Europski primjeri dobre prakse kao putokaz koji trebamo slijediti kako bismo ostvarili svoju viziju
U viziji razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama iza koje stoji Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Hrvatska je kroz narednih deset godina zemlja u čijim se urbanim područjima uspješno provodi model kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, u kojemu se nekorišteni postojeći prostori i zgrade obnavljaju, smanjuje se količina ukupno proizvedenog građevnog otpada, promiču se inovacije u razvoju kružnih materijala i proizvoda, a u projektiranju i izvođenju zgrada primjenjuju se načela eko-dizajna. U 2030. godini Hrvatska je zemlja koja prepoznaje, revitalizira, unapređuje i vrednuje svoj izgrađeni prostor kao temeljni resurs, a građanima je osiguran zdrav, društveno funkcionalan, siguran životni i radni okoliš.
Takva vizija razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama može se sagledati s aspekta temeljnih učinaka, koji pobliže definiraju koncept cjelokupnog strateškog okvira. Najznačajniji temelji su:
Povećanje trajnosti zgrada u prostoru
Zgrade projektirane i izgrađene s ciljem povećanja trajnosti i smanjenja utjecaja na okoliš tijekom životnog vijeka stvaraju izravne gospodarske koristi poput manjih operativnih troškova i troškova održavanja, sporije amortizacije i veće vrijednosti imovine. Društveni učinci su ugodniji boravak, sigurnije korištenje i bolje zdravlje ljudi te povećanje produktivnosti.
Povećanje energetske učinkovitosti
Zgrade su odgovorne za otprilike 40% ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji. Potrošnja energije u zgradama dijeli se na potrošnju operativne energije (faza korištenja zgrade) i ugrađene energije (proizvodnja građevnih proizvoda i izgradnja). Procjena je da je između 5 i 10% ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji povezano s proizvodnjom građevnih proizvoda. Ukupni utjecaj zgrade na okoliš je značajan, od faze njene izgradnje, korištenja i uklanjanja. Ako se želi učinkovito riješiti utjecaj zgrade na okoliš, treba razmotriti njezin cijeli životni vijek. U protivnom se utjecaji mogu previdjeti ili mogu nastati dodatni problemi u drugim dijelovima životnog vijeka zgrade.
Povećanje primjene obnovljivih izvora energije
Energiju je potrebno proizvoditi, skladištiti i koristiti na način da se minimalizira negativan utjecaj na okoliš. Prelazak na sustave za korištenje solarno termičke, solarne, geotermalne energije, biomase odnosno vode pridonijet će smanjenju emisija ugljikovog dioksida.
Smanjenje građevnog otpada
Prema Zakonu o gradnji jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu odnosi se na održivu uporabu prirodnih izvora. Tim zahtjevom obavezuje se da sve građevine, pa tako i zgrade, moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a posebno se mora zajamčiti ponovna upotreba ili mogućnost oporabe građevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja, trajnost građevine i uporaba okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala. Kod izgradnje i korištenja zgrada u Europskoj uniji stvara se otprilike trećina količine ukupno proizvedenog otpada te je sektor graditeljstva povezan s pritiscima na okoliš do kojih dolazi u različitim fazama životnog vijeka zgrade, uključujući proizvodnju građevnih proizvoda, izgradnju zgrade, njezino korištenje i obnovu te fazu gospodarenja građevnim otpadom. Korištenje resursa uvelike je određeno odlukama i izborima donesenima tijekom projektiranja u vezi s građevnim materijalima. Velika većina građevnog otpada može se oporabiti čime se mogu ostvariti značajne koristi za resurse i okoliš. Oporaba ili ponovno korištenje materijala ili čak cijelih proizvoda sve su važniji za povećanje učinkovitosti korištenja materijala i izbjegavanje negativnih utjecaja povezanih s neobrađenim materijalom.
Inovacija u razvoju novih materijala i proizvoda
U području razvoja novih materijala bit će potrebno: kontinuirano ulaganje u daljnja istraživanja i interdisciplinarni rad znanstvene zajednice, javnog i privatnog sektora, ispitivati i pratiti životni vijek građevina i sistematizirati materijale u odnosu na njihov očekivani životni vijek, performanse i mogućnost prenamjene, pružati podršku razvoju resursno učinkovitih proizvoda koji se lako popravljaju i demontiraju, poticati korištenje i razvoj materijala prema Cradle to Cradle načelima te osigurati da svi novorazvijeni materijali i tehnike mogu biti popravljeni i ponovo upotrijebljeni.
Uspostavljanje eko-dizajna
Intenziviranje primjena načela i pristupa eko-dizajna, koji u proces planiranja ugrađuje kriterije bitne za održivosti i zaštitu okoliša, kao što su energetska učinkovitost, oporabljivost proizvoda, trajnost, kako bi se izbalansirao odnos kvalitete proizvoda i njegovog cjeloživotnog vijeka u skladu s njegovom idealnom uporabom. Funkcionalnost, isplativost i kvaliteta zgrada tijekom cjeloživotnog vijeka trajanja ocjenjuju se postojećim sustavima certificiranja održive gradnje, a procjenama doprinosi razvijena metodologija izračuna ugljičnog otiska zgrada.
Kružno gospodarenje prostorom i zgradama je u samom začetku te stoga ne postoji veliki broj realiziranih projekata prostora i zgrada po načelima kružnog gospodarenja. U nastavku teksta donosimo nekoliko primjera uspješno provedenih europskih projekata.
Frøsilo, Kopenhagen, Danska
Širom Europe stara nefunkcionalna lučka područja prenamjenjuju se u stambena područja višeg razreda. Izvrsni pogledi, lokacija uz obalu i blizina centra osiguravaju uspjeh u ovim projektima. Pretvorba Frøsila upada u tu kategoriju, ali predstavlja još radikalniji dizajn. Dok su skladišta manje-više cjelovite strukture koje zahtijevaju skromniju adaptaciju kako bi mogli funkcionirati kao stambene jedinice bez da izgube dio svog originalnog šarma, silosi predstavljaju drugu priču – struktura je osnovna i gola, nepotpuna je. Ova nepotpunost predstavlja izazov ovog projekta. Strukturna ograničenja silosa definirala su intervenciju: mogućnost otvora u betonskoj ovojnici, dodana obodna konstrukcija 84 stana te zadržavanje unutarnje praznine silosa. Obje jezgre su prekrivene ostakljenim krovom, stvarajući futuristički lobi.
Tvornica Van Nelle, Rotterdam, Nizozemska
Sklop tvornica Van Nelle izgrađen 1920-ih na obalama kanala Spaanse Polder u industrijskoj zoni Rotterdama iznimno je kvalitetan primjer industrijske arhitekture modernog razdoblja i smatra se jednim od najvrjednijih kulturnih dobara nizozemske i europske moderne. Specifičnost zgrade je njezino golemo pročelje od stakla i čelika. Ova pročelje predstavljala je jedan od postulata moderne, pročelje slobodno od nosive konstrukcije, čime se omogućilo maksimalno iskorištavanje dnevnog svjetla. Iako nikad nije u cijelosti napuštena i relativno je dobro održavana, tvornica je tek u razdoblju od 2000. do 2006. godine doživjela znatniju obnovu. 
Radovi na obnovi izvedeni su stručno i s velikom pažnjom usmjerenom na detalje konstrukcije i fasade. Autentičnost sklopa uspješno je očuvana te je 2014. godine uvršten u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Godine 2013. uredi za zaštitu kulturnog naslijeđa grada Rotterdama i nizozemska Državna agencija za kulturnu baštinu donijeli su plan upravljanja u cilju da se osigura kontinuirano i kvalitetno održavanje kulturnog dobra. Sklopom tvornice danas upravlja privatna grupa Van Nelle Design Factory. Iako je otvoren za posjete, sklopu to nije prva namjena. Danas su tamo smješteni prostori za coworking, konferencijske dvorane, izložbeni prostori i slično. Potrebni zahtjevi kao što su toplinska i zvučna izolacija, zaštita od požara i regulacija mikroklime rješavaju se unutar manjih kubusa u kojima su smješteni uredi i dvorane, a vanjsko, izvorno pročelje same zgrade ostalo je nedirnuto. Sklopom se upravlja poštujući načela održivosti: upotrebljava se filtrirana voda, zelena električna energija i LED rasvjeta te se odvaja otpadni materijal.
LoChal, Tilburg, Nizozemska
LocHal je urbani dnevni boravak svjetske klase za građane u Tilburgu, smješten u ikoničnoj hali nekad u vlasništvu Nizozemske državne željeznice. Nalazi se potkraj kolodvora, u srcu novog gradskog kampusa u Tilburgu. Stare tračnice su očuvane i upotrebljavaju se za pomicanje velikih stolova na kotačima. Jedan stol može postati produžetak šanka ili u kombinaciji s drugim stolovima može tvoriti pozornicu, a sve se stolovi mogu premjestiti izvan zgrade te stvoriti pozornicu za događaj na otvorenom. LocHal je prostor za sve generacije koje žele čitati, učiti, proučavati, upoznavati se i okupljati. To je mjesto za testiranje, stvaranje, izlaganje i predstavljanje najnovijih inovacija.
Izvor fotografija:
naslovna fotografija – Frøsilo, Kopenhagen, Danska, foto MVRDV
Tvornica Van Nelle – Rotterdam, Nizozemska, foto Ossip / VAN NELLE FABRIEK, foto VAN NELLEFABRIEK
LoChal, Tilburg, Nizozemska, foto Stijn Bollaert