Zagrebački energetski tjedan 2015.

„Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo!“.

Poruka koja je poslana u svijet već šest godina za redom poziva nas na zajedničko djelovanje u interesu održivog razvoja gradova i očuvanja prirodnih resursa za sve buduće generacije. Zagrebački energetski tjedan predstavlja složeni mozaik niza događanja s ciljem uključivanja i umrežavanja svih sudionika u dugotrajan proces borbe protiv klimatskih promjena. Baveći se ključnim temama i problemima današnjice u području energetike i zaštiti okoliša, Zagrebački energetski tjedan u svoj bogati program uključio je niz međunarodnih konferencija, stručnih skupova, dana otvorenih vrata, seminara, radionica, predavanja i specijaliziranih satova nastave u školama i vrtićima Grada Zagreba.

2015-05-16-zgb-200.gif

Osim Grada Zagreba, veliku ulogu u odvijanju Zagrebačkog energetskog tjedna imaju i ministarstva Republike Hrvatske, predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, obrazovne i znanstvene institucije, Sveučilište u Zagrebu, strukovna udruženja obrtnika i gospodarstvenika, komore i udruge arhitekata, inženjera graditeljstva, strojarstva i elektrotehnike, energetske i razvojne agencije, gospodarski subjekti, predstavnici medija, stručne udruge, udruge civilnog društva kao i ostali brojni domaći i međunarodni partneri te udruženja. Provedbom Zagrebačkog energetskog tjedna, u suradnji s uglednim predavačima i stručnjacima, omogućeno je svim zainteresiranim osobama, aktivnim u području primjene mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva, predstavljanje inovativnih projekata, međusobnu interakciju sa sudionicima te idealnu priliku za promociju racionalnog korištenja energije na gradskoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Program ovogodišnjeg Zagrebačkog energetskog tjedna 2015. započet je održavanjem posebnog Stručnog skupa studenata pod nazivom „Mi imamo rješenja: vizije novih generacija za zeleni razvoj“ namijenjenog isključivo promoviranju studentskih zamisli, projekata, znanstvenih radova i rješenja vezanih uz racionalno korištenje energije, primjenu mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva. Stručni skup održavao se u ponedjeljak, 11. svibnja 2015. Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Arhitektonskog fakulteta, Građevinskog fakulteta, Šumarskog fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Prometnog fakulteta prezentirali su svoje znanstvene projekte i radove na temu primjene novih tehnologija na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

2015-05-16-zgb-300-4.gifProgram stručnog skupa bio je podijeljen u dva tematska dijela. Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva prezentirali su svoje znanstvene radove na temu „Od pametnih zgrada do naprednih mreža: Koncepti integracije za napredne gradove“ te “Punionice električnih automobila: fleksibilna čvorišta u niskougljičnom elektroenergetskom sustavu”. Projekti poput: „West Zagreb entrance“, „Zeleni neboderi uz Savu u Zagrebu“ i „Siget – energetska i urbana obnova“ inspirirali su studente Arhitektonskog fakulteta da se kroz radionice arhitektonskog projektiranja – energetska učinkovitost, održivost, pristupačnost i sigurnost (EUOPS), pozornije posvete izazovima koje traže nova rješenja. Studenti Fakulteta prometnih znanosti predstavili su sljedeće ideje: „Energetska učinkovitost željezničkog prometnog sustava“ i „Optimiranje režima vuče vlakova u gradsko-prigradskom prijevozu“, dok su se studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje usredotočili na teme kao što su: „Uloga dizalica topline velikih snaga u budućim energetskim sustavima“ te „Distributivno mjerenje toplinskih svojstava tla i korištenje tla kao obnovljivog toplinskog spremnika“. I na samom kraju, predstavnik Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta predstavio je svoje vizije i rješenja kroz temu pod nazivom „Nekonvencionalna ležišta prirodnog plina u Hrvatskoj“. Ovogodišnji stručni skup je kroz svoj iznimno bogat i kvalitetan program pokazao da Grad Zagreb, ali i cijela Republika Hrvatska, posjeduje velike talente koji su odlučni u postavljanju snažnih i realnih temelja za stvaranje bolje i svjetlije budućnosti za nadolazeće generacije.

2015-05-16-zgb-300-2.gifU utorak 12. svibnja 2015. u Starogradskoj vijećnici, održan je već tradicionalni Dan Hrvatske komore arhitekata „Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo!“. Na svom danu, članovi Komore predstavili su suvremene energetske koncepte u arhitekturi u novoj izgradnji i energetskoj obnovi objekata s aspekta ekonomske isplativosti.

Zaključci Okruglog stola Dana Hrvatske komore arhitekata, već tradicionalno, koncipirani su kao pregled uočenih zapreka provedbi Europske energetske politike i održivom razvoju u Hrvatskoj, pregled aktivnosti koje je u tom smislu poduzela Komora i preporuka za unaprjeđenje stanja.

U čemu su zapreke?

Pogled u prošlogodišnje Zaključke Okruglog stoga, nažalost, ukazuje na njihovu aktualnost i danas. Zapreke efikasnoj provedbi Europske energetske politike i održivom razvoju u RH, koji se prenose još iz Zaključaka Okruglog stola 2013. god., su:

  1. Neusklađenosti zakonskih akata, sektorskih i međusektorskih,
  2. Rigidno tumačenje i implementacija odredbi EU direktiva,
  3. Izostanak međusektorske koordinacije na zakonodavnoj i praktičnoj provedbi strategije održivog razvoja,
  4. Izostanak konkretne implementacije i primjene Arhitektonskih politika RH 2013.-2020. – Nacionalnih smjernica za vrsnoću i kulturu građenja.

Uočene nedostatke treba nadopuniti pojavama uočenim kroz energetsku obnovu zgrada:

  1. Nepostojanje jednoznačnih kriterija za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada, što ponude u javnoj nabavi čini neusporedivima,
  2. Nepostojanje valorizacije projektiranih rješenja / stručne kontrole, prije realizacije projekata energetske obnove, kako se ne bi devastiralo povijesno nasljeđe, uništavale ambijentalne vrijednosti prostora, negirala autorska prava i druge vrijednosti,
  3. Nepoštivanje nadležnosti struka.

Ako bi se politička volja neke zemlje za implementaciju mjera energetske učinkovitosti i održivog razvoja mjerila količinom akata donesenih za određeno područje, RH bi zacijelo imala vodeću ulogu u Europskoj uniji. No, je li to prednost? Količina zakonskih akata za pojedino područje djelovanja u razvijenim zemljama EU-a i u RH, ima neprimjerene omjere, pa treba utvrditi da:

  1. brojnost i opseg akata u RH predstavljaju zapreku efikasnom radu.

Europska komisija zatražila je od Hrvatske, Austrije, Irske, Latvije i Rumunjske da osiguraju potpuno prenošenje Direktive o energetskoj učinkovitosti u njihova nacionalna zakonodavstva, pod prijetnjom sankcija (Mađarskoj se predlaže kazna, na godišnjoj razini, od 5,5 mil. €).

Zemlje članice EU-a tražene mjere energetskog poboljšanja, citiramo: „…to moraju učiniti koristeći se sustavima obveza energetske učinkovitosti i / ili drugim ciljanim mjerama politike, kako bi potaknule poboljšanja energetske učinkovitosti u kućanstvima, sektoru industrije i prometa. U okviru sustava obveza energetske učinkovitosti poduzeća moraju poduzeti mjere za osiguravanje ušteda energije na razini krajnjeg korisnika, primjerice pružajući savjete o ugradnji bolje izolacije ili nudeći bespovratna sredstva za zamjenu starih prozora, koji uzrokuju energetske gubitke…“

U programu Zagrebačkog energetskog tjedna posebno se istaknula dvodnevna međunarodna konferencija “Zajedničkom provedbom energetske politike EU do energetske učinkovitosti i održivog razvoja urbanih sredina“ koja se održavala 13. i 14. svibnja 2015. u Starogradskoj vijećnici Grada Zagreba. Prvog dana na konferenciji su prezentirane teme u okviru institucionalnih i zakonskih okvira za postizanje ciljeva održivog energetskog razvitka, učinkovite i održive opskrbe energijom te njezinog doprinosa energetskoj sigurnosti te financijskih mehanizama za poticanje i primjenu mjera energetske učinkovitosti. U radu konferencije sudjelovali su predstavnici Ministarstava gospodarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Plinacro-a, HEP Toplinarstva, Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), JANAF-a, PricewaterhouseCoopers-a, HBOR-a, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, kao i drugi međunarodni i domaći partneri. Na samom početku prisutnima su se u uvodnom dijelu obratili Harun Omerbašić, posebni viši savjetnik gradonačelnika, Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja te šef predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević. Konferencija je započela s panelom „Institucionalni i zakonski okviri za postizanje ciljeva održivog energetskog razvitka“ kojim je moderirao Marijan Maras, pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, a u koju su nas svojim prezentacijama uveli gosti predavači – Danijela Ćenan iz Ministarstva gospodarstva, Dean Smolar iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija te Borka Bobovec iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Panelom „Učinkovita i održiva opskrba energijom i njezin doprinos energetskoj sigurnosti“ moderirao je Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, a u njemu su svojim prezentacijama sudjelovali Mirella Subotić iz Plinacro-a, Robert Krklec iz HEP Toplinarstva, Damjan Međimorec iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) te Sonja Štiglić iz JANAF-a. Treći, a ujedno i posljednji panel prvog dana konferencije upoznao nas je s financijskim mehanizmima za poticanje i primjenu mjera energetske učinkovitosti. Panelom je moderirao Hrvoje Maras iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, a u njemu su svojim prezentacijama sudjelovali Vesna Bukarica iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Marin Hrešić iz PricewaterhouseCoopers Savjetovanja te Dina Svete iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

U srijedu, 13. svibnja 2015. održavao se i već tradicionalni skup članova Hrvatskog kluba Sporazuma gradonačelnika u Starogradskoj vijećnici Grada Zagreba. Istoimeni skup prilika je za hrvatske gradove da steknu nova znanja i informacije o uspješnim projektima s kojima se postižu značajne uštede energije i koriste obnovljivi izvori energije od gradova koji su takve projekte proveli.

Program drugog dana započeo je uvodnim govorima pročelnika Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marijana Marasa,  Jeppe Mikel Jensena iz Ureda Sporazuma gradonačelnika i Sanje Cvjetko Jerković, ravnateljice projekta Zagreb2020 kojim se Grad Zagreb kandidira kao Europska prijestolnica kulture. Konferencija je započela s panelom „Inovativni modeli provedbe energetskih projekata“ kojim je moderirao Hrvoje Maras iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, a u njemu su svojim prezentacijama sudjelovali Margareta Zidar i Dražen Balić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, Damir Vuletić iz Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, Mirela Budojević iz Zagrebačke banke te pročelnik Marijan Maras iz Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Moderator Filip Prebeg iz Energetskog institut Hrvoje Požar uveo nas je u panel „Izazovi u primjeni mjera energetske učinkovitosti“ koji je obuhvaćao sektor prometa i sektor zgradarstva, a u njemu su svojim zanimljivim prezentacijama sudjelovali Ana Preost iz Zagrebačkog holdinga – Podružnice Zagrebparking, Nikolina Atalić iz Zagrebačkog holdinga, Jan Cupal iz VERBUND-a, Julije Domac iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, Ivica Kušević iz Instituta IGH te Igor Balen s Fakulteta strojarstva i brodogradnje. U zadnjem panelu konferencije pod nazivom „Europskim projektima do izvrsnosti“, kojim je moderirao Hrvoje Maras, Maja Salapić iz Agencije za mobilnost i programe EU je predstavila program Obzor 2020 (HORIZON 2020), Giorgia Rambelli iz ICLEI-a predstavila je europski projekt URBAN LEDS, Sanja Malnar Neralić i Maja Šunjić iz Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj predstavile su europske projekte URBAN LEARNING i Mayors in Action, a Iva Gredelj iz IVAARCH-a je svojom prezentacijom „Kako javno živjeti zeleno“ predstavila vrlo zanimljive primjere „zelenih“ arhitektonskih rješenja i  prijedloge mjera za bolju energetsku učinkovitost u obnovi javnih prostora. Osim toga, u četvrtak, 14. svibnja 2015., održavao se i Seminar za Potporne strukture Sporazuma gradonačelnika u sklopu projekta Mayors in Action u Starogradskoj vijećnici Grada Zagreba. Seminar je bio odlična prilika, ne samo Potpornim strukturama Sporazuma gradonačelnika, nego i hrvatskim gradovima potpisnicima Sporazuma gradonačelnika da neposredno od predstavnika Ureda Sporazuma gradonačelnika budu informirani o obvezama koje proizlaze iz Sporazuma gradonačelnika, posebice o izvještavanju provedbe Akcijskog plana energetski održivog razvitka.

Na seminaru su sudjelovali predstavnici međunarodnih organizacija – Giorgia Rambelli iz ICLEI-EUROPE (Local Governments for Sustainability), Jeppe Mikel Jensen iz Covenant of Mayors Office, predstavnici organizacije Network of energy efficient capitals from SEE – NEEC te predstavnici Grada Zagreba, Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Na početku seminara, podijeljenog u dva dijela, prisutne je pozdravio Marijan Maras, pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj te istaknuo važnost seminara ne samo za Potporne strukture Sporazuma gradonačelnika, nego i za hrvatske gradove potpisnike Sporazuma gradonačelnika, obzirom na izvanrednu priliku da neposredno od predstavnika Ureda Sporazuma gradonačelnika budu informirani o obvezama koje proizlaze iz Sporazuma gradonačelnika, posebice o izvještavanju provedbe Akcijskog plana energetski održivog razvitka. U prvom dijelu seminara, prisutni su saznali više o inovativnim idejama potaknutim bilateralnom suradnjom, replikacijom i dobrom praksom. Giorgia Rambelli  je prezentirala aktivnosti udruženja ICLEI, dok su predstavnici Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, Dubravka Bošnjak i Johannes Elle te Marina Petrovska iz grada Skopja i Boban Ceković iz grada Podgovrice prisutne informirali o primjerima prakse i događanja koja se provode kroz primjenu Akcijskih planova energetski održivog razvitka u Mreži energetski učinkovitih glavnih gradova Jugoistočne Europe. Maja Šunjić iz Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj predstavila je projekt Mayors in Action te načine na koje Potporne strukture Sporazuma gradonačelnika mogu pomoći gradovima koji su tek u postupku ili su upravo ušli u Sporazum gradonačelnika. Drugi dio seminara odnosio se na načine praćenja razvoja Akcijskog plana energetski učinkovitog razvitka (SEAP). Jeppe Mikel Jensen iz Ureda Sporazuma gradonačelnika ukratko je predstavio inicijativu Sporazum gradonačelnika te detaljnije pojasnio ulogu Potpornih struktura s obzirom na potrebe gradova-potpisnika inicijative. Seminar je završio prezentacijom Brune Jakšić iz Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj o načinima izvještavanja o provedbi Akcijskih planova energetski održivog razvitka. Završnu riječ na seminaru održao je pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marijan Maras, osvrnuvši se još jednom na potrebu komunikacije između gradova-potpisnika te Potpornih struktura Sporazuma gradonačelnika, bez koje je ostvarivanje svima važnih ciljeva energetske učinkovitosti teško provedivo.

2015-05-16-zgb-300-1.gifEE INFO DAN

Završetak ovogodišnjeg šestog po redu Zagrebačkog energetskog tjedna obilježen je već tradicionalnim održavanjem EE Info Dana na središnjem gradskom Trgu bana Josipa Jelačića u subotu 16. svibnja 2015.

Na EE Info Danu sudjelovalo je preko 50 izlagača – gradskih ureda, gospodarskih subjekata, znanstvenih i obrazovnih institucija, poduzetnika, udruga civilnog društva – aktivnih u području primjene mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, ekološko prihvatljivih goriva i zaštite okoliša. Uz njih, svoje programe, projekte i aktivnosti iz područja energije, globalnog zatopljenja, primjena mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije predstavilo je i 16 EKO dječjih vrtića, EKO osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba.

I ove godine smo organizacijom 6. Zagrebačkog energetskog tjedna pokazali visoki stupanj međusobnog razumijevanja i suradnje svih sudionika u nastojanju da našim građanima zajedno prezentiramo realne probleme ali i rješenja i mogućnosti koje nam osiguravaju bolju i sigurniju energetski održivu budućnost. Gradska uprava Grada Zagreba odlučna je u provedbi mjera energetski održivog razvitka Grada Zagreba i ostvarivanju čvrste i uspješne suradnje sa svim relevantnim partnerima u zemlji i inozemstvu. Energetski tjedan pruža jedinstvenu priliku približiti građanima Grada Zagreba, Republike Hrvatske i šire europske regije, modele i načine ostvarivanja značajnih energetskih i financijskih ušteda, smanjenja emisija stakleničkih plinova i štetnog utjecaja na okoliš.

Jubilarni Zagrebački energetski tjedan održao se već šestu godinu za redom pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, u organizaciji Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj.

PODIJELI