“Slika turizma kroz krajobraznu arhitekturu”

Najava predavanja – Rovinj, 25. travanj, 2017.

„Krajobraz-krajina-pejzaž“ tradicionalno je okupljanje Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije, Društva krajinskih arhitektov Slovenije i Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. Prvi skup održan je 2014. godine u Zagrebu, i nakon tri godine, HDKA je ponovno domaćin ovog događaja.
Ove godine skup „Krajobraz-krajina-pejzaž: Krajobrazna arhitektura i turizam, Rovinj-Pula, 2017.“ održava se u Rovinju i Puli, od 24.4. do 27.4.2017.

Imat ćemo priliku čuti predavanje naše istaknute krajobrazne arhitektice, Nataše Tiške Vrsalović, koja ima preko 20 godina iskustva u projektiranju turističkih rezidencijalnih, javnih, poslovnih i privatnih vrtova i parkova diljem Hrvatske.

natasa-tiska-vrsalovicRođena je 1967. u Zagrebu, diplomirala 1991. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. 1996. osniva vlastitu tvrtku za projektiranje i izvođenje krajobraza: Dionaea-vrtovi d.o.o., a 2010. osniva podružnicu u Abu Dhabiju, U.A.E. pod nazivom Dionaea-gardens Ltd.

Od 1998. je ovlaštena krajobrazna arhitektica. Članica je Hrvatske komore arhitekata (HKA) te Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata (HDKA).

Kroz 25 godina rada profilira se kao priznati stručnjak u projektiranju i izvođenju krovnih vrtova, s izvedenih više od 20.000 m² intenzivnih i ekstenzivnih krovnih vrtova. Neki od značajnijih izvedenih krovnih vrtova su oni u sklopu krajobraznog uređenja Kempinski Hotel Adriatic (Savudrija), Radisson Blu (Dubrovnik), Hotel Bellevue (Mali Lošinj), Hotel Punta (Veli Lošinj), Vila Rijeka te mnoštvo krovnih vrtova na privatnim objektima.

Dugogodišnje iskustvo u projektiranju i izvedbi krajobraznih objekata od idejne faze do kompletne realizacije i kasnijeg održavanja izvedenih vrtova i parkova, uz sudjelovanje na vrtnim izložbama i sajmovima, postavljaju je u poziciju vrsnog poznavaoca cjelovitog procesa krajobrazne arhitekture.

Sažetak predavanja: „Slika turizma kroz krajobraznu arhitekturu“ 

U Hrvatskoj potencijali turizma najviše proizlaze iz krajobraza Jadranskog mora, šumskog krajobraza Mediterana, te povijesno-kulturnog aspekta.
Turizam kao ekonomska djelatnost s tendencijom širenja dolazi u sukob s nabrojanim kvalitetama iz pogleda zaštite prirode. Krajobrazna arhitektura, u tom slučaju, može pomiriti taj sukob čuvajući prepoznate postojeće prirodne i kulturne kvalitete krajobraza te uklapajući u njih turističke sadržaje.
U rastućem napretku turizma u Hrvatskoj, prvenstveno kroz izgradnju i rekonstrukcije hotela i odmarališta, važna je uloga krajobrazne arhitekture koja svojim alatima osim očuvanja postojećih kvaliteta, stvara nove krajobraze podižući kvalitetu boravka i dajući dodatnu vrijednost turizmu. Novi krajobrazi uključuju širok aspekt, od krovnih vrtova kao alata povratka oduzetog prirodi, sanacije degradiranih površina, pokosa, šumskih predjela oštećenih tijekom gradnje, unošenja krajobraza unutar građevina kroz atrijske vrtove, do oplemenjivanja i praćenja jezika arhitekture. S druge strane, primjerenim odabirom vegetacije, arhitektura građevine uklapa se u ambijentalno okružje poštujući zakone održivosti i prirode. To ponekad predstavlja izazov, posebno pri projektiranju i odabiru vegetacije tik uz more, formiranju reprezentativnih prostora u skladu s postojećim izgrađenim i prirodnim okruženjem, stvaranju transformabilnog krajobraza kroz godišnja doba, a posebno atraktivnog u sezoni.

PODIJELI