Najmodernija svjetska tehnologija u poliklinici Dr Vukas

Već više od dvadeset godina ravnatelj Očne poliklinike dr. Zdeslav Vukas okuplja oko sebe uspješan i vrijedan tim kirurga specijalista i zdravstvenih djelatnika koji su u ovoj vodećoj očnoj poliklinici osposobljeni za dijagnostiku i kirurgiju i najkompliciranijih bolesti koji se mogu dogoditi na oku. K tome ide u prilog i priznanje State Departmenta po kojem je dr. Vukas uvršten u preporučene liječnike koje SAD preporučuje svojim državljanima.

Osim domaćih stručnjaka, u poliklinici operiraju vrhunski stručnjaci iz inozemstva. Mag. dr. Peter Preskar iz Ljubljane koji radi na operacijama sive mrene te mono i multifokali i prof. dr. Stefano Zenoni iz Bergama vodeći su u svojim subspecijalističkim područjima. Pacijentima je dostupna najmodernija tehnologija koju upotrebljavaju i svjetski stručnjaci tako da im je omogućen jednako kvalitetan tretman u Zagrebu, kao i bilo gdje u svijetu.

poliklinika-01-200.jpgZa sada je laserska korekcija vida najpopularnija metoda za pacijente koji se žele riješiti naočala. Što dr Vukas kaže o očekivanjima i daljnjem razvoju ove vrste zahvata?

Trenutno je u svijetu i dalje najpopularnija LASIK metoda skidanja dioptrije, koju radimo i u našoj klinici. Naš informacijski centar u San Diegu na čelu sa dr. Schallhornom je postavio nove standarde, tako se danas mogu operirati i rožnice debele svega 480 mikrona (prije se smatralo da je minimum 500 mikrona) a rezidualna debljina koja je prije iznosila 250 mikrona danas iznosi 300 mikrona.. Noviji pristupi poput SMILE ili FLEx metoda imaju cilj eliminirati „flap“ koji je nužan kod LASIKA. Na žalost te metode su još uvijek limitirane iznosom dioptrije koju možemo korigirati u odnosu na LASIK tako da nam je trenutno ipak u većini slučajeva LASIK optimalan izbor. Daljnje razvijanje preoperativnog postupka će u budućnosti dati i bolje postoperativne rezultate, tako se težište prebacuje na detaljnije mjerenje subjektivne i objektivne refrakcije, biomehanička svojstva rožnice te učinak cijeljenja epitela na konačnu vidnu oštrinu pacijenta.

poliklinika-00-200.jpgPrilikom pregleda za lasersku korekciju vida radi se Pentacam analiza prednje i stražnje površine rožnice, što je ujedno i jedan od načina detekcije keratokonusa – vrsta deformacija oblika rožnice. Relativno nov pristup u tretiranju pacijenata s keratokonusom je cross-linking. Da li se s tim zahvatom pacijenti mogu u potpunosti riješiti dioptrije?

Cross-linking je zahvat koji spriječava napredovanje keratokonusa tako što pojačava veze kolagena koji se nalaze u stromi rožnice. Uspješnost samog zahvata se pokazala iznimno viskom s minimalnim dugoročnim posljedicama za pacijenta. Zahvat sam po sebi ne riješava pacijenta njegove dioptrije no može bitno utjecati na njegovu konačnu dioptriju. Postoji mogućnost da pacijent nakon što odradi cross-linking ide na lasersko skidanje dioptrije, no potrebno je pričekati barem 6 mjeseci nakon zahvata kako bi  bili sigurni da je stanje stabilno.

Ono što nas vjerojatno sve jednog dana čeka je operacija sive mrene. Kako danas izgledaju ti zahvati i kako će oni izgledati u budućnosti?

Danas je i dalje standardni pristup operaciji sive mrene fakoemulzifikacija (korištenje zvučnih valova visoke frekvencije) postojeće očne leće te ugradnja savitljive intraokularne leće koja može biti sferična, torična, multifokalna ili multifokalna/sferična. Očna poliklinika dr. Vukas je prva u Hrvatskoj uvela operacije sive mrene s malim rezom bez šavova u lokalnoj anesteziji. Visoki standard koji smo postavili tada, održavamo i danas korištenjem isključivo visokokvalitetnih implantata te u suradnji s jednim od vodećih svjetskih kirurga. Sam zahvat je minimalno invazivan (rez od 1,8-2,2mm) i traje svega 10ak minuta. Danas se već koristi Femtosecond laser (prvotno namijenjen za LASIK), a u budućnosti možemo očekivati 3-D intraoperativno snimanje i aberometriju te intraokularne leće s punom sposobnosti akomodacije. Iako neke od tih stvari trenutno zvuče kao znanstvena fantastika, u ne tako dalekoj budućnosti uvelike će se olakšati operacije mrena i za pacijente i za kirurge.

poliklinika-01-300.jpgOsim s laserskom korekcijom vida i operacijama sive mrene, imate velike uspjehe i u operacijama stražnjeg segmenta oka. U kojim slučajevima se pacijentima predlaže takva vrsta zahvata?

Pars plana vitrektomija (PPV) je mikrokirurška operativna tehnika u kojoj se sa specijalnim instrumentima operiraju različite bolesti mrežnice, mnoge za koje se do unatrag nekoliko godina smatralo da su inoperabilne. To su: krvarenja kod dijabetičke retinopatije, zamućenja ili različite komplikacije u staklovini, upalni procesi staklovine, odlijepljenje mrežnice, rupe u centru za vid, strana tijela koja su ušla u oko nakon povreda te upale svih slojeva oka. Prvi korak u operaciji je odstranjenje staklovine ili corpusa vitreuma (gel struktura kojom je ispunjeno oko) kroz mali rez vel 1,4 mm na limbusu rožnice. Operativni zahvat se radi pod operacionim mikroskopom i pomoću specijalne kontaktne lupe koja omogućuje jasan pogled u unutrašnjost oka i mrežnice. Ovakve operacije se rade u većini slučajeva u operacijskoj sali pod lokalnom anestezijom, ali u posebnim i kompliciranim slučajevima i u općoj anesteziji. Prof. dr. Stefano Zenoni je jedan od vodećih svjetskih kirurga stražnjeg segmenta oka i već dugi niz godina uspješno tretira pacijente u našoj poliklinici.

 Osim operativnih zahvata postoje i drugi načini tretiranja stanja na očnoj pozadini. Jedno od stanja koje je ujedno i jedan od vodećih razloga sljepoće u svijetu je degeneracija žute pjege (makule). Na koji način pristupate takvim pacijentima?

Makula je mali dio na očnoj pozadini koji predstavlja naš centar vida. Sa starenjem taj centar vida je podložan promjenama koje u konačnici mogu dovesti do kompletnog sljepila. Degeneracija makule se dijeli na dvije vrste: suha i vlažna. Ukoliko pacijent ima suhu degeneraciju važno je redovito ga kontrolirati i educirati o tome kako sam može provjeravati svoj vid pomoću Amsler mreže. Određene studije su pokazale kako vitaminski suplementi mogu spriječiti suhu degeneraciju da postane vlažna. Na žalost ipak otprilike 10% pacijenata sa suhom degeneracijom progredira u vlažnu formu. Tada dolazi do stvaranja abnormalnih krvih žila koje oštećuju centralni vid. Kako bi se to spriječilo direktno u oko se daje anti VEGF terapija (Lucentis, Avastin Eylea) koja spriječava rast novonastalih krvnih žila. Ukoliko su krvarenja obilna moguća je i terapija fotokoagulacijskim laserom koji uništava novonastale krvne žile i pritom zaustavlja krvarenja ali i ponovni rast krnih žila.

Koji su danas moderni pristupi koji se primjenjuju u liječenju glaukoma?

Glaukom je neurodegenerativna bolest koja ne oštećuje samo ganglijske stanice i živčana vlakna u oku već po novim istraživanjima i centre za vid koji se nalaze u zatiljnom dijelu mozga. Bitno je postaviti dijagnozu na vrijeme i djelovati kako bi se spriječilo nepovratno oštećenje vida. Tradicionalan pristup uključuje korištenje danas vrlo potentnih lijekova i redovne kontrole, noviji pristupi uključuju zahvate koji imaju dugoročni efekt na spuštanje očnog tlaka. Zahvati poput SLT (selektivna laserska trabekuloplastika) mogu odgoditi klasične invazivnije antiglaukomske operativne zahvate poput trepanotrabekulektomije, viskokanalostomije ili ugradnje implantanata (ExPRESS, Baerveldt, Molteno) koji u složenijim situacijama uspješno odstranjuju očnu vodicu iz oka te tako spuštaju očni tlak.

 poliklinika-02-300.jpgVrlo popularna tema u zadnje vrijeme je upotreba kanabisa u medicinske svrhe, posebice u tretiranju glaukoma. Recite nam koliko je taj podatak točan?

Do sada su razne studije pokazale da marihuana spušta očni tlak, ali taj efekt je vrlo skroman i kratkog vijeka. Bitno je naglasiti kako mehanizam djelovanja marihuane na očni tlak nije u potpunosti poznat. Isto tako kod kroničnog korištenja marihuane otprilike 9% ljudi razvije ovisnost. Osobe koje se liječe od glaukoma trebaju dugoročnu i učinkovitu terapiju kako bi sačuvale svoj vid, za sada nam marihuana nije dala odgovor na to pitanje. Jedna kompletna antiglaukomska obrada s dobrim i iskusnim liječnikom je ipak neusporediva s bilo kakvim alternativnim metodama.

Koji je najveći izazov s kojim se vi susrećete u svom području?

U svim aspektima kirurgije u oftalmologiji, sve je veće očekivanje pacijenata za dobrim vidom rezultatom nakon operacije. U prošlosti se pogotovo kod obaveznih operativnih zahvata oftalmolozi nisu previše bavili pogreškama vida koje bi ostale nakon operacije. Danas su kirurzi suočeni s odabirom zahvata koji pacijentu omogućava kvalitetan vid, a istovremeno riješava primaran problem koji se nalazi u oku. Isto tako se javlja pitanje komfora, zahvati na očima postaju sve manje invazivni i neugodni sa što manjom primjenom postoperativnih lijekova. U svakom slučaju, još je puno rada i istraživanja ispred nas, ali sigurno je da će u budućnosti rezultati biti samo još bolji.

Uredništvo stručnog časopisa Korak

PODIJELI