Pandemija novog koronavirusa koja je 2020. iznenada pogodila svijet, osim javnozdravstvene ugroze neviđenih razmjera, uzrokovala je i lančano zatvaranje država te pad gospodarske aktivnosti na svim kontinentima, što je izazvalo najveću gospodarsku krizu još od Drugog svjetskog rata. Kako bi se ublažile ekonomske i društvene posljedice pandemije, na razini Europske unije uspostavljen je poseban instrument s pratećim financijskim sredstvima, koji državama članicama treba osigurati ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi održivijeg razvoja te veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize. U svibnju 2020. Europska komisija predložila je plan oporavka za Europu, a čelnici država članica EU-a su u srpnju 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. (VFO). U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i 2 zajma u ukupnom iznosu od 672 milijarde eura za financiranje reformi i povezanih investicija, a kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva.
Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu od 6,1 milijardi eura ili 47 milijardi kuna te zajmovi u okvirnom iznosu od 3,6 milijardi eura ili 27,1 milijardi kuna, što ju stavlja na vrh država članica EU po omjeru raspoloživih sredstava i BDP-a. Kada se ukupnom iznosu od 24,5 milijardi eura iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ i nove financijske perspektive pridoda i apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog VFO, koji se provodi do 2023. godine, Hrvatskoj će sveukupno u idućih deset godina, a u najvećoj mjeri u prvih pet, biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava, odnosno 227 milijardi kuna.
Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) temelji se na strateškim dokumentima, programima, preporukama i obvezama te kao takav čini jasan i koherentan okvir za ostvarenje reformi, kao i razvojnih, socijalnih, okolišnih i svih drugih ciljeva Vlade u tekućem desetljeću. Plan oporavka usklađen je s ključnim i strateškim dokumentima kao što su Program Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., Nacionalni program reformi 2019., Posebne preporuke Vijeća EU-a (Country-specific recommendations – CSR) u okviru Europskog semestra za 2019. i 2020., Akcijski plan za sudjelovanje Republike Hrvatske u tečajnom mehanizmu (ERM II) i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine koja je temeljni strateški razvojni dokument za ovo desetljeće.
Jedan od glavnih ciljeva NPOO-a je pridonijeti ubrzanom gospodarskom rastu. Nakon pada BDP-a od 8,0% u 2020. godini, prema sadašnjim projekcijama u srednjoročnom razdoblju očekuje se snažan oporavak ekonomske aktivnosti. NPOO će u 2026. godini doprinijeti povećanju BDP-a od gotovo 17 milijardi kuna. Pritom, kako trenutne makroekonomske projekcije ne uzimaju u obzir pozitivan učinak strukturnih reformi koje su sastavni dio plana oporavka i otpornosti, očekuje se da će dugoročno gospodarski rast zapravo biti i osjetno veći, što će Hrvatsku dugoročno postaviti na bolju putanju gospodarskog razvoja. Naime, reforme na području održivog razvoja, zelene urbane obnove, znanosti, obrazovanja, inovacija i tržišta rada ojačat će kvalitetu ljudskog kapitala u dugom roku, dok bi se poboljšanje administrativnih kapaciteta nositelja javnih politika, jačanje pravosuđa te smanjenje prisutnosti države u gospodarstvu trebali odraziti na povećanu mobilnost čimbenika proizvodnje te dovesti do bolje alokativne efikasnosti gospodarstva. Sve bi te reforme zajedno trebale dovesti do jačanja ukupne faktorske produktivnosti kao jedinog dugoročno održivog izvora rasta.
NPOO-se sastoji od pet komponenti i jedne inicijative, a to su komponente Gospodarstvo, Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, Obrazovanje, znanost i istraživanje, Tržište rada i socijalna zaštita, Zdravstvo te inicijativa Obnova zgrada.
Inicijativa Obnova zgrada obuhvaća teme zgradarstva, energetske učinkovitosti, obnove od potresa, seizmičke otpornosti i zaštite kulturnog dobra. Programima koji su obuhvaćeni ovom inicijativom poticat će se sveobuhvatna obnova zgrada, primjena visokoučinkovitih alternativnih sustava te će se posebna pažnja posvetiti osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Programima energetske obnove stambenog sektora provodit će se mjere za smanjenje energetskog siromaštva. Također će se uvesti posebna kategorija tj. energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra koje dosad u Hrvatskoj još nisu bile obuhvaćene u programe energetske obnove za sufinanciranje europskim sredstvima. Cilj je realizacija vala obnove postojećih zgrada, transformacija postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova uključuje stambene i nestambene zgrade, privatne i/ili zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa zgrada zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene.
Ova inicijativa se sastoji od pet reformi od kojih posebno izdvajamo reformu „Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekata razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“.
Cilj ove reforme je utvrditi i razviti okvir za izradu i provedbu strategija zelene urbane obnove na lokalnoj razini, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora, s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena te kao podrška općem održivom razvoju. Ključni programi za ovu reformu su: Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama i Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima, oba za razdoblje 2021. do 2030. godine. Programi će se usvojiti na početku provedbe reforme te će biti temelj za izradu smjernica.
Struktura provedbe reforme podijeljena je na tri glavna elementa koja su ujedno i elementi financiranja iz RRF-a: izrada smjernica za izradu strategija zelene urbane obnove na lokalnoj razini, izrada strategija zelene urbane obnove na lokalnoj razini te financiranje i provedba pilot projekata definiranih programima razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.
U okviru prvog elementa provedbe, reforma uključuje usvajanje nacionalnih programa razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama te izradu smjernica za pripremu i provedbu strategija zelene urbane obnove, kao podloga za provedbu pilot projekata s naglaskom na jačanje otpornosti, podršku održivom razvoju (zelena infrastruktura i kružno gospodarenje prostorom i zgradama) i uključivanju rješenja zasnovanih na prirodi. Izrada je namijenjena svim JLS u Hrvatskoj, a prednost će se dati potresom pogođenim područjima. U okviru drugog elementa provedbe, reforma uključuje objavu javnog poziva za gradove i općine za financiranje izrade lokalnih strategija zelene urbane obnove, a prednost će se dati JLS-ima na potresom pogođenim područjima. Odabrane JLS će izraditi strategije zelene urbane obnove. U okviru trećeg elementa provedbe, reforma uključuje provedbu definiranih pilot projekata na lokalnoj razini koji su identificirani kroz strategije zelene urbane obnove. Pilot projekti moraju biti povezani s postavkama nacionalnih programa razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.
Smjernice za izradu strategija zelene urbane obnove će izraditi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) a na temelju usvojenih nacionalnih programa razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Izrada strategija zelene urbane obnove kao i provedba pilot projekata definiranih programima vršit će se na lokalnoj razini, u suradnji s MPGI.