U prethodnom članku smo podsjetili kako u LFP bateriji postoji zaštitni sklop za ujednačavanje, mjerenje i nadzor temperature i napona svake pojedine ćelije (engl. balancing, temperature and voltage control system, BTV). BTV sklop komunicira sa sklopom izvan baterije za nadzor stanja baterije, tj. upravljanje punjačima i trošilima (engl. battery management system, BMS). Napomenuli smo postojanje 4 tipa BMS uređaja i ponovili njihove glavne specifičnosti. Prije instalacije baterije provodi se ažuriranje osnovnih programa u bateriji kao i prvo punjenje. Ujednačavanje ćelija na kraju prvog punjenja, ali i kasnije redovito mjesečno ili tjedno potpuno punjenje u eksploataciji baterije, osnova je za zadržavanje cjelokupnog raspoloživog kapaciteta baterije kroz predviđeni životni vijek. LFP baterija ne stari ubrzano ako nije napunjena do kraja. No, ne provođenjem punjenja do vrha neće doći do ujednačavanja ćelija. Neujednačene ćelije će značiti ranije dostizanje pragova isključenja zbog punjenja ili pražnjenja jer se nadzire svaka ćelija. Prva od četiri ćelije koja dosegne prag će aktivirati prestanak punjenja ili pražnjenja. To se manifestira kao privremeni „gubitak kapaciteta“. Zato nam je bitno da su sve ćelije što je moguće više ujednačene. Samo tako baterija će imati stalno maksimalni kapacitet. Punjenjem ćelija do kraja dolazi se u zonu aktivnog ujednačavanja pri čemu punije ćelije predaju energiju praznijima dok se sve ne ujednače i baterija ima opet očekivani kapacitet. U mirujućem stanju (bez punjenja i potrošnje) razlika dobro ujednačenih ćelija nakon provedenog punjenja unutar baterije ne bi trebala biti veća od +/- 10 mV. Stanje ćelija očitava se na pametnom telefonu i nije ga moguće „dohvatiti“ mjerenjem na priključcima baterije!
U ovom nastavku opisat ćemo što je potrebno znati pri spoju sada već prvi puta napunjene baterije u konkretni sustav, primjerice montažu, ožičenje, pražnjenje, alarme i što ako vam se dogodi da ste ispraznili bateriju (neznanjem?!) do recimo 0 V što bi u prvi čas moglo značiti da ste izgubili tisuću i više EUR-a… Kao i u prvom nastavku, najprije će se upoznati osnove zakonitosti bitne za pražnjenje, tj. što baterija zahtjeva i kako BMS djeluje, a onda će se to prevesti u praktične postupke i savjete.
Alarmi baterije pri pražnjenju
Svaka ćelija će poslati preko BTV zaštitnog sklopa (za ujednačavanje ćelija, nadzor temperature i napona) alarm BMS-u, vanjskom uređaju za nadzor baterija u slučaju da je u nekoj ćeliji:
- napon ispod razine napona alarma pražnjenja
- napon ispod razine napona pred-alarma pražnjenja
- temperatura ispod ili iznad dozvoljene.
Alarm baterije pri punjenju objasnili smo u prošlom nastavku.
Pred-alarm pražnjenja: napon ispod razine napona pred-alarma (engl. cell undervoltage pre-alarm threshold)
Pred-alarm se događa kada napon na bilo kojoj ćeliji padne ispod podešene razine i traje do dostizanja 2,8 V. Razina za pred-alarm pražnjenja je podesiva od 3,15 do 2,8 V. Pretpodešeno je 3,1 V.
BMS će djelovati čim dobije pred-alarm iz bilo koje ćelije, neovisno o stanjima drugih ćelija. Dakle prva ćelija koja ulazi u nedozvoljeno područje izaziva djelovanje BMS-a. Namjena pred-alarma je upozoriti da će BMS uskoro isključiti trošila zbog preniskog napona neke ćelije, a da korisnik to primijeti i da se tako izbjegne primjerice neočekivano gašenje svjetla u trenutku složenog manevra broda. Stoga je indikaciju pred-alarma potrebno izvesti vizualno i zvučno dobro uočljivo. Ako trošila i dalje troše nakon pojave pred-alarma i neka ćelija dosegne razinu 2,8V, tada će BTV osigurati najmanje 30 s do slanja signala alarma za isključenje trošila pri čemu će nestati signal pred-alarma. U tih 30 sekundi korisnik može smanjiti potrošnju sustava kako bi barem odgodio isključenje svih trošila ili ga izbjegao u cijelosti uključenjem nekog punjača. Po isključenju trošila ili dijela trošila napon će ponešto porasti jer nema više pada napona u samoj bateriji prouzrokovanog tokom struje kroz bateriju. A ako napon ponovno počne ozbiljnije rasti jer je korisnik uključio punjač, pred-alarm se ponovno aktivira i ostaje aktivan sve dok napon najniže ćelije ne prijeđe 3,2 V. Dakle ne treba zabrinjavati pred-alarm pražnjenja za vrijeme početka punjenja! On samo ukazuje na „početak“ procesa punjenja.
Alarm pražnjenja – napon ispod razine napona alarma (engl. allowed to discharge cell voltage )
Ako napon neke ćelije padne prilikom pražnjenja ispod praga prorade alarma, tj ispod 2,8 V u nekoj ćeliji, tada BTV šalje prema BMS-u, a BMS trošilima signal za isključenje. Ako se nastavi pražnjenje ispod ove razine, ćelija dolazi u područje nepovratnog uništenja. Jedini scenarij gdje bi se moglo dozvoliti dublje pražnjenje je ako baterija služi za hitne slučajeve i da ste spremni istu žrtvovati jer spašavate brod ili život. Ako dozvolite dublje pražnjenje za redovno korištenje (može se postaviti od 2,6 do 2,8 V) tada se mora osigurati što prije ponovno punjenje i zapravo biti svjesni da se tim „produbljivanjem praga “ prema izričitoj uputi proizvođača skraćuje očekivani životni vijek skupe baterije. Koliko? To ne piše nigdje-znači-bolje je ne probati! Ako proradi alarm pražnjenja i trošila se isključe, napon na ćelijama će očekivano porasti jer više nema unutarnjeg pada napona u samoj bateriji, slika 1 desno! Ne pokušavajte ništa dalje s trošilima, već se pobrinite da bateriju što prije spojite na punjač. Ako je neka ćelija pri pražnjenju prošla postavljeni prag pražnjenja (2,6 do 2,8 V) i BMS je postavio nalog za isključenje trošila, tada BMS ponovno omogućuje trošila brisanjem signala za isključenje trošila tek kada sve ćelije u bateriji prijeđu prag 3,2 V.
Alarm temperature ispod ili iznad dozvoljene (engl. allowed-to-charge minimum temperature)
Kako iza alarma pražnjenja slijedi prva reakcija da se napuni baterija, mora se poznavati i razumjeti i ovaj alarm bitan za punjenje. LFP ćelije će se nepovratno uništiti ako se pune pri temperaturi ispod 5°C. Područje podešenja samog parametra je -20°C do +20°C, ali punjenje ispod 5°C je zabranjeno i poništava jamstvo za bateriju. Kako bi se što bolje podesilo mjerenje temperature moguće je postaviti parametar temperaturnog pomaka (engl.battery temperature offset) u rasponu -10°C to +10°C, pri čemu je pretpodešenje na 0°C. Umjeravanje mjerenja temperature preporučuje se raditi naravno dok baterija miruje i uz umjeren termometar. Kako to sigurno nije dostupno nautičaru, ostavlja se tvorničko pretpodešenje ovog parametra. Osim pri temperaturi ispod 5°C, baterija će dojaviti BMS-u i temperaturu iznad 50°C kada će se BMS također zabraniti punjenje signalom za isključenje punjača. Zato je važno da svi punjači budu upravljivi!
Pražnjenje
Pri pražnjenju skoro cijela energija se smije izvući iz LFP baterije, osim zadnjih 3%. LFP baterije će se nepovratno uništiti ako ih se nastavi dublje prazniti. Najveća brzina pražnjenja je 2C, to znači da se bateriju od 100 Ah smije prazniti s do 200 A. I ispraznit će se za 0,5 h. Preporučena najveća ustaljena brzina pražnjenja je 1C dakle pražnjenje baterije se događa za 1 sat, za 100 Ah bateriju to je pražnjenje pri struji od 100 A. Ako se koriste veće struje pražnjenja onda se razvija više topline, potrebno je više ventilacije oko baterije, najčešće i prisilne ventilacije jer prirodno hlađenje neće biti dovoljno. Pri pražnjenju velikom strujom neka ćelija može dosegnuti donji dozvoljeni prag (2,8 V) prije od drugih. To može biti zbog kombinacije zagrijavanja ćelija i starosti. Stanje napunjenosti, tj dubina ispražnjenosti, može se jedino i pouzdano znati praćenjem napona svake pojedine ćelije. Ako je ćelija blizu ispražnjenog stanja, napon počinje brže padati. To se događa od 2,8 V do 2,6 V. Svako daljnje pražnjenje će djelovati uništavajuće na ćeliju koja je najniža s naponom odnosno koja je najdublje ispražnjena. Na slici 2. prikazan je tipičan graf pražnjenja LFP baterije tj ovisnost napona ćelije o dubini pražnjenja.
Iako će po alarmu pražnjenja BMS isključiti daljnje pražnjenje, opet može doći do uništenja baterije zbog pretjeranog i predubokog pražnjenja. Svako trošilo spojeno na bateriju, iako nije aktivno, možda povlači neku malu struju u mirovanju (engl.standby current) što je tipično za razne nadzorne uređaje ili spojene regulatore punjenja čija elektronika treba energiju iako ne djeluje u osnovnoj funkciji punjenja. Stoga je zaista najbolje potpuno odvojiti jedan (+) pol baterije ako sustav nije u pogonu. Te male struje pražnjenja uređaja u mirovanju su posebno opasne ako je dosegnut prag neke ćelije od 2,8 V, a spoj je takav da BMS nije mogao posve isključiti te uređaje. Na kraju, BMS ne može isključiti sam sebe. On je barem jedno trajno priključeno trošilo. Pri naponu ćelije 2,8 V u njoj je 3% kapaciteta, a pri naponu ćelije 2,6 V u njoj je još svega 1% kapaciteta. To znači da pri naponu 2,6 V neke ćelije u 100 Ah bateriji iz te baterije se smije uzeti samo 1 Ah do nepovratnog uništenja. Struja nekog uređaja od samo 10 mA će uništiti 100 Ah bateriju za 100 h (četiri dana) ako se poslije alarma pražnjenja pri 2,6 V uređaj ostavi priključen na bateriju! U slučaju da su sve ćelije na 2,8 V takva baterija će imati 11,2 V, a ako sve ćelije imaju 2,6 V, tada će napon baterije biti 10,4 V. Međutim u praksi neće sve ćelije biti jednako prazne pa će napon isključenja trošila biti nešto veći od ovih navedenih jer će BMS isključiti trošila kada prva ćelija dosegne razinu alarma pražnjenja. Dakle preko napona baterije se ne može zaključivati kada će doći do isključenja trošila. Jedini uvid u trenutačno stanje svake ćelije pruža pametni telefon i VictronConnect aplikacija.
Neujednačenost ćelija i kako je prepoznati
Već je u prošlom nastavku objašnjeno kako neujednačenost ćelija smanjuje kapacitet baterije. To nije trajno stanje sve dok su ćelije ispravne i može ih se punjenjem „do vrha“ ponovno ujednačiti. Razlozi neujednačenosti mogu bitu razni:
- baterija je već stara i blizu kraju svog životnog vijeka tj broja ciklusa punjenja i pražnjenja
- baterija je preduboko ispražnjena i jedna ćelija je postala neispravna
- baterija nije provela dovoljno dugo u stanju apsorpcije prilikom punjenja.
U eksploataciji će se pojaviti neujednačenost zbog razlika u samopražnjenju ćelija i zapravo njihovom različitom unutarnjem otporu. Ta neujednačenost će se ispraviti pri punjenju u procesu apsorpcije i to BTV sklopom unutar baterije pri naponu većem od 14 V (do 14,2 V), odnosno pri naponu ćelija preko 3,5 V. Tada napon punjača više ne raste već bolje napunjene ćelije predaju energiju slabije napunjenim ćelijama. Zato u stanju apsorpcije baterije trebaju biti najmanje jednom mjesečno do 2 h, odnosno i do 8 h mjesečno (jednom tjedno 2 h) ako se baterija puni i prazni dnevnim ciklusima.
Indikacija da su ćelije neujednačene je da ponašanje BMS-a koji pri kraju punjenja često prekida punjač. U dobro ujednačenoj bateriji punjač neće biti prekinut do kraja procesa punjenja. Pri punjenju je najbolje pričekati kraj punjenja pri 14,2 V i tek onda pogledati stanje ćelija. Sve trebaju biti između 3,5 V i 3,6 V. BMS će zaustaviti punjenje punjačem ako i jedna ćelija pređe 3,75 V, no nastavit će se ujednačavanje, tj. prelijevanje energije iz dobro napunjenih u manje napunjene ćelije. Kada napon na ćeliji koja je aktivirala BMS opet padne ispod 3,6 V, ponovno će punjač nastaviti puniti s 14,2 V (ako je već u apsorpciji!). I tako može biti puno puta tijekom apsorpcije. Ponekad punjač ne može ujednačiti ćelije za vrijeme apsorpcije (2 h). Tada se proces apsorpcije može ponoviti. Na kraju će sve ćelije biti ujednačene i imati po 3,55 V, a na bateriji će biti napon apsorpcije od 14,2 V. Ćelije jednostavno moraju imati dovoljno vremena da se same ujednače na 3,55 V +/- 0,01 V pri ustaljenom naponu na bateriji u fazi apsorpcije od 14,2 V.
Montaža i spoj baterije u sustav
Kada su baterije prvi puta napunjene i sve ćelije ujednačene, može se pristupiti ugradnji. Baterije se montiraju uspravno. Smije ih se koristiti samo u zatvorenom i suhom prostoru, nisu vodonepropusne! Baterije su teške i pri nekontroliranom gibanju (pri valovima recimo!) mogu izazvati dodatnu opasnost. To zahtijeva precizno promišljanje učvršćenja. Kako proizvode toplinu zahtijeva se oko baterija barem 20 mm slobodnog prostora za ventilaciju i hlađenje. Na kućištu baterije označeni su priključci polova baterije. Prilikom spajanja posebno paziti na stvaranje kratkog spoja baterije korištenim alatom! Držeći rukom za kabel položite kabelsku stopicu na pol baterije, a tek onda ubacujte vijak s opružnim prstenom i podložnom pločicom. Vodite računa da pri spajanju baterije ipak može doći do neočekivane iskre, zato koristite zaštitnu opremu. Pritezanje priključka provodi se moment ključem, ne od oka, jer se prekomjernim pritezanjem može uništiti unutrašnjost baterije.
Kabeli za spoj baterije u sustav moraju biti odgovarajućeg presjeka. Presjek se određuje prema očekivanim strujama (punjenja ili pražnjenja) kroz kabele. Za zaštitu od preopterećenja kabela i za zaštitu od kratkog spoja u instalaciji uz bateriju u kabelu plus pola spaja se rastalni osigurač, slika 4. O izboru rastalnih osigurača smo već pisali. Struja pražnjenja LFP baterije ne bi trebala prijeći 2C, a struja punjenja ne bio trebala prijeći 0,5C pa se baterijski kabeli i osigurači „na prvu“ definiraju po struji pražnjenja. No u konkretnom slučaju i struja pražnjenja konkretnih trošila može biti blizu struje punjenja pa se onda priključni kabeli i osigurači kabela definiraju po većoj od te dvije struje!
Ako se spajaju baterije u seriju:
- sve moraju biti istog kapaciteta i „starosti“
- svaka baterija mora biti zasebno prvi puta napunjena do kraja, a ćelije ujednačene prije spajanja u seriju
- spajajte najviše dvije 12,8 V baterije ili dvije 25,6 V baterije u seriju. To je zato što se u jednoj 12, 8 V bateriji ujednačavanje ćelija događa između sve 4 ćelije u kućištu baterije, a u jednoj 25,6 V bateriji se ujednačavanje događa između svih 8 ćelija. Spajanjem recimo 4 baterije u seriju može se dogoditi da se sve 4 baterije s vremenom „raziđu“. Ćelije su unutar baterije izjednačene, ali ne i 4 baterije međusobno. Zato umjesto dvije u seriju spojene 12,8 V se uzima jedna od 25,6 V koja ima ujednačavanje svih 8 ćelija unutar baterije. Razumijevajući ujednačavanje unutar baterije svakako je ispravno spojiti dvije baterije po 25,6 V a ne 4 baterije po 12,8 V da bi se dobila 51,2 V baterija!
- pri serijskom spoju se spaja negativni pol jedne s pozitivnim polom sljedeće baterije
- u pozitivni pol tako spojene dvije baterije stavlja se osigurač.
Pri paralelnom spoju baterija vrijedi, slika 4:
- smiju se spajati samo baterije istog kapaciteta i starosti
- smije se spojiti maksimalno 5 baterija u paralelu
- u svaku paralelnu granu se stavlja rastalni osigurač
- grane se spajaju na sabirnicu s vodičima istog presjeka i duljine
- izvodi sabirnice se spajaju dijagonalno kako bi do svake baterije bio isti otpor
- zajednički kabel od baterijske banke prema sustavu treba imati svoj zasebni osigurač
- presjek zajedničkog kabela iz baterijske banke treba biti suma presjeka veznih kabela prema pojedinim baterijama.
Ako se baterije spajaju u serijsko paralelnu kombinaciju, slika 4:
- smiju se spajati samo baterije istog kapaciteta i starosti
- smije se spojiti maksimalno 5 serijski spojenih nizova baterija u paralelu
- svaka baterija mora biti zasebno prvi puta napunjena do kraja, a ćelije ujednačene prije spajanja u seriju u svaku paralelnu granu se stavlja rastalni osigurač
- grane se spajaju na sabirnicu s vodičima istog presjeka i duljine
- izvodi sabirnice se spajaju dijagonalno kako bi do svake baterije bio isti otpor
- zajednički kabel od baterijske banke prema sustavu treba imati svoj zasebni osigurač
- presjek zajedničkog kabela iz baterijske banke treba biti suma veznih kabela prema baterijama
- ne spajati međuspojeve serijskog niza međusobno između paralelnih grana.
Baterija komunicira s BMS-om preko BMS kabela. BMS kabeli izlaze iz baterije. Jedan kabel ima muški, drugi ima ženski konektor. Ako imamo samo jednu bateriju ovi kabeli se spajaju izravno u BMS. Ako imamo više baterija BMS kabeli se spajaju u seriju (u lanac) i to bez obzira kako su baterije električki spojene. Jedino što je bitno je da sve baterije budu spojene u lanac koji završava tj. počinje s BMS-om. Ako je potrebno može se naručiti i produžni kabel potrebne duljine. Pri spajanju BMS kabela je praktički nemoguće pogriješiti.
Jednom kada je sve povezano dobro je napraviti pokus da li je veza BMS kabela ispravna. To se može napraviti tako da se odspoji na BMS-u bilo koji priključak BMS kabela. BMS mora otići u stanje alarma, tj. dati nalog za isključenje trošila i punjača, slika 6 gore. Ako postoji sumnja da možda BMS nije ispravan može se pokušati „preskočiti“ jedna po jedna baterija, slika 6 u sredini. Odspoje se oba kabela jedne baterije i ona se jednostavno zaobiđe u lancu spoja BMS kabela. Ako je alarm nestao onda je detektirana baterija koja uzrokuje alarm. Ako alarm postoji i dalje ponavlja se „preskakanje“ sljedeće baterije. Na kraju, ako se sve baterije „preskoče“, a alarm je još uvijek prisutan onda je neispravan BMS. Još jednostavnije ćete to provjeriti ako se pojite s pametnim telefonom na svaku pojedinu bateriju. BMS se može testirati i tako da se jednim BMS kabelom spoji ulaz i izlaz na BMS-u, slika 6. Tada ne smije biti signala za isključenje trošila ili punjača iz BMS-a. Ako alarm ostaje i dalje, neispravan je BMS.
Praćenje stanja ćelija u radu
Karakteristične razine pri kraju pražnjenju LFP baterije i posljedično djelovanje BMS-a prikazani su na slici 7, a karakteristične razine pri kraju punjenja s procesom ujednačavanja prikazane su na slici 8. Potpuno ujednačene i napunjene baterije imat će pri kraju apsorpcije napon ćelija 3,55 V uz napon 14,2 V, a te iste baterije nakon sat do dva odspojene od punjača imat će 13,2 V ili više pri čemu napon ćelija neće odstupati više od +/- 0,01 V, slika 9.
Pokušaj oporavka preduboko ispražnjenih baterija
I do sada sve što je rečeno vrijedi u normalnom radu. No što ako vam se dogodi da se pojavite na plovilu, a napon na baterijama je nekoliko volti ili čak nula volti! Prvo što ćete osjetiti je strah zbog cijene novih baterija. A onda ćete pomno čitati upute…Uglavnom, može se pokušati oporaviti tako iscrpljene baterije, no to nije unutar garancije i možda pokušaj ipak ne uspije! Ovdje se opisuje postupak (isproban je uspješno!).
Proces zahtjeva stalan nadzor i obavlja se po načelu baterija po baterija, dakle kako god su baterije spojene, treba ih najprije raspojiti. Postupak oporavka je kako slijedi:
- postavite naponsko/strujno upravljivi punjač na 13, 8 V (27,6 V)
- ako su ćelije ispod 2,0 V, ne može se uspostaviti komunikacija s pametnim telefonom. To je normalno i očekivano.
- početno ih punite sa strujom 100 do 200 mA, manje je bolje! Gotovo svaki izvor se može postaviti da bude strujni izvor, dakle izvoru ste zadali maksimalno 13,8 V, ali i maksimalnu struju od 100 mA. Izvor će postepeno podizati napon održavajući zadanu struju. Tako ćete puniti sve dok se ne dobije komunikacija s baterijom preko pametnog telefona. I nastaviti sve dok i najniža ćelija prijeđe 2,5 V. Ćelije se mogu zaista jako razlikovati u ovom početnom punjenju i to ne mora zabrinjavati. No mora se osigurati nadzor, ako se baterija počne pušiti ili postaje jako vruća, pokušaj oporavka nije uspio i baterija je nepopravljivo oštećena.
- Čim dobijete komunikaciju s pametnim telefonom bilježite proces punjenja: vrijeme opažanja, napone ćelija, struju punjenja, temperaturu u bateriji i napon punjača.
- Kada sve ćelije prijeđu 2,5 V možete podesiti punjenje na 0,1 C (za 100 Ah to je punjenje s 10 A). Sada spojite bateriju i punjač stavite pod kontrolu BMS-a tako da BMS upravlja procesom punjenja.
- BMS će možda isključiti i uključiti punjač i nekoliko (puno!) puta i to je normalno ponašanje jer ćelije su sigurno neujednačene. Bilježite mjerenja u pravilnim vremenskim intervalima. Napon ćelije mora rasti, ako nekoj ćeliji napon ne raste unutar prvih pola sata , smatrajte bateriju nepovratno uništenom i ne morate dalje pokušavati proces oporavka. Isto vrijedi i za temperaturu, ako primijetite nagli porast temperature smatrajte bateriju nepovratno uništenom.
- Kada baterija dosegne 13,8 V (27,6) povećajte struju na 0,5C (za 100 Ah bateriju to je 50 A). Naponi ćelija sada će sporo rasti jer su u sredini karakteristike punjenja gdje napon vrlo sporo raste pri punjenju. I to je normalno. Ostavite punjač spojen pod kontrolom BMS-a. Kada prođe proces apsorpcije od 2 h s naponom 14,2 V, provjerite ćelije i ujednačenost.
- Ostavite bateriju nekoliko sati stajati uz odspojen punjač. Napon mora biti iznad 12,8 V (25,6V) recimo 13,2 V (26,4 V) ili viši. I sve ćelije moraju biti +/-0.01 V međusobno.
- Ponovno priključite punjač i ponovite proces. Baterija će se pod BMS-om upravljanim punjačem opet proći kroz apsorpciju pri 14,2 V i pri kraju apsorpcije ćete imati stanje kao na slici 9. Dva prolaska kroz apsorpciju moraju biti dovoljna za ujednačavanje ćelija ispravne baterije!
- Ostavite bateriju stajati odspojenu od punjača nekoliko sati i provjerite napone ćelija, opet moraju biti prema slici 9. Napon mora biti iznad 12,8 V (25,6 V), recimo 13,2 V (26,4 V) ili viši. I sve ćelije moraju biti +/-0,01 V međusobno. Ako to nije slučaj baterija je nepovratno uništena!
I na kraju ako uspijete oporaviti baterije dobro ih je testno isprazniti pa ovdje dajemo prijedlog nadopune sustava za punjenje iz prošlog nastavka s „trošilom“ u obliku dvosmjernog pretvarača Multiplus, slika 11. Tek testnim pražnjenjem i ponovnim punjenjem ćete stvarno znati što vaša oporavljena baterija uistinu može i koliko je prošla „neoštećeno“. A ako vam je pri tome sustav spojen na VRM portal moći ćete to i precizno dokumentirati dijagramom provedenih ciklusa, slika 12.
Zaključak
U članku se upoznalo kako djeluje elektronički sklop u LFP bateriji koji mjeri napon i temperaturu svake ćelije (BTV sklop) te prati stanje pojedinih ćelija u bateriji pri pražnjenju baterije. Time se zaokružilo znanja stečena u prethodnom članku gdje je obrađeno punjenje LFP baterija. Stanje ćelija u bateriji BTV sklop predaje sklopu za nadzor baterije i upravljanje trošilima i punjačima izvan baterije (BMS sklopu). Opisane su razine napona ćelije za aktiviranje pred-alarma i alarma pri pražnjenju baterije kao i reagiranje na prenisku ili previsoku temperaturu pri pražnjenju. Predstavljene su i glavne smjernice oko spajanja baterija u instalaciju. Grafički su prikazane razine napona ćelija pri pražnjenju i punjenju. Opisan je i postupak oporavka malom strujom preduboko ispražnjenih baterija koji možda pomogne u spašavanju od ponavljanja investicije u skupe baterije. Pokazan je i spoj „male testne stanice“ za one (ipak profesionalce!) koji žele provjeriti i dokumentirati LFP baterije i prije ugradnje u plovilo. Sva znanja iz ova dva posljednja članka bitna su za korisnika jer je on sa svojim telefonom u rukama ipak najbolji prijatelj svojih baterija i može poduzeti prave korake da mu se ćelije u bateriji uredno ujednačavaju zadržavajući pri tome raspoloživi kapacitet. On može paziti i da u zimskom periodu s isključenim punjačima ipak nema neprimijećenih „tihih“ trošila koja bi mogla dovesti do predubokog pražnjenja baterije iza kojega oporavak na proljeće ne mora završiti uspješno kao ovaj upravo opisan u članku!