Vrsta drva: CRVENI BOR, sinonim: OBIČNI BOR

U našim krajevima rastu i druge vrste borova: crni bor (Pinus nigra, A.), planinski bor (Pinus mugo), zeleni bor (Pinus strobus), kojega najviše ima u Sjevernoj Americi (premda dobro uspijeva i u Europi), pinija (Pinus pinea) i drugi.

Botaničko ime
Pinus sylvestris L.
Botanička obitelj

Pinaceae

Strani nazivi Scots pine, redwood (engl.), pin sylvestre (fr.), gemeine Kiefer, Weisskiefer (njem.), pino silvestre (tal.)
Područje rasprostranjenosti(zrakom) Crveni bor ima široko područje rasprostranjenosti, jer je raširen po cijeloj srednjoj i sjevernoj Europi te sjevernoj Aziji, sve do rijeke Amur.
Svojstva drva Drvo izrasta do visine od 30 m (rjeđe i do 40 m). Deblo je vitko, većinom ravno i punodrvno. Krošnja je visoka i stožasta. Kora starijeg drva je crvenkasto smeđe boje, debela i raspucala. Iglice su dosta oštre, svijetlozelene i duge 5–8 cm, te su spojene po dvije. Češeri su jajastog oblika, na kratkoj peteljci, dugi do 8 cm.
Građa drva Granice između prirasnih godova se lako razlikuju, branici su različite širine, trake uske, smolasti kanali sitni i brojni. Česti nedostatak kod borovine su smolaste vrećice – veće ili manje šupljinice koje su usmjerene prema godovima i ispunjene su smolom.
Osobine drva Borovina ima obojen središnji dio drva. Bijeli je dio različitih širina i crvenkasto bijele boje, a tamni crvenkasto žut, te na zraku može brzo potamnjeti. Svježe drvo ugodno miriše po smoli. Borovina se dosta steže: radijalno 4 %, tangencijalno 7,5–8 %. Ima nisku gustoću (kod 12- do 15-postotne vlažnosti ona se kreće između 350–750 kg/m³, u prosjeku 520 kg/m³). Drvo je meko, srednje tvrdo, lako se cijepi i nije elastično. Crni dio je vrlo trajan, a bijeli je manje otporan na napade gljivica i nametnika. Često ga okružuju modre gljive, koje mogu izazvati i modrenje drva. No, ove gljive prije svega napadaju posječeno i rezano drvo: daske, grede, građevinsko drvo, pa čak i iverje na skladištima. Ova se okuženost može prepoznati po sivomodroj boji.
Sušenje Borovina se u načelu suši dobro i jednostavno, i pritom ne puca. Modrenje možemo spriječiti brzim sušenjem koje ubrzavamo tako, da kod pripreme slogova koristimo deblje letvice. Kod vrlo smolastog drva poteškoće može izazvati smola koja istječe.
Obrada Drvo se u načelu dobro obrađuje, te se u njega lako ukucavaju čavli i pričvršćuju vijci. Kod brušenja, lijepljenja i površinske obrade lužinama i lakovima, najveću poteškoću stvara smola. Ona se lijepi za radni alat te smanjuje adheziju i estetske osobine proizvoda. Smolaste vrećice se izrezuju, ponekad se krpaju (čepom u obliku čunjića), a smolu možemo ukloniti topilima ili sredstvima za sapunanje. Učinci površinske obrade parketa su u pravilu dobri.
Uporaba Borovina je odlično građevinsko drvo (kuće, mostovi i drugi građevinski objekti). Na cijeni je i kod izrade masivnog i običnog namještaja, furnira, obloga, brodskog poda, parketnih daščica i drugog.

 

Metka Čermak, dipl. ing. šumarstva