OPASNOST JE MOJE ZANIMANJE, 1. dio

Danas je teško pronaći zgradu, novu kuću ili stan, u kojemu gotovo u svakom od prostora nije predviđeno polaganje parketa. U stvari, ulagači sve češće žele parket po čitavom stanu, pa čak i u kupaonici.

Takva odluka sama za sebe ne bi trebala izazivati nikakve poteškoće, samo što isuviše ljudi ne zna – ili ne želi znati – da je parket takva vrsta obloge koja zahtijeva da budu zadovoljeni i neki drugi značajni uvjeti te da se trebaju poštovati određene preventivne mjere koje inače nisu potrebne kod nekih drugih podnih obloga, primjerice – kod keramike.

Na žalost, praksa nam pokazuje da je kod parketa, gdje su zakašnjenja u primopredaji nešto uobičajeno, najvažnije dvoje: što skorija izgradnja i završetak radova te što niži troškovi. Poznato je da su upravo kod polaganja parketa prekratki rokovi dovršenja najveći polagačevi neprijatelji, koji neprestano prijete ugradnji, izgledu i funkcionalnosti parketa. Polaganje, koje se možda na prvi pogled čini sjajnim poslom, može ponekad upravo zbog toga na kraju postati polagaču velik financijski teret i predstavljati mu pravu poteškoću, iako je u posao uložio mnogo truda i svu svoju stručnost.

Dobar konačni rezultat ne ovisi jedino o kakvoći podloge, kao što neki misle, već je potrebno poštovati i klimatske uvjete u kojima se parket polaže te kakvoću i ponašanje vrste drveta koje se ugrađuje.

Utvrđivanje ovih odnosa i mjerenja nužni su stoga i prije početka izgradnje. Oni polagaču pokazuju stanje dosadašnjih radova i postaju podloga za njihov nastavak. Ova mjerenja, koja zahtijevaju polagačevu stručnost i odgovarajuću opremu, oduzimaju mu i vrijeme, pa ih naručitelj rijetko priznaje, a još rjeđe – želi platiti.

S takvim ćemo se stavom pozabaviti nizom pitanja i odgovora. Svrha im nije to da postanu »radno evanđelje« za polagače parketa, već jednostavno da se obodri njihova uporaba i utemelji korisnost ograničenih mjera i kontrole, kako bi obavljanje tog posla bilo sigurno.

  1. Zašto prostori moraju biti opremljeni vratima, prozorima i roletama prije no što započinjemo ugrađivati parket?

Zato, da bismo onemogućili prodiranje vlage u parket; stoga bismo kod isuviše visoke vlažnosti i kratkih rokova ugradnje trebali koristiti naprave za isušivanje.

Čak i ako je parket već lakiran, on bi kod neugodnih klimatskih prilika mogao iz prostora upiti dodatni postotak vlage – primjerice, nakon krečenja zidova – što se (na žalost) uvijek obavlja kao posljednje.

Ako je vrijeme dobro, iz spomenutih razloga treba prostor prozračivati  te ostaviti otvorene prozore i spuštene rolete.

  1. Zašto je nužno izmjeriti temperaturu, relativnu vlažnost zraka i vlagu u zidu, ako je prostor bio zatvoren najmanje tjedan dana?

Ove su mjere od velika značaja, jer treba utvrditi do kojeg će stupnja zidna, a uslijed toga relativna vlažnost zraka negativno utjecati na ugrađeni parket od okončanja izgradnje do predaje stanova korisnicima, dakle, u razdoblju kad prostor obično ostaje zatvoren. Iskustva nam govore da su u tom stupnju dosta česta ‘podizanja’ parketa, a do toga dolazi zbog koncentracije vlage u zatvorenim i praznim prostorima, makar radovi bili i najstručnije obavljeni.

Počnimo s uređajem Gann RTU 600, koji je opremljen sondom RTF 28; zahvaljujući gumbu X na 200° C očitava se temperatura.

Istom tom sondom, samo ovaj put s gumbom postavljenim na položaj M, mjeri se vlažnost zraka, jer je potrebno provjeriti da li je u prostoru, koji je bio zatvoren duže vrijeme, ova vlažnost znatno veća od vanjske.

Jednakim takvim uređajem, samo sa sondom MB 35, može se točno izmjeriti i vlažnost zidova u dubini.

U ovom je slučaju vrijednost od 2,7 posto za unutranji zid visoka, jer suhi zid obično ima vlažnost ispod 2 posto. Potrebno je upozoriti da bi ovu preveliku vlagu u zidu mogao upiti parket.

Sondom M 20 mjerit ćemo površinsku vlažnost. Dobivenu vrijednost možemo uporabom odgovarajućih prikladnih tabela pretvoriti u postotke.

U našem slučaju vrijednost 20 znači približno 3-postotnu vlažnost.

Ako je prostor dobro prozračen i ako u dubini izmjerimo vlažnost veću od 2 posto, na površini je vrijednost od 10 do 12, a to je znak da klimatske okolnosti snižavaju vlažnost, i da  se ne događa suprotno.

Izvor
P. M. Viscardi: Il pericolo č il mio mestiere, Professional Parquet, siječanj /veljača 2002., stranica 72–74

PODIJELI