Sustav gradskog zelenila kao osnova za oblikovanje otvorenih i zelenih površina naselja

Primjer otvorenih i zelenih površina u naselju Gradići, Velika Gorica

Gradski otvoreni prostori pojavljuju su u širokom varijetetu oblika, tipova i osnovnih namjena. Rastom gradova otežala se njihova sagledivost u gradskoj sredini što je uvjetovalo potrebu za određenijim pokazateljima kvantitete, kvalitete i pristupačnosti te razvijanja metoda i postupaka koji uspješnije reguliraju i poboljšavaju planerske mehanizme i ciljeve njihova oblikovanja. Ograničenja u donošenju odluka o otvorenim i gradskim prostorima obično su vezana na fragmentirane informacije i baze podataka, neujednačene klasifikacije i preopćenito definiranje tipova otvorenih i zelenih površina. Pritom se otežava njihova sagledivost, jasnoća njihovih uloga na razini grada, a samim time i formuliranje jasnih odredbi koje se za njih donose. Stoga su te odredbe često formirane i bez promišljanja o ulozi otvorenih prostora u kontekstu sustava gradskog zelenila.

ModelSlika 1: Uspostava zelenog koridora u naselju i van granica naselja: 1 – pješačka i biciklistička zona uz Ulicu braće Radić, 2- centralna parkovna površina, 3- sportsko-rekreacijski dio s djelomičnim parkovnim sadržajem i prostor za manifestacije, 4- parkovni prostor koji će se izvoditi vremenom, zajedno s rastom samog naselja, 5- zona prenamjene odlagališta u „pump track“ biciklistički poligon (autor: Kaya Perčić – studentica KA.)

Promišljanje o sustavu zelenih gradskih površina bio je sastavni dio projekta „Krajobraz Gradića – participacija, sanacija i regeneracija“ čiji će rezultati biti predstavljeni ovim radom. Glavni cilj cjelokupnog projekta bio je davanje konkretnog prijedloga poboljšanja javnih otvorenih zelenih prostora naselja u strukturnom tj. morfološkom, društvenom i ekološkom smislu uz obnovu cjelokupnog krajobraza naselja i njegovih vrijednosti. U ovome članku biti će predstavljen samo dio tog projekta i to upravo onaj koji se ponajprije bavio uspostavom mreže javnih otvorenih i zelenih površina u naselju Gradići kao prethodna analiza za donošenja odluka na razini oblikovanja krajobraza (projekta krajobraznog uređenja parkovnih i drugih otvorenih površina naselja).

Krajobraz Gradića – opće odrednice

Krajobraz Gradića i opću genezu naselja obilježio je potok Lomnica uz koji se naselje Gradići i okolni kraj povijesno razvija. Izgradnjom odteretnog kanala Sava-Odra, u kasnijim periodima, potok presušuje i postepeno se zatrpava te vremenom nestaje iz slike naselja. Prostorno planskim odredbama kasnijih perioda, zona bivšeg potoka postala je kategorija zelenih površina ali sami koridor nikada nije sustavno uređen. Iako su  zelene površine naselja uglavnom vezane za taj koridor njegovo trenutno stanje ne iskazuje velike kvalitete. On je mjestimice samo elementarno uređen, dok je nekim dijelovima naselja potpuno neuređen i zarastao. Na rubovima izvan naselja taj koridor se mjestimično i „gubi“ pod drugim prostornim namjenama te poprima i neka negativna obilježja poput „divljeg“ odlagališta otpada. Osim nekoliko općih smjernica, prostorno planska dokumentacija taj koridor dodatno ne determinira u smislu smjernica za daljnje upravljanje i oblikovanje niti ga razmatra u smislu sustava zelenila naselja. Cjelokupni koridor je ipak neizmjerno važan za naselje i njegovu okolicu – prostorna je vrijednost važna za očuvanje povijesne slike i prostornih odnosa naselja („memorija mjesta“) te ima iznimni urbanističko krajobrazni potencijal. Iz tih razloga potrebna je jasnija vizija njegove regeneracije te postupci koji će taj koridor zaštiti od daljnjeg smanjenja ili gubljenja prostornih potencijala i kvaliteta.

C:Documents and SettingsKorisnikDesktoptehnomar_rujanslika 6_proba Model (1)Slika 2: Prikaz istočnog dijela kraka zelenih površina naselja (idejno rješenje).

Uspostava zelenog sustava kroz cjelokupno naselje i njegova veza kroz zelene koridore (veze) s okolicom naselja

 Uspostava zeleneokosnice (koridora) označava temeljna obilježja sustava gradskog zelenila (u ovom projektu u prvom redu preispitivanje tipova, namjene i povezivanja zelenih površina) i to kroz cjelokupno naselje te preispitivanje mogućnosti njihova vezanja s okolnim krajobrazom (vezanje s drugim naseljima, vezanje na obližnje šumske rekreacijske i slične puteve). Sustav gradskog zelenila pritom okuplja i temeljne aspekte namjene i obilježja zelenih površina (kontinuitet i tematska raščlamba, logična slijednost zona i sadržaja, potencijali i ograničenja oblikovanja, aspekti povećanja urbaniteta, smjernice oblikovanja i sl.). U tom smislu „koridori“ podrazumijevaju stvaranje kontinuiranih veza umjesto „točaka“ – pojedinačnih nepovezanih ili indirektno povezanih odredišta iako uspostava zelenog sustava ne isključuje i važnost „točkastih“ otvorenih i zelenih površina (sastavni su dio sustava ali s mogućim drugačijim obilježjima).

Preispitivanje i uspostava mogućih zelenih koridora naselja Gradići (uspostava „zelenih“ veza s drugim naseljima i drugim krajobraznim cjelinama) izdvojilo je 5 mogućih koridora, uglavnom vezanih za trase bivšeg potoka koje se protežu krajobrazom u okolici naselja pri čemu neki od njih stvaraju spone s drugim naseljima a neke prolaze „otvorenim“ krajobrazom, uglavnom poljoprivrednih obilježja. Ipak, za naselje Gradići najveći potencijal za stvaranje „zelenog“ koridora sadržan je na prostoru bivšeg korita potoka Lomnica na zapadnom rubu naselja (slika 1). Taj koridor stvara potencijal direktnog vezanja Gradića sa samim središtem naselja Donja Lomnica. Preostali koridori, u ovoj fazi razvoja naselja, nisu se pokazali kao značajni (uvjetovani su postojećim cestovnim rutama koje podrazumijevaju građene prijelaze preko kanala-nasipa, željeznice i autoputa ili trenutno nemaju logičnu slijednost ili „odredište“). Iako trenutno nemaju vidljivi i direktan značaj ili iskoristivost, ne treba ih zanemarivati kao potencijalne zelene veze za neke buduće faze razvoja naselja.

C:Documents and SettingsKorisnikDesktopgradici 12.7gradici_plan13.72.2.oblikovna osnova_A3 Geodetski situacijski nacrt A3Slika 3: Oblikovna osnova Centralnog paka u Gradićima (izvedbeni projekt, autori: Pereković, P. dipl.ing.kraj.arh., Hrdalo, I., dipl. ing.kraj. arh. i studenti KA: Cvetković, M., Žunić, I., Kekić, I.).

Uspostava i namjena zelenog koridora unutar samog naselja obuhvatila je izradu matrice zelenog sustava u samome naselju Gradići (slika 1) s definiranjem tipova krajobraza i njihove osnovne namjene. Unutar toga, na koridoru bivšeg potoka izdvojene su 4 krajobrazne odnosno tematske cjeline (slika 1): zapadni krak koridora („mirna“ zelena pješačka i biciklistička zona za pasivan boravak i šetnju), centralni park Gradići (centralna parkovna površina s tematskim dijelovima za stariju djecu i mlade te starije generacije; tematski dio za potrebe DVD-a), južni krak koridora (sportsko-rekreacijski dio s djelomičnim parkovnim sadržajem, prostor za manifestacije te tematsko dječje igralište) kao i istočni krak koridora (pump track biciklistički poligon i preostali parkovni prostor koji će se izvoditi vremenom, zajedno s rastom samog naselja). Unutar toga u naselju se nalaze i dvije „točkaste“ zelene površine (ne ostvaruju direktnu povezanost s drugim zelenim površinama) koje su opredjeljenje kao tematski park („džepni park“ s manjim boravištem te „spomen“ park s već postojećom spomeničkom tematikom).

Slijed i namjena (tipovi) zelenih površina pritom su bili posljedica prostorne analize i postavljanja niza kriterija (logičan slijed namjena, integriranost s postojećim namjenama, izbjegavanje konfliktnih aktivnosti i namjena, vezanost za trenutno korištenje prostora i namjenu objekata te prostorne karakteristike itd.) koji su imali za cilj planiranje dijelova zelenog sustava kao kontinuirane, tematski jasno određene i integrirane cjeline.

 Uspostava kontinuiranih pješačko – biciklističkih ruta kroz cjelokupno naselje

Preispitivanje i uspostava ovakvog tipa veza direktno se vezalo za uspostavu zelenog sustava naselja. Važnost takvih spona je to što direktne pješačko biciklističke spone između naselja i s drugim krajobraznim cjelinama izvan naselja povećavaju pješačku mobilnost stanovnika u rekreacijske ali i neke druge svrhe (npr. povećanje dostupnosti sadržaja u naselju i okolici, smanjivanje ovisnosti o korištenju javnog i automobilskog prometa a samim time smanjenje zagađenja, povećanje sigurnosti pješaka i biciklista te povećanje ugode kretanja, stimuliranje kretanja i korištenje bicikala te potencijalne koristi za zdravlje ljudi koji se više „kreću na zraku“ itd.). Osim ranije navedenog zelenog koridora prema naselju Donja Lomnica za ovaj projekt osobito je važna bila uspostava trase pješačkih komunikacija kroz cjelokupno naselje kontinuiranom pješačkom komunikacijom unutar naselja. Ta novo zacrtana kontinuirana trasa kretanja pješaka povezuje sve zelene površina naselja Gradići (cjelokupni zeleni koridor kroz središte naselja). Pritom Centralni park Gradići čini „čvor“ ili „žarište“ koji se zapadno nadovezuje na zeleni pješački potez uz Radićevu ulicu, južno se direktno nadovezuje na zeleni potez i zelenu površinu uz nogometni teren i školu, te se istočno pretvara u šetnicu koja vodi do „pump track“ poligona odnosno do krajnje zelene površine na istočnom dijelu naselja. Takva kontinuirana komunikacija zapravo stvara mogućnost da se cjelokupnim naseljem prošeće upravo kroz zeleni koridor, izvan prometnih i automobilskih pravaca te sa samo jednim pješačkim prijelazom preko prometnice u Gradićkoj ulici. To čini približno 970 m pješačkog koridora isključivo kroz zelenu površinu u samom centru naselja koja istovremeno povezuje i glavne gravitacijske točke naselja (trgovina-dječji vrtić-društveni dom-ugostiteljski objekti). Istovremeno, kako je već naglašeno, ona ima značajnu ekološku ulogu, za koju je izuzetno važna njena kontinuiranost, te morfološku jer oblikuje strukturu naselja svojom dominantnom pojavnošću.

 Formiranje smjernica za oblikovanje otvorenih prostora

 Definiranjem namjena odnosno tipova krajobraza (otvorenih i zelenih površina naselja) te osnovnih veza između njih stvorena je osnova za formiranje nekih temeljenih smjernice za njihovo daljnje oblikovanje (detaljniju razradu cjelina). Kao neke od osnovnih smjernica izdvojene su zadržavanje osnovne namjene i komunikacijskih ruta zacrtanih ranije opisanim koracima i oblikovanje cjelokupnog zelenog koridora kao cjeline (sukladnost osnovnih oblikovnih karakteristika posebice u zonama njihova povezivanja poput sukladnosti osnovnih vegetacijskih i ne-vegetacijskih materijala, ponavljanje osnovnih uzoraka oblikovanja kao i elemenata urbane opreme koje ne treba biti doslovno ali treba imati neke zajedničke karakteristike, korištenje uglavnom autohtone vegetacije i velikog djela drvenih konstrukcijskih elemenata i materijala i dr.). Naime, veći dio površina pripada povijesnoj graditeljskoj cjelini naselja (zeleni koridor koji „brani“ staru urbanu matricu naselja) stoga se za sve površine sugeriralo oblikovanje koje je svojim osobitostima uklopljeno u postojeći prostorni kontekst, ali je ipak oblikovno ekspresivno. To znači, krajobraz koji će svojom pojavnošću zadržati neke postojeće odlike i ambijente na koji će se vezati „dodatna vrijednost“ kroz elemente afirmacije nekih karakteristika suvremenih urbanih krajobraza za slobodno kretanje i boravak na otvorenom.

 Pri oblikovanju, pogotovo u programskom smislu, jasna je programska i oblikovna razlika dana između Centralnog parka Gradići kao središnjeg parka naselja (veća sadržajnost i kompleksnost sadržaja, veća opremljenost i udio dodatnih sadržaja itd.) i ostalih parkovnih površina (parkovi lokalnog značaja) kao što su i neki tematski dijelovi zelenih površina vezani za postojeće namjene ili građevine. Kao prioritetni zahvati u prostoru izdvojeni su oblikovanje Centralnog parka Gradići kao i sanacija i prenamjena divljeg odlagališta u „pump track“ poligon (poligon za specifičan vid biciklističkih manevara), dok su za neke dijelove propisane samo smjernice nadopunjavanja postojećeg stanja pojedinim sadržajima (primjerice zapadni, šetališni dio zelenog koridora).

 Oblikovanje pojedinih dijelova zelenog sustava – primjer Centralnog parka i Pump track poligona 

Prema ranije zacrtanim smjernicama prva faza uređenja predvidjela se za Centralni park Gradići (koji se nadovezuje na današnji centralni dio naselja) za koji je izrađeno idejno rješenje i glavni odnosno izvedbeni krajobrazni projekt. Park je osmišljen na način da se zadrži što veći broj postojećih elemenata stoga je cjelokupno krajobrazno rješenje zapravo novi „sloj“ („layer“) preklopljen preko postojećih elemenata. Nova obilježja unesena u park povećala su njegovu kompleksnost i koherentnost, kao i funkcionalnost te njegove vizualne kvalitete. U funkcionalnom smislu, povećan je udio sadržaja koji će participirati u raznolikim mogućnostima provođenja slobodnog vremena i rekreacije na otvorenom i to za sve dobne skupine korisnika no s naglaskom na djecu i mlade. Vizualne kvalitete krajobraza povećane su ponajprije unosom percepcijske raznolikosti i dojma izmjene različitih ambijenata te je krajobrazu povećana prostorna dinamika i ekspresivnost forme.

Model

Slika 4: Oblikovna osnova Pump track biciklističkog poligona (izvedbeni projekt, autor: Leon Lipovac– student KA).

Krajnja sjeverna cjelina parka je zamišljena kao ulazni dio u parka s informativnim panoom i nekoliko boravišnih točaka koja služe kao „mirna“ odmorišta za sjedenje i druženje s otvorenim dubokim vizurama u preostali prostor parka. Ovaj dio parka nije doživio mnogo promjena (nekoliko akcentnih elemenata, nadopuna postojeće vegetacija i stvaranje „zelenih“ rubova koji u punoj dužini izdvaja park od prometa s ulice). Sličan izdvajanje od prometa ostvareno je na zelenoj površini iza trgovine i društvenog doma u kojem se predviđa novi boravišni prostor koji u ovom slučaju omogućava drugačiji tip boravka – klupe sa stolovima na kojima je moguće igranje društvenih igara (kartanje, šah itd.), čitanje i slične aktivnosti koje zahtijevaju „radnu“ plohu a ostvaruje se i mogućnost održavanje nastave, radionica, manjih sastanaka za sportska, vatrogasna i kulturno umjetnička društva. Na ovoj površini sva sadnja (bilje) kao i drugi elementi smješteni su rubno stoga se centralni dio ovog dijela parka može koristiti za potrebe vatrogasnog društva (vježbe, probe i sl.).

Najveću promjenu doživio je istočni krak parka, koji je prvenstveno postao prostor za djecu i mlade s karakteristikama koje potiču na aktivno korištenje slobodnog vremena ali i s velikim udjelom elemenata koji stvaraju prostorni okvir za neformalne aktivnosti („hanging out“). Taj najviše upečatljiv dio parka čini dječje igralište sa strukturiranim elementima (drvene i mrežne konstrukcije) na koji se nadovezuje modelirani teren kao produžetak igrališta i boravište. Dječje igralište namijenjeno je za stariju djecu (6-12 god.) i prvenstveno ja namijenjeno razvijanju koordinacije, snage i agilnosti. Čini ga niz elemenata drvene konstrukcije, proteže se u dužini oko 40m te je njegov sastavni dio drvena platforma („deck“) koja također može služiti za igru ali i za sjedenje, kao npr. mini pozornica i drugo. Modelirani teren („valovi“) predstavljaju blago i nisko modelirani teren koji unosi vizualnu dinamiku u prostor parka a ujedno služi kao neformalno, nestrukturirano igralište te boravište koje se koristiti na nekonvencionalan način (ležanje ili sunčanje na travi, sjedenje na balvanima, trčanje, skrivanje, nestrukturiranu i kreativnu igru). Frontalno gledajući modulacije djeluju vizualno neupadljivo budući da su niske i paralelno postavljene u odnosu na promatrača (percipiraju se kao plošni element i promjena u tonalitetu ovisna o zasjeni odnosno izloženosti suncu). Suprotno tome, kada se modulacije percipiraju s bočne strane, „valovi“ postaju upadljivi i izraženi (element vizualne dinamike i promjene). Modulacije su upotpunjene drvenim balvanima koji su u slobodnom rasporedu polu ukopani u modulacije a osim njih, u slobodnom rasporedu se pojavljuju i kratki balvani za sjedenje koji nisu fiksirani kako bi ih korisnici mogli pozicionirati u skladu sa svojim željama (na suncu ili sjeni, izdvojeno ili u grupi, u prednjem ili stražnjem dijelu parka i sl.). Modelirani teren čine nasipi visine 40 cm koji su blago zaobljeni na vrhu i prema krajevima. Sve modulacije su od zemljanog materijala koji se nakon modeliranja prekriva travnim tepihom.

 Osim navedenog u centalnom parku nalazi se i „street workout“ vježbalište (grupacije sprava za rekreaciju i vježbanje) te mreže za ljuljanje smještene u krajnjem istočnom, najmirnijem dijelu parka kako bi zaista pružile osjećaj izdvojenosti te mogućnost odmora (drijemanje, čitanje, „čavrljanje“ i sl.). U parku se nalazi i dvostrana info ploča (s nazivom naselja, plohom za najave te povijesnom kronologijom važnih događaja za naselje) te plohe za grafite (postojeće betonske plohe). Pritom se projektom ne predviđa neki određeni izgled grafita već se sugerira bojanje ploha u sklopu radionica dječjeg vrtića ili škole (biranje uzorka i „farbanje“ od strane lokalne djece kao nekog zajedničkog djela koji potiče kreativnost i zajedništvo djece te daje osjećaj sudjelovanja i brige za uređenje naselja). Ukoliko se to ne pokaže mogućim, sugerira se izrada grafita od strane lokalnih „grafitera“ i „street art umjetnika“. Preporuka je i da se slike (grafiti) mijenjaju svakih nekoliko godina kako bi postali nosioc krajobrazne dinamike (promjene tijekom vremena).

C:Documents and SettingsKorisnikDesktoptehnomar_rujan2.9.1 i 2.9.2_presjeci modulacija Model (1)Slika 5: Presjek pogledi centralnog dijela parka Gradići.

Veliki dio površine, osobito njeni rubni dijelovi, su pod visokom vegetacijom – stvaranje rubne „zelene kulise“ a u središtu je prisutno otvaranje slobodne plohe – prostranog središnjeg travnjaka. Osim toga, otvorenost središnje plohe naglašena je i time što svi parkovni elementi, koje percipiramo kao vertikalne i koji nadmašuju čovjekovu visinu, imaju karakteristiku transparentnosti – sastavljeni su od primarno vertikalnih uskih stupova te sekundarno od horizontalnih poprečnih a elementa nadopunjenih užetom odnosno mrežama (elementi dječjeg igrališta i street workout vježbališta, mreže za ljuljanje). Kao konstrukcijski materijal bi trebalo dominirati drvo – drveni stupovi na dječjem igralištu i mrežama za ljuljanje te drvenom platou i platformi i to u prirodnoj boji drveta. U projektu je izbjeći koncept sadnje sezonskog cvijeća što je „nadoknađeno“ većim brojem cvatućeg drvenastog bilja te je korišteno uglavnom autohtono bilje (manje je zahtjevno u pogledu održavanja te je prikladnije budući da zelene površine spadaju u povijesnu cjelinu naselja). Veliki vizualni utjecaj kao i doprinos koherentnosti oblikovne osnove imaju i livadne mješavine cvijeća (čine veće kontinuirane površine) te visoke trave na rubovima parka, a sve u skladu s ekološkim odredbama u oblikovanju održivih zelenih površina koje podižu ekološku vrijednost naselja..

Osobitost ovog parka čini „pump track“ biciklistički poligon kao poseban tip sportsko-rekreacijske površine i novitet u oblikovanju domaćih parkova. Poligon je zapravo valovita zemljana struktura na kojemu je biciklistu prvobitni cilj vožnja bez pedaliranja uz izvođenje raznolikih manevara (slika 4). Poligon čine dva dijela – kompleksniji (za izvježbane „bajkere“) i manje kompleksni dio (za početnike) a sam poligon nalikuje zemljanoj skulpturi uz opciju stabiliziranja rubova staze drvenim fosnama ili zemljanim nasipima. Površinu za vožnju čine valoviti elementi sa udubljenim i ispupčenim dijelovima (roleri), modelirani zavojiti dijelovi staze za promjenu smjera i održavanja brzine (berme) te poravnate modelirane plohe (table) sa svrhom usporavanja odnosno pripremu biciklista za nadolazeći dio. Visine rolera i bermi variraju što omogućava raznoliku vožnju i manevre a širina vozne staze varira ovisno o težini savladavanja terena i načinu spajanja višesmjernih prijelaza. Ostatak površine čine travnati otoci obrubljeni sa zemljanim pump track poligonom te prostor uz glavni pristup poligonu koji je ujedno i zona odmorišta gdje je planirana drvena platforma za sjedenje i odmor.

Koraci opisani ovim člankom sastavni su dio projekta „Krajobraz Gradića – participacija, regeneracija, sanacija“ pokrenutog 2015. godine na inicijativu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gradići¹.  Akteri koji sudjeluju u cjelokupnom procesu izrade ovog projekta su predstavnici DVD-a Gradići, Mjesni odbor Gradići, mještani Gradića, Upravni odjel za urbanizam i zaštitu okoliša Grada Velike Gorice² te Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost³ (Agronomski fakultet, Zagreb) uključujući studente Studija krajobrazne arhitekture. Cjelokupan proces sastojao se u participaciji, višekratnim konzultacijama i aktivnoj uključenosti i stalnoj interakciji aktera što je rezultiralo i nizom aktivnosti te konkretnih dokumenata kao pozitivnog primjera interakcije projektanata, lokane zajednice i gradske uprave. Za sve zelene površine naselja izrađen je izvedbeni projekt  što je i konačni produkt cjelokupnog projekta te se trenutno preispituju i formiraju modeli financiranja izvedbe.

doc.dr.sc. Petra Pereković
doc.dr.sc. Ines Hrdalo
Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

¹ Predstavnici: Ivica Barišić, Ana Barišić, Meri Barišić, Tomislav Barišić, Irena SivčŽ
² Predstavnici: Meri Barišić, mag. ekologije i zaštite prirode; Davorka Križaj, dipl.ing.arh.
³ Predstavnici: doc.dr.sc. Petra Pereković; dipl.ing.kraj.arh., doc.dr.sc. Ines Hrdalo, dipl.ing.kraj.arh

Literatura:
Pereković, P., Miškić Domslić, M. (2012): Urban open space – typology suitable for planning purposes and open space strategy;
Pereković, P., Barišić, M., Križaj, D. (2016): Krajobraz naselja Gradići – participacija, sanacija i regeneracija

 

PODIJELI