Grijanje obnovljivim izvorima energije – optimalan izbor

Poznato je da se danas oko 40% ukupne energije troši za grijanje stambenih i nestambenih objekata, pri čemu se najčešće koriste fosilna goriva (plin i loživo ulje). Obzirom na svjetske trendove i sveopću krizu, traže se jeftinija i prihvatljiva rješenja za sustave grijanja. Razvojem tehnike te usavršavanjem postojećih sustava, obnovljivi izvori energije predstavljaju optimalan izbor kako za novogradnju tako i za postojeće objekte. U današnje vrijeme grijanje na drvnu biomasu uz potporu solarnim kolektorima ne pruža ništa manju udobnost od grijanja na loživo ulje ili plin, a ujedno i štedi novac.

Grijanje na drvnu biomasu danas može biti visokoučinkovito, udobno, ekološko i potpuno automatizirano.

k53-centrometal-00-200.jpgTvrtka Centrometal ima dugu tradiciju u proizvodnji upravo takve opreme, a proizvodni program pokriva sve elemente pojedinih sustava toplovodnih grijanja i zagrijavanja sanitarne vode.

Obnovljivi izvori energije, između ostalih, su i šumska biomasa, u obliku cjepanica, drvenih peleta ili drvene sječke te sunčeva (solarna) energija. Danas na tržištu postoji kvalitetna oprema koja u različitim sustavima grijanja koristi upravo te energente.

k53-centrometal-02-300.jpgEmisija ugljičnog dioksida je ovisna o vrsti goriva. Drvo, drveni peleti i drvena sječka spadaju u obnovljive izvore energije te su prema emisijama štetnih plinova neutralno gorivo.

530 m3 zemnog plina
370 lit. ulja za loženje   =   1 tona  CO2
3600 kWh el. energije

k53-centrometal-03-300.jpgZašto biomasa kao energent?
Ekološka prednost biomase, u odnosu na fosilna goriva, je njena obnovljivost i pristupačnost. Opterećenje atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo. Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih energenata i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje. Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi razvoju ruralnog gospodarstva, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike. Cijena biomase biti će uvijek manja nego cijena fosilnih goriva, a na sreću, Hrvatska je bogata šumom.

Cijepano drvo, dužine do pola metra, te maksimalne vlage 25%, koristi se u najjednostavnijim kotlovima. Postoje klasični kotlovi na cjepanice (EKO-CK P (14-110kW), BIO-PEK (17-29kW)) te pirolitički kotlovi (BioTec, BioTec-L (25-45kW)) koji, ako se pazi na kvalitetu (suhoću) cjepanica, imaju i preko 90% iskoristivosti (što je više nego neki stariji uljni kotlovi). Kako bi se optimizirao rad i povećao komfor, uz kotlove na kruto gorivo se ugrađuju akumulacijski spremnici (CAS (500-5.000lit.) određenog volumena (min. 30-50 lit./kW).

Drvena sječka je usitnjen otpad iz drvne industrije/šume koji predstavlja sljedeći korak u automatizaciji sustava grijanja. Sjeckani komadići drva (3-5cm2) spremaju se u spremišta sječke iz kojih se automatski dobavljaju do kotla (BIO-CK P Unit (25-100kW), EKO-CKS Multi (160-580kW), EKO-CKS Multi Plus (170-580kW)) i izgaranjem u kotlu/plameniku griju vodu centralnog grijanja. Mana drvene sječke je potreba za povećim skladišnim prostorom.

k53-centrometal-04-300.jpgDrveni peleti su trenutno najzanimljivije gorivo iz šumske biomase zbog svoje čistoće, zauzimanja relativno malog prostora skladištenja te moguće automatizacije procesa grijanja. Izgaranje drvenih peleta vrši se u kompaktnim jedinicama, kotlovima, koji po svojim mjerama nisu mnogo veći od klasičnih kotlova na ulje ili plin, no mora se uzeti u obzir mjesto za skladištenje i transport peleta do spremnika kraj kotla. Potpuno automatizirani kotlovi na drvene pelete (PelTec, PelTec-L, (12-48kW)) trebaju minimalno godišnje održavanje, samo pražnjenje kutija za pepeo nakon potrošenih 2-3 spremnika peleta (400-600kg peleta) te jednom godišnje čišćenje kotla, dok kombinirani kotlovi (EKO-CK P + Cm Pelet-set (14-90kW)) trebaju češće održavanje (čišćenje i pražnjenje pepela nakon jednog potrošenog spremnika (200kg peleta)), ali imaju mogućnost loženja krutim gorivom u slučaju nedostupnosti peleta. Sobne pelet peći (CentroPelet) mogu grijati zrak u prostoriji u kojoj se nalaze (Z, ZS (6-9kW)), biti spojene na sustav centralnog grijanja (ZVB (13-29kW)) ili zračno dogrijavati prostoriju u kojoj su smještene i grijati radijatore (ZV (13-30kW)). Kod većih potreba za toplinskom energijom koristimo kotlove s pelet plamenicima većih snaga (EKO-CKS P Unit (140-560kW)) s mogućnošću automatskog zračnog čišćenja kotla i vađenjem pepela.

k53-centrometal-06-300.jpgSunčeva energija je ‘besplatna’, ima je svugdje, i najčešće se koristi za zagrijavanje sanitarne vode. Sustavi s pločastim kolektorima češće se koriste kod solarnog dogrijavanja sanitarne vode dok se cijevni kolektori češće koriste za dogrijavanje sustava niskotemperaturnog grijanja. Solarni sustavi mogu se kombinirati sa svim gore navedenim izvorima radi veće ukupne iskoristivosti sustava i veće uštede na gorivu, a kod niskotemperaturnih sustava grijanja može se koristiti i za dogrijavanje sustava grijanja.

Obzirom na mogućnost dobivanja državnih subvencija za ugradnju opreme koja koristi obnovljive izvore energije pravo je vrijeme za odabir kvalitetne opreme za svoje grijanje.

Centrometal d.o.o.

PODIJELI