OPASNOST JE MOJE ZANIMANJE, 2. dio

  1. Zašto je neophodno pomno izmjeriti vlagu u površini podloge, i – ukoliko nema parne zaštite – vlagu po čitavoj debljini podloge?

Položeni parket odmah upija prikrivenu vlagu u površini podloge i zato će nabreknuti, a prije svega će se promijeniti po širini. Širenje će prouzročiti napetosti koje će se u početku kretati uporedo sa smjerom polaganja dašćica, a potom će zbog premalenog prostora nastati i napetosti okomite na smjer polaganja, što će opet prouzročiti odvajanje dašćica i podizanje parketa.

Da bismo dobili taj iznimno važan podatak, trebamo provjeriti vlagu na različitim točkama podloge. U skladu s talijanskim standardom UNI 10329, za površinsko mjerenje vlažnosti upotrijebit ćemo mjernu napravu Gann RTU 600, koja je opremljena sondom MB 35 ili B 60.

Vrijednost koja se dobiva ako se vlaga mjeri sondom MB 35 (približno 4 posto), vrlo je indikativna. Pri mjerenju sondom B 60 dobivamo vrijednost, koju je u skladu s odgovarajućim tabelama još potrebno pretvoriti u postotke. I ova je vrijednost također indikativna.

Ovim mjerenjima utvrđujemo koji je dio površine podloge (estriha) najvlažniji, i tada na tim točkama nastavljamo s podrobnijim mjerenjima vlažnosti karbidnom metodom odnosno CM-aparatom.

  1. Zašto je potrebno provjeriti da li je estrih tvrd i kompaktan po čitavoj svojoj debljini i između uzimanja uzoraka iz estriha, koje se obavlja zbog mjerenja vlažnosti CM-aparatom?

Često se može naići na estrih kod kojega je površinski sloj naoko kompaktan, dok se pri uzimanju uzorka već na prvom centimetru može ustanoviti da estrih uopće nije tvrd.

  1. Zašto se mjeri debljina estriha?

Pomoću podataka o debljini, specifičnoj težini i udjelu vlažnosti koji ćemo izmjeriti, moći ćemo izračunati masu vode koju u sebi sadrži estrih.

Ako je masa vode prevelika, u parketu će doći do napetosti i vrlo vjerojatno do njegova odvajanja od podloge. Pored toga, pomoću tog podatka možemo ocijeniti isplati li se pričekati da se podloga dovoljno osuši, ili je možda bolje da se obradi nepropusnim premazom. Ako je debljina estriha veća od 5 ili 6 centimetara, moguća prikrivena vlaga u donjim slojevima podloge mogla bi onemogućiti točno izračunavanje vremena koje je potrebno za sušenje podloge do odgovarajuće vlažnosti, premda će to vrijeme biti dugačko i zbog nekih drugih čimbenika, primjerice – poroznosti.

  1. Zašto je potrebno izmjeriti vlažnost karbidnom metodom?

CM-aparat je najpouzdaniji i najtočniji uređaj za mjerenje vlažnosti podloge, neovisno o njezinom kemijskom sastavu i specifičnoj težini. Ta je metoda ujedno i jedina koju kod moguće reklamacije priznaje i sud.

Mjerenje CM-aparatom je vrlo točno, ali treba njime znati ispravno rukovati.

  1. Zašto svakako treba provjeriti ima li podloga parnu zaštitu i kakve su njezine osobine?

Parna zaštita onemogućuje prikrivenoj vlazi da iz strukture podloge prijeđe u estrih i da ga navlažuje.

Treba naglasiti da polietilenska folija nije potpuna parna zaštita od vlage ukoliko nije debela barem 0,2 centimetra ili više te ako njezina gustoća nije srednja, odnosno visoka. Propusnost manje gustih i tanjih folija iznosi do 6 grama na kvadratni metar vlage u 24 sata.

  1. Zašto je važno da mjerenja obavimo i preko parne zaštite?

Prikrivena vlaga u donjim slojevima podloge uvijek predstavlja opasnost za parket. Kompenzacijski slojevi obično ne miruju dovoljno dugo da bi bili suhi koliko je potrebno i vlažnost je u njima previsoka.

Upravo je zato bolje ako već na početku utvrdimo moguću masu vode ispod parketa i da se uvjerimo odakle ona dolazi.

Ako u otvor koji smo napravili zbog mjerenja karbidnom metodom stavimo sondu B 60, kojom možemo izmjeriti vlažnost u dubinu i preko izolacijskih materijala (vidi sliku gore), možemo utvrditi da se u podlozi ispod parne zaštite nalazi velika masa vode.

Što se tiče velikog udjela vlažnosti koja je obično prikrivena u kompenzacijskim slojevima podloge, dobro je uzeti 10-gramski uzorak koji će nam zatrebati za mjerenje karbidnom metodom na površini strukture same podloge.

Ovo je dokaz za ono o čemu smo upravo govorili. Pogledamo li donju sliku, kompenzacijski sloj sadržavao je približno 15-postotnu vlažnost. Ako uzmemo u obzir da suhi cement ima težinu od 400 kilograma po kubičnom metru, to znači da 15-postotna vlažnost u težini oduzetog uzorka prema karbidnoj metodi za estrih debljine približno 6 centimetara sadrži masu vode od približno 3,6 kilograma po kvadratnom metru.

IZVOR
P. M. Viscardi: Il pericolo č il mio mestiere (Opasnost je moje zanimanje), Professional Parquet, ožujak / travanj 2002., str. 126–130

PODIJELI