

dsdsds

Panelu je dodatnu snagu dala činjenica da su panelisti bili predstavnici gradova koji su protekle godine dobili titulu Pametnog grada, a zamjenica gradonačelnika grada Zagreba, Olivera Majić, je istaknula kako Zagreb mora preuzeti lidersku poziciju u razvoju noviteta s obzirom na 800 tisuća ljudi.

Nekad su građani trebali biti informirani, a danas se s njima komunicira i djeluje putem interaktivne komunikacije. Rješenje je  u sustavnosti. Potrebna je integracija jer ona dovodi do održivosti. Određena rješenja već postoje, ali su točkasta i neintegrirana.”  Uvjerena je kako su građani već spremni za “pametne projekte”, prije svega kroz segmente prijevoza, sustava gospodarenja otpadom, stambene izgradnje, tehnologija u službi čovjeka: e-dozvole, e-građanin, a što sve dovodi do učinkovite administracije.

Igor Cerinski, voditelj Grupe za javnu nabavu i EU fondove u HT-u istaknuo je kako je promet jedan od najvećih problema svih velikih gradova te je princip multi modularnosti nužnost. Menadžment flote, povezanih vozila, dijeljenje bicikla i vozila, javnog prijevoza – sustav je koji povećava učinkovitost i smanjuje zagađenje i troškovi. Otpad je još jedan veliki problem suvremenog grada te upravljanje otpadom i prateća tehnologija, koju je razvio HT, omogućuje pravično naplaćivanje otpada koji je zbilja i zbrinut, a ne da se plaća paušalno ili nekim drugim izračunima. “Ovaj sustav detektira i prevenira krađu i požar u kontejnerima, a samim tim povećava i svijest da je otpad kapital, a ne smeće”, kaže Cerinski.

Iako se u Hrvatskoj o tome tek stidljivo govori, u svijetu je sigurnost sve veća vrijednost u modernom društvu, posebice u velikim gradovima gdje je sigurnost nužnost, a tehnologija to omogućuju. U tijeku je izrada platforme pametnog grada kao centralnog mjesta za integraciju i upravljanje suvremenim gradom. To su implementirale sve velike metropole te se to sve više prepoznaje kao potreba i benefit, a ne kao neka nametnuta nužnost.