VLAKNA TEKSTILNIH PODNIH OBLOGA, 4. dio

PRIRODNA VLAKNA – PAMUK

Pamuk je raširen po čitavom svijetu, a njegovo je drugo ime – bijelo zlato. O njemu su pisali putopisci koji su došli s raznih putovanja i izmišljali najrazličitije zgode. Još uvijek je najpoznatija ona, koju je u svojoj knjizi »Zgode s putovanja« zapisao sir John Mandeville:

Pamuk se najviše koristi u odjevnoj industriji, ali često i za nečupane tekstilne podne obloge – podne prekrivače. Danas se koristi za izradu osnovne pređe ili kao osnova za tekstilne podne obloge, a povremeno i za hodnu površinu kod određenih namjenskih tekstilnih podnih obloga, na primjer – otirača pred pragom i prostirača u kupaonicama.

 Kolijevka pamuka je Indija, premda ga danas uzgajaju i drugdje, diljem svijeta. Razlikujemo četiri kultivirane vrste pamuka (G. barbadense, G. hirsutum, G. arboreum i G. herbaceum). U svijetu ih uzgajaju u bijeloj boji, dok njihove divlje inačice postoje u smeđim i zelenim tonovima (prirodno obojeni pamuk). Neki misle da je bijeli pamuk nastao još kasnije, zahvaljujući križanju smeđeg i bež pamuka, ali se svi slažu u tome, da je zeleni pamuk nastao mutacijom.

Pamuk se sije krajem proljeća, a dva mjeseca kasnije počinje cvjetati (slika 2). Cvjetovi opadaju za jedan ili dva dana, a na njihovu se mjestu razvijaju kapsule, koje u samo mjesec dana dosežu svoju konačnu veličinu. Razdijeljene su na pregradice unutar kojih raste sjemenje. Iz njih počinju probijati vlakna i kapsula ubrzo postaje premalena, pa se otvara (slika 3). Kad vlakna konačno sazriju, dobivaju zavoje (slika 4) i značajan »grahorasti« presjek s takozvanom lumnom ili cjevkom ispunjenom zrakom (slika 5). Počinje berba, koja se obavlja strojno ili ručno, ukoliko se uzgaja organski pamuk; to je pamuk što se uzgaja bez škropljenja škodljivim insekticidima. Nakon berbe slijedi odzrnjivanje (trganje vlakana od sjemena) i baliranje. Bale pamuka odlaze u predionice, gdje se izrađuje pamučna pređa.

k04-42-01 k04-42-02

Vrste pamuka razlikuju se po dužini, zrelosti, finoći, tvrdoći snopa vlakana i boji. Tako razlikujemo ekstra dugi (> 34,9 mm), dugi (28,6–33,3), srednje dugi (26,2–27,8), srednji (20,6–25,4) i kratki (< 20,6 mm) pamuk. Glede zrelosti dijelimo ga na zreli (> 82 posto), prosječno zreli (76–81), nezreli (70–75) i vrlo nezreli (< 70 posto) pamuk.

Pamučni proizvodi su lagani, ugodni pod dodirom i dobro upijaju vlagu (8,5 posto). Čvrstoća pamučnih proizvoda je velika (25–50 cN×tex-1), a u vlažnom stanju se i povećava. Zbog ove izvanredne osobine, pamučne proizvode i možemo učestalo prati i na višim temperaturama.

Važan postupak kojim se pamuku povećava sjaj, čvrstoća i upijanje boje naziva se mercerizacijom ili obradom natrijevim hidroksidom. Takva vlakna više nemaju prepoznatljivih zavoja, prikazanih na slici 4.

Pamučna vlakna su otporna na moljce, ali nisu otporna na termite i neke druge kukce i mikroorganizme. Učinak ovih potonjih ovisi o vlazi, temperaturi, primjesama – jer sve to djeluje kao supstrat za mikroorganizme, i o drugim čimbenicima. Mikroorganizmi uzrokuju smanjivanje čvrstoće i rastezljivosti pamučnih vlakana, i zato podne obloge izrađene od pamuka (i drugih celuloznih vlakana) skladištimo u suhom prostoru, dok vlažne proizvode pomno sušimo.

Toplinski, pamuk je postojan do 150°C, dok će na višim temperaturama požutjeti i raspasti se. Da bi se postigla veća toplinska postojanost pamuka, on se obrađuje anhidridom octene kiseline. Tako obrađeni pamuk na tržištu je poznat pod imenom PA Cotton. CM Cotton nastaje obradom pamuka monoklorocidnom kiselinom, nakon koje slijedi obrada natrijevim hidroksidom. I ovaj pamuk odlikuje veća toplinska postojanost i velika otpornost na mikroorganizme.

Pamuk nije osjetljiv na većinu topila, jer se rastapa u složenijim topilima. Osjetljiv je na kiseline i snažne oksidante.

Električni specifični otpor niži je kod pamuka nego kod vune (107 W×cm).

Pamuk može brzo zagorjeti i izgorjeti. Prilikom gorenja se širi karakterističan miris celuloze, koja je sastavni dio (87–91 posto) pamučnog vlakna.

Održavanje podnih prekrivača izrađenih od pamučnih vlakana jednostavno je, budući da ih kao i sve druge pamučne proizvode možemo prati u perilici rublja. Pritom koristimo niže temperature (do 60°C) kako ne bi došlo do prevelikog krčenja. Ako su tekstilni prekrivači izrađeni u različitim bojama, koristimo sredstva za pranje rublja koja preporučuju za obojeno rublje i koja ne sadrže bjelila.

JESTE LI ZNALI …

  • da relativno mjerilo finoće pamučnih vlakana izražava indeks MI (Micronaire Index). Pamučna vlakna s obzirom na MI dijelimo u pet razreda: vrlo fini pamuk (MI < 3), fini pamuk (Mi 3–3,9), srednje fini pamuk (MI 4–4,9), pamuk manje finoće (MI 5–5,9) i gruba vlakna (MI > 6).
  • da se čvrstoća pamučnih vlakana izražava kao čvrstoća snopa vlakana. Sila pretrga snopa mjeri se posebnom napravom, zvanom Pressleyev aparat. Očitanu silu pretvaramo u indeks PI (Pressley Index), a ispitivana pamučna vlakna prema izračunatom PI uvrštavamo u jedan od navedenih razreda: savitljiv pamuk (PI < 6,5), srednje savitljiv pamuk (PI 6,5–6,9), prosječno čvrst pamuk (PI 6,95–7,4), čvrst pamuk (7,5–8,0), vrlo čvrst pamuk (PI 8,1–8,5) i ekstra čvrst pamuk (PI > 8,6).

doc. dr. Urška Stankovič Elesini
Prirodoslovno – tehnički fakultet, Odsjek za
tekstil

PODIJELI