Smanjenje potrošnje energije za 20% do 2020. obaveza je svih država članica EU, pa tako i RH
Hoće li Hrvatska predloženim programom ispuniti uvjete EU u štednji energije ili plaćati velike penale Bruxellesu?
Je li energetska obnova zgrada – spas za hrvatske građevinare ?
Energetska obnova zgrada može biti spas za građevinsku industriju, pokretač gospodarstva i spas za kućne proračune! Za njezin uspjeh presudni su pak snažnija politička podrška kroz zakonski okvir i poticaji, zaključili su danas na panel diskusiji „Energetska obnova višestambenih zgrada 360°“ Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava – HUPFAS.
Stručnjaci iz Slovenije i Estonije predstavili su nacionalne projekte energetske obnove zgrada koji su pokrenuli gospodarske aktivnosti i ostvarili velike uštede vlasnicima zgrada i stanarima. U HUPFAS-u vjeruju kako su upravo ti uspješni primjeri dobra podloga za razgovor o hrvatskom modelu kojeg je Vlada nedavno dala na javnu raspravu i kojeg je i predstavila na ovom skupu. Na diskusiji je višestruko konstatirano kako su energetske obnove zgrada moguće jedino uz poticaje i financijsku pomoć države. Jedan od važnih momenata o kojem se pričalo na diskusiji je broj stanara čija suglasnost je potrebna kako bi zgrada bila energetski obnovljena. Naime, prema važećem zakonu o vlasništvu potrebna je 100 postotna suglasnost, što je gotovo pa nemoguće ostvariti, što uostalom pokazuju i primjeri Slovenije i Estonije. Istovremeno, prijedlog je da taj postotak bude 50% plus jedan stanar. Problem je što taj prijedlog ne podržava sadašnji zakonski okvir i te bi to mogla biti ozbiljan prepreka u kasnijoj provedbi.
Osobe na fotografiji 01:
– Darko Bevk, GIZ PFSTI, Slovenija
– Tomislav Štimac, Udruga Upravitelj
– Silvana Gluić, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – FZOEU
– Nikola Ključariček, Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR
– Irena Križ Šelendić, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH
– Lauri Suu, KredEX, Estonija
Zašto je Važna energetska obnova?
Ekonomske koristi: Otvaranje novih radnih mjesta i aktivnosti u građevinskom sektoru pozitivno utječe i na gospodarstvo u cjelini i na prihode u državnom proračunu.
Društvene koristi: Značajan doprinos smanjenju energetskog siromaštva i obnovi zgrada, posebno u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Podsjetimo, prema UNDP-u, u Hrvatskoj više od 2/3 stanovništva izdvaja više od 10% svojih prihoda za plaćanje energenata, što se smatra da su energetski siromašni.
Zdravstvene koristi: 90% života provodimo u zgradama. Obnova je učinkovit način poboljšanja mikroklime u unutrašnjosti zgrada čime se utječe na fizičko i mentalno zdravlje te kvalitetu života ljudi u njima.
Ekološke koristi: Manja potrošnja energije znači i manje emisije štetnih plinova i CO2 u atmosferu.
Političke koristi: Učinkovit način kako bi Hrvatska mogla zadovoljiti energetski i klimatski paket EU-a, skraćeno nazvan 3×20, čiji je cilj do 2020. godine smanjiti potrošnju energije za 20%.
Energetska obnova – izbor ili obaveza?
Smanjiti potrošnju energije za 20% do 2020. godine jedan je od ciljeva članica EU koji će Hrvatska najteže ostvariti i gdje trenutno najviše zaostajemo. Prijedlogom Programa energetske obnove zgrada Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja do kraja 2015. planira se pokrenuti i ostvariti obnova 200 zgrada javnog sektora. Dok javne zgrade u Hrvatskoj predstavljaju manje od 5% ukupnog fonda, više-stambene zgrade čine 27% svih zgrada u našoj državi, što jasno govori o potencijalu obnove upravo tih zgrada.