Zelena infrastruktura je tema koju smo sredinom ove godine u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine već obrađivali – u prvom ovogodišnjem broju našeg časopisa objasnili smo što taj pojam znači i obuhvaća, njegovu važnost u ostvarivanju prioritetnih ciljeva Europske unije te benefite koje implementacija zelene infrastrukture pruža.
Govoreći o koristima zelene infrastrukture, istaknuli smo da se one izravno ogledaju u unaprjeđenju kvalitete života u urbanim područjima kroz obnavljanje postojeće i izgradnju nove zelene infrastrukture i uspostavljanju održivih, sigurnih i otpornih gradova i naselja.
Cilj ulaganja u razvoj zelene infrastrukture je stjecanje brojnih koristi za društvo u cjelini – okolišnih, gospodarskih i društvenih, koji čine tri stupa održivog razvoja. Koristi postižemo kroz različite mjere i aktivnosti. Korisnici mjera i aktivnosti su: tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe u vlasništvu RH ili JL(P)RS, javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice, udruge koje imaju javne ovlasti, javno-privatna partnerstva te predstavnici iz privatnog sektora, kao što su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada, upravitelji zgrada i sl.
U nastavku donosimo opis projekata razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima:
Projekt uređenja perivoja i parkova
Parkovi i perivoji su jedni od najvećih pojedinačnih tipova zelene infrastrukture, a uključuju preobrazbu postojećih neuređenih gradskih šuma u javni prostor s raznovrsnim zelenim i vodenim površinama, s javnim sadržajima namijenjenim svim tipovima odmora, rekreacije, sporta, kulture, proširenog obrazovanja, turizma i drugih namjena koji se mogu koristiti tijekom cijele godine. Park može, uz već naveden sadržaje, imati i neke dodatne kao što su: sportski tereni, građevine namijenjene javnim potrebama, urbani i senzorni vrtovi, parkovi za ljubimce te druge otvorene ili zatvorene funkcije. Sadrži i javnu rasvjetu, urbanu opremu, sigurnosni sustav kontrole, otvorenu bežičnu mrežu i slično. Potrebno je koristiti obnovljive izvore energije i održive materijale.
Projekt ozelenjavanja sive infrastrukture
Lokacija projekta može biti duga gradska bučna cesta, željeznička ili tramvajska linija koja prolazi kroz stambene kvartove, izazivajući negativne učinke na stanovnike ili prenamjena postojeće prometnice u pješačko-biciklističku ulicu s javnim sadržajima. Izabrana trasa treba imati odgovarajuću širinu slobodnog prostora na kojem se mogu ugraditi drvoredi i/ili kišni vrtovi koji prate cijeli izabrani obuhvat te se umrežava s drugom zelenom infrastrukturom.
Projekt uređenja vodotoka i obala vodotoka u urbanom području
Cilj projekta je urediti vodotok i obalu vodotoka unutar granica građevinskog područja krajobraznim oblikovanjem, ozelenjavanjem i izgradnjom sadržaja zelene infrastrukture koji omogućavaju ugodno i zdravo korištenje te će uključiti više tipova zelenila i sadržaja koji mogu generirati direktni ekonomski učinak. Projekt će biti fizički sastavni dio urbane mreže zelene infrastrukture. Dodatnu vrijednost daje korištenje obnovljivih izvora energije i održivih materijala. Kako bi se projektom osigurala korist za što veći broj stanovnika, najpovoljnije lokacije bit će vodotoci koji protječu kroz središnje dijelove grada.
Kišni vrtovi i skupljališta vode
Povijesna funkcionalnost nekadašnjih kanala uz ceste današnjim je znanjima unaprijeđena u višenamjenske sustave prikupljanja vode, usporavanja njezina otjecanja i zadržavanja vode na mjestima padalina. Kanali su postali kišni vrtovi, a bare povremene detencije i retencije. Kišni vrtovi i skupljališta vode pružaju nam zaštitu od lokalnih poplava, a istodobno pružaju životni prostor brojnim biljnim i životinjskim vrstama, čime se nadomješta nestala priroda u gradu.
Projekt izgradnje gradskih vrtova
Voćnjaci i povrtnjaci vraćaju se u grad jer suvremeni građani to traže. U nedostatku prostora za tradicionalne obiteljske kuće s vrtovima u velikim se gradovima pronalaze javne površine za zajedničke vrtove. U nedostatku zemljišta vrtovi se grade u zgradama i na krovovima zgrada. Osim proizvodnje hrane i rekreacije, specifični gradski vrtovi pružaju priliku bolesnima za rehabilitaciju (rehabilitacijski vrt, senzorni vrt), znatiželjnima za učenje (botanički vrt, eksperimentalni vrt) ili svima priliku za odmor i uživanje uz mirise i boje.
Projekt izvedbe zelenih fasada
Zelenilo na fasadama zgrada smanjuje pregrijavanje okoliša i zgrada, jer odbija sunčeve zrake i ne dozvoljava da zagrijavaju građevinsku konstrukciju oplošja zgrada. Porast temperature u preizgrađenim gradovima jedino se može spriječiti ozelenjivanjem vanjskih površina zgrada. Nekada smo zelenilo na fasadama upotrebljavali zbog ljepote, a danas od njega imamo višestruke koristi. Tipove zelenih fasada razlikuju se po načinu rasta zelenila. Razlikujemo penjuće, viseće i modularne zelene fasade.
Projekt izvedbe zelenih krovova
Zeleni krov ili vrt na krovu zgrade logičan je nadomjestak površine tla koju je zauzela zgrada. Istodobno je to najvažnija ploha svake zgrade jer je cijelo vrijeme izložena djelovanju Sunčevih zraka. Zato je najugroženija ploha zgrade. Zeleni krov pruža još veće koristi od zelenih zidova jer ga korisnici mogu upotrebljavati na mnogo načina. Uz sve važne energetske, agrikulturne, rekreacijske i oblikovne vrijednosti, zeleni krovovi imaju veliku društvenu vrijednost jer pružaju uvjete zajedničkog boravka i druženja svih korisnika zgrade u vanjskom prostoru koji je zaštićen od većine gradskih negativnih utjecaja (buke, prašine i smrada).
Integralni projekt
Uključuje kombinaciju više različitih tipova elemenata zelene infrastrukture u jednom projektu. Ovaj projekt kombinira realizaciju više različitih tipova elemenata zelene infrastrukture, kao npr. kombinacija izvedbe zelenog krova, zelene fasade i zelenih parkirališnih površina, kombinacija izvedbe kišnog vrta i ozelenjavanja sive infrastrukture i sl. Projekt obuhvaća izgradnju urbanih vrtova na ravnim krovovima, terasama, balkonima i lođama javnih ili višestambenih zgrada, kao npr. za proizvodnju hrane za osobnu upotrebu, odgojno-obrazovne aktivnosti u školama i vrtićima i sl.
Da bi zelena infrastruktura u potpunosti bila efikasna, u urbanom prostoru potrebno je poduzimati i druge korake na putu prema zdravom okolišu i ljudima, a to su: smanjenje buke, unapređenje sustava (javnog) prometa, uspostava mreže biciklističkih staza te smanjenje i udaljavanje „prljavog“ prometa od neposrednog mjesta stanovanja i rada, proizvodnja zdrave hrane bez pesticida, proizvodnja „čiste“ energije iz obnovljivih izvora energije, recikliranje i ponovna upotreba materijala, proizvoda, zgrada i prostora, upotreba zdravih materijala, ekološko zbrinjavanje svih opasnih materijala.