Izazovi u opskrbi vodom danas postaju sve uočljiviji, od nemogućnosti priključivanja na vodoopskrbnu mrežu za nove objekte, upitne raspoloživosti vode u kriznim razdobljima godine, a na koncu i sve više cijene vode koju građani, a posebno tvrtke, plaćaju diljem Hrvatske. Razdoblje klimatskih promjena, u koje smo neupitno zašli, obilježavaju sve češći i intenzivniji hidrološki ekstremi koji mogu samo pojačati vodoopskrbne neprilike.
Primjenjivost kišnice
Kišnica je po svojoj naravi destilirana voda, jer nastaje kondenzacijom vodene pare u troposferi. Vodena para nastaje isparavanjem uglavnom na vodenim površinama (oceani, mora, jezera i rijeke) oslobođena otopljenih tvari koje je prethodno sadržavala. Stoga je kišnica, nakon isparavanja i kondenzacije poput destilirane vode, vrlo čista, bez otopljenih soli. Glavni utjecaj na kvalitetu kišnice ima (ne)čistoća atmosfere kroz koju nastali kondenzat, odnosno kiša putuje do površine zemlje. U područjima udaljenim od gustih urbanih ili industrijskih središta kišnica će sadržavati malo onečišćujućih tvari, te je u pravilu vrlo visoke kvalitete.
Međutim i kad se radi o gradskoj atmosferi s utjecajem prometa i industrije, na raspolaganju su filtracijski postupci s kojima se suspendirane tvari i čestice relativno jednostavno uklanjaju iz vode.
Velika prednost kišnice je niski sadržaj otopljenih soli što joj daje prednost u mnogim primjenama, posebno postupcima pranja jer ne ostavlja tragove kamenca i omogućuje kvalitetno pranje uz niski utrošak sapuna i deterdženata, a kod rublja izostaje potreba za omekšivačima.
Stoga, kišnica može zamijeniti sve potrebe za vodom, uključivo i pitku vodu, a sustav za preradu i kondicioniranje vode je potrebno definirati na temelju zahtijevane kvalitete vode te čistoće atmosfere u kojoj se prikuplja. Kada se radi o primjeni vode za piće, postupak prerade vode uključuje i dezinfekciju kojom se osigurava mikrobiološka ispravnost vode.
Elementi sustava za prikupljanje kišnice
Sustav za samoopskrbu vodom nužno mora uključivati sljedeće elemente:
- Krov i sustav za odvodnju kišnice
- Spremnik za akumulaciju kišnice
- Crpka i filtracijski sustav za kišnicu
- Kućna instalacija za djelomičnu ili punu opskrbu kišnicom
Površina krovišta izravno definira ukupni prihvatni kapacitet za oborinske vode, što mora biti u ispravnoj relaciji s volumenom spremnika iz kojeg se pokriva potrošnja vode. Veća površina krovišta dozvoljava veći spremnik, a time i duži period samoopskrbe vodom.
Spremnik treba biti dovoljnog volumena da pokrije periode bez oborine. Kritična su duga sušna razdoblja kada se spremnik postupno iscrpljuje, a izostaje dotok vode s krova. Oscilacije u padalinama se pokrivaju volumenom vodospreme. Veći volumen vodospreme rezultira većim stupnjem pokrivenosti potrošnje kišnicom, a ujedno i manjom količinom neiskorištenih padalina za kišnih dana.
Primjena kišnice može biti vrlo različitih razina te će o tome ovisiti kako se pojedini elementi moraju dimenzionirati i opremiti.
Što se tiče veličine spremnika i njegovog kapaciteta u pogledu trajanja vodoopskrbne samodostatnosti u razdoblju bez kiše, potreban je detaljan proračun na osnovu godišnjeg profila padalina, veličine krova te projiciranu potrošnju uz simulacije sušnih perioda različitog trajanja. Važno je naglasiti da je potpunu vodoopskrbnu samostalnost bez alternativne dobave vode vrlo teško osigurati tijekom dugotrajnih suša čak i kod značajnih volumena akumulirane kišnice. U tom slučaju, za potpunu vodoopskrbnu samodostatnost sustava bilo bi značajno uključiti povrat obrađene otpadne vode za pojedine skupine potrošača vode unutar objekta.
Međutim, kada god postoji jednostavna alternativa za dobavu vode, moguće je tijekom godine, a ovisno o hidrološkim uvjetima i raspoloživoj akumulaciji vode mijenjati razinu primjene vode za kućanske potrebe. Jednostavni princip uključenja ili isključenja pojedinih skupina potrošača omogućuje da intenzitet potrošnje, kao i sve povezane koristi prilagodimo raspoloživim kapacitetima vodoopskrbe, kao i razdoblju godine.
Za takvu mogućnost treba prilagoditi vodovodnu mrežu u objektu odvajanjem cijevnih instalacija za pojedine skupine potrošača. To svakako znači nešto veću investiciju u fazi gradnje, ali kasnije omogućuje veliku fleksibilnost i optimiranu iskoristivost raspoloživih količina kišnice.
Ovakvim rješenjima za samoopskrbu vodom smanjuju se troškovi za vodu, poboljšava kvaliteta vode za mnoge namjene i povećava sigurnost vodoopskrbe u vlastitom objektu. Kada se u ovakav sustav samoopskrbe vodom uključi sustav za obradu i ponovo korištenje otpadne vode, uklanjaju se troškovi pražnjenja sabirnih jama, te se omogućuje ponovno korištenje vode što ima značajne i mjerljive resursne i okolišne kvalitete.
Ova održiva rješenja vodoopskrbne samodostatnosti objekta postaju sve važniji izbor kako za obiteljske kuće, vikendice, apartmane tako i za kampove, hotele, tvornice, trgovačke centre, odnosno sve potrošače vode.