Laminatnim podovima nazivamo višeslojne umjetne materijale za izradu gaznog sloja podne obloge koja se polaže na nosivi sloj građevinskih konstrukcija. Uobičajeni slojevi su prozirni zaštitni sloj ispod kojeg se nalazi sloj papira s fotografskim uzorkom dekora, a sve zajedno je laminirano na nosivi sloj od drvnih ploča vlaknatica. Iako uvriježen, termin nije precizan jer laminiranje/laminacija predstavlja široko rasprostranjeni tehnološki postupak kojim se dva ili više elemenata od istog ili različitog materijala pod utjecajem visokih temperatura i/ili tlakova, zavarivanjem ili lijepljenjem spajaju – laminiraju u kompozitni materijal koji ima poboljšana svojstva u odnosu na pojedine materijale od kojih je složen. Tipični primjeri kompozitnih materijala nastalih postupkom laminiranja su šperploča, grede sastavljene lijepljenjem tanjih drvenih lamela, laminirano staklo sastavljeno od dva ili više slojeva staklenih ploča između kojih se nalazi plastična folija, dvoslojne ili višeslojne ploče sastavljene od slojeva metalnih ploča/limova/folija u kombinaciji nemetalnim materijalima različitih svojstava, a imaju široku upotrebu u svim industrijskim granama.
Laminatni pod je relativno nov materijal. Patentiran je 1977. godine, a u širu upotrebu ulazi krajem 80-tih i početkom 90-tih godina naročito zbog jednostavnosti i brzine ugradbe, te ekonomičnosti u odnosu na ostale vrste podova. Najvažniji segment uporabe je bilo opremanje manje zahtjevnih objekata i pogotovo uradi-sam tržište. Slična je situacija i danas, ali u zadnjih nekoliko godina svjedočimo znatnom napretku, kad je dio velikih proizvođača uvođenjem novih generacija podova odlučio izaći na kraj s ograničenjima i nesavršenostima u tehničkim svojstvima laminatnih podova. Uz to idu i značajni iskoraci u pogledu dizajna, tako da možemo konstatirati da sad pred sobom imamo zapravo potpuno novi materijal koji s prijašnjim dijeli samo ime i osnovni koncept. Neki od proizvođača tako dijele svoje proizvode u dva segmenta, jedan “standardni” za nezahtjevnu ekonomičnu uporabu i drugi tehnološki razvijeniji za profesionalnu uporabu. Razlike ćemo najbolje moći razlučiti analizom karakterističnih slojeva od kojih se sastoji velika većina laminatnih podova.
Prozirni zaštitni habajući sloj
Nekoć tanak sloj, gladak ili s rudimentarnom teksturom i ograničenom otpornošću na habanje sad se izvodi od melaminskih ili akrilnih smola s bitno većom čvrstoćom i žilavosti, često s dodanim mikročesticama korunda za poboljšanje otpornosti na habanje. Nove teksture, polumat ili više vrsta različitih tekstura drvnih ili drugih materijala, a neke vrste imaju utore u obliku slova V koji simuliraju fuge koje inače nalazimo kod prestižnih obloga od masivnog drveta.
Dekorativni sloj s fotografskim uzorkom dekora
Umjesto nekoć skromnog izbora dekora sad nam je na raspolaganju ogroman broj dekora s vjernim reprodukcijama raznih vrsta drvnih površina s varijacijama u pogledu vrste drveta, boje, tona i načina obrade. Osim drvnih imamo i prikaze kamenih, keramičkih površina, ali i dekore koje ne možemo naći u prirodi kao što su različito tonirane podne letvice s intarzijama ili površine oksidiranih metala. Svi dekori su realizirani tehnologijom visokokvalitetnog višebojnog tiska, a Egger na svojim podovima iz COMFORT kolekcije koristi HD tisak s ultimativnim digitalnim procesiranjem skenova visokih rezolucija i kontrolom svih faza tiska.
Nosiva ploča
Nosiva ploča daje osnovnu supstancu laminatnih podova i ima uobičajenu debljinu od 6 do 10 mm. Danas se izrađuje uglavnom od HDF-a (High Density Fiberboard) dok se nekoć više koristio MDF (Medium Density Fiberboard). Razlika između ta dva materijala je u tome što se HDF proizvodi pod znatno većim tlakovima što rezultira većom gustoćom i samim tim boljim mehaničkim svojstvima i mogućnošću preciznije obrade. Preciznost obrade je važna prilikom izrade spojnih, odnosno uklopnih fuga koje se nalaze na nosivom sloju i svojom složenom geometrijom omogućavaju jednostavno spajanje lamela. Spojne fuge su sada konfigurirane tako da drže lamele spojene konstantnom silom što onemogućuje prodiranje prašine i drugih štetnih tvari između lamela. Najnovije generacije HDF-a odlikuju se još boljim mehaničkim karakteristikama i otpornošću na bubrenje tako da je njihova uporaba omogućila izradu laminatnih podova prikladnih za postavljanje u uvjetima povećane vlažnosti.
Sloj za uravnoteženje – protuvlačni sloj
Najdonji sloj laminatnih podova ima funkciju stabiliziranja mehaničkih deformacija podne lamele. S obzirom na to da su laminatni podovi kompozitne sendvič strukture, svaki od slojeva ima različite koeficijente promjena dimenzija uzrokovanih promjenama temperature ili vlažnosti zbog kojih su takve ploče bile sklone savijanju i vitoperenju. Pomno odabrane karakteristike najdonjeg sloja omogućavaju neutraliziranje termičkog i svakog drugog rada ostalih slojeva i time osigura savršenu postojanost dimenzija.
Osim ovih pobrojenih poboljšanja pojedini proizvođači kao što je Egger imaju i dodatna tehnička rješenja ciljano usmjerena na različite posebne primjene podova. Tako Egger DESIGN Greentec podovi imaju gornji habajući sloj od termoplastičnog poliuretana (TPU) s funkcijom samozacjeljivanja i Greentec UWF (Ultra Wood Fibre) nosivi sloj obostrano zaštićen od vlage, što te podove čini otpornim na vlagu u razdoblju od 72 sata. Egger COMFORT podovi imaju još dva dodatna sloja od posebno prerađenog pluta ispod i iznad nosivog sloja od HDF-a, što ih čini izuzetno mekanim, toplim na dodir i tihim.
Ono što treba posebno naglasiti s dizajnerske točke gledišta je trend koordinacije i usklađenosti dekora laminatnih podova s dekorima iverala i radnih ploča u novim Eggerovim kolekcijama. Trend je nazvan Interiormatch, a sastoji se od dva stupnja.
Jedan stupanj je tzv. Colormatch i označava usklađenost tonskog spektra boja dekora na svim dekorima svih materijala iz ponude nove kolekcije. Ova usklađenost je i prije bila vidljiva na dekorima iverala i radnih ploča, ali je sad podignuta na viši nivo i proširena na dekore laminatnih podova. Sad se više ne može dogoditi da jedan od dva dekora koje smo odabrali ima tendenciju stremljenja ka toplom ili hladnom dijelu spektra, odnosno prema nekoj od primarnih boja. Minucioznim ugađanjem tonova boja, ali i proporcija te mjerila samih uzoraka dekora Eggerovi dizajneri postigli su gotovo savršeno usklađenje. Drugi stupanj, Decormatch, znači doslovno identičnost dekora podova, iverala i radnih ploča.
Iz svega ovoga je vidljiva jasna distinkcija između laminatnih podova iz ekonomične klase i novih prestižnih podova za profesionalnu uporabu, koji sad predstavljaju posve novu kategoriju dizajnerskih podova. Podovi tako više nisu zadana konstanta kao što su prije bili nego dobivaju svoju zasluženu ravnopravnu ulogu u integralnom i dosljednom dizajnu interijera. Profesionalni podovi imaju i svoju cijenu, no njihov doprinos značajno nadilazi tu, uvjetno rečeno, manu, a moramo imati u vidu da njihovom uporabom možemo realizirati dizajnerska i tehnička rješenja koja bi bilo nemoguće ili preskupo postići uporabom drugih materijala.
Ante Maleš, ing.građ., dizajner