U današnjom Temi dana Hrvatske radio televizije, obrađena je aktualna tema energetske obnove. Gosti su bili Petra Škevin, predsjednica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Ljubomir Miščević, profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te voditelj Konzorcija za pasivnu kuću.
Uvodno je iznesen podatak kako smo, usprkos do sada uloženih 1.500.000.000,00 Kn bespovratnih sredstava za energetsku obnovu na samom početku. Sredstva i dalje stižu ciljano, međutim problem je nedovoljnog broja kvalitetnih izvoditelja i onih koji će dati jamstvo na izvođenje, istaknuo je prof. Miščević.
Gđa Škevin je podvukla je činjenicu kako je Hrvatska, kao i cijela Europa – stari kontinent – te da je fokus na rekonstrukciji postojećih zgrada. U Europi, u pojedinim članicama je godišnji obuhvat obnove 0,4 do 1,2% fonda zgrada, što je daleko od zacrtanog cilja, obnove svih zgrada do 2050. godine. Kod višestambenih zgrada početni je problem osvještavanja suvlasnika kako je energetska obnova nešto što je potrebno, jer bez njihove suglasnosti ne može se prijeći na sljedeći korak.
Prof. Miščević je, vezano uz činjenicu da bi od kraja 2020. godine sve novogradnje trebale biti gotovo nulte kategorije, pojasnio kako je svaka zemlja članica dobila pravo na vlastitu definiciju gotovo nulte kategorije zgrada. A u pogledu obnove postojećih objekata, energetskom obnovom i sada težimo samodostatnosti, odnosno energetskoj obnovi do faktora 10 ili 10-terostrukoj uštedi energije.
Energetska obnova sama po sebi može biti i štetna – problem je nepostojanja regulative nadzora i jamstva kvalitete. S obzirom na činjenicu da u zakonodavnom okviru stoji kako je ovojnica bitan element građevine, ne možemo dozvoliti da se s bitnim elementom poigravamo, nego je potrebno u regulativi pronaći koncenzus između realiteta tržišta i investicija te odgovornosti projektanata.
Uredništvo časopisa Korak