Projekt INTENSE – Uspješni primjeri sanacije postojećih objekata

Projekt INTENSE iznjedrio je više uspješnih primjera sanacije postojećih objekata prema novim energetskim rješenjima, što predstavlja pozitivan signal promjene u razumijevanju pitanja uštede energije, i to ne samo u široj javnosti. Ova tema mijenja filozofiju urbanista, arhitekata, investitora, kao i gradova i njihovih predstavnika te postaje sve atraktivnija.

k38-Petra-Brandelek-00-200.jpgObično svaka općina ili grad moraju održavati različite tipove zgrada, počevši od vijećnica, preko stambenih zgrada, društvenih stanova, škola, kazališta, i sve se one razlikuju po starosti, stilu, tipu, visini, dimenzijama i potrošnji energije. Ipak, sve ih je moguće oblikovati prema standardima pasivne kuće. Stoga ćemo pokušati opisati neke od projekata koji su već realizirani na način da zadovoljavaju niske potrebe za energijom.

Prvi primjer: projekt Solanova – Dunaujvaros (Mađarska)

Velik dio zgrada u zemljama Srednje i Istočne Europe sastoji se od tipičnih stambenih blokova iz ranih osamdesetih godina koji su napravljeni od betonskih montažnih ploča. Obično su to zgrade s više od 20 katova koje rasipaju gomile energije. U novije se vrijeme u svim ovim gradovima može vidjeti da su „sivi“ stambeni objekti promijenili boju. Katkad je to znak da zgrada ima novu izolaciju i da se u njoj pokušava smanjiti potrošnja energije. Međutim, samo je mali postotak tih zgrada prošao kompleksnu rekonstrukciju s ciljem značajne promjene u potrošnji energije.

Projekt Solanova u Mađarskoj svjetli je primjer. Godine 2005. jedna je betonska zgrada sa sedam katova u mađarskom gradu Dunaujvarosu transformirana u prvu zgradu ovakve vrste u Europi. Ono što u ovom primjeru najviše fascinira jest njegova kompleksnost. Solanova je bio prvi projekt koji je poduzeo opsežno renoviranje svih važnijih aspekata.

Stvorena je simbioza između opskrbe energijom i energetskih potreba pa se najprije pokušalo pronaći optimalno rješenje koje proizlazi iz potreba. Nadalje, potrebe za toplinskom energijom u zgradi pale su sa 213 kWh/m2a na 20 kWh/m2a. Obnovljivi izvor energije u obliku solarne energije pokriva 20 posto njihovih potreba.

Projekt Solanova – građevina u izvornom stanju
Građevina nakon obnove (izvor:  www.solanova.org)

Što se tiče ventilacije, odlučeno je da se upotrijebi mala ventilacijska jedinica za svaki stan, s integriranim izmjenjivačem topline zrak-zrak u kombinaciji s radijatorima pod prozorom u svakom dnevnom boravku (Hermelink, 2006a; Hermelink, 2006b). Tijekom ovoga projekta došlo je do izvrsne suradnje s vlasnicima stanova, koji su bili voljni pristupiti kompleksnoj rekonstrukciji. Vlasnici stanova od rane su faze sudjelovali u planiranju, a uz pomoć upitnika investitori su bili u mogućnosti doznati i ispuniti njihove potrebe.

Drugi primjer: društveni stanovi po standardu pasivne kuće – Muhlweg – Beč (Austrija)

U Beču je danas sve više uobičajeno graditi društvene stanove prema standardu pasivne kuće. Projekt pasivne kuće Muhlweg usredotočio se na subvencionirane višekatnice drvene konstrukcije s ciljem postizanja standarda pasivne kuće. Stambeno područje sastoji se od 70 jedinica s ukupnim prostorom od 6750 m2. Osnovna je ideja bila izgraditi rezidencijalno područje dugoročne okolišne održivosti uz ograničene ukupne troškove, budući da je riječ o subvencioniranoj gradnji.

Društveni stanovi sa standardom pasivne kuće u Beču (Austrija).

(izvor: www.untertrifaller.com)

k38-Petra-Brandelek-02-300.jpgProjekt je završen i kuće su useljene u studenom 2006. Potrošnja toplinske energije je 13 kWh/m2a, tj. odgovara standardu pasivne kuće. Mada su početno procijenjeni troškovi bitno premašeni, projekt se smatra uspješnim. Taj je kompleks pasivnih kuća izgrađenih od drveta i miješanih konstrukcija ujedno i nagrađen.

Kako bi se troškovi tijekom izgradnje kompleksa optimizirali, za vrijeme razvoja projekta uspostavljena je partnerska suradnja između svih uključenih strana, vlasti, urbanista, građevinara i dobavljača tehnologija. Stoga se ovaj projekt navodi kao primjer dobre prakse s obzirom na nužnost dobre suradnje i racionalizaciju troškova koja je proizašla iz toga.

Treći primjer: koraci energetske učinkovitosti u seminarskom centru – Hostetin (Češka)

Ovo je prva zgrada izgrađena sukladno standardu za pasivne kuće u Češkoj. Hostetin je selo u Češkoj koje pruža podršku okolišnim projektima, poput postrojenja za biološku preradu otpadnih voda, ili područnom grijanju korištenjem biomase. Povrh toga, ovaj primjer pokazuje kako čak i seminarski centar ili manji hotel mogu biti sagrađeni na temelju standarda za pasivne kuće.

Energetski centar Hostetin (Češka). (izvor: Atelje arh. Georg W. Reinberg)

Sama zgrada sastoji se od predavaonice, smještajnih kapaciteta za 25 osoba, kuhinje i uredskog prostora na prvom katu. Riječ je o centru za poduku koji provodi programe izobrazbe o građevinarstvu utemeljenom na ekološkim standardima, a ujedno služi i kao pokazna zgrada. Nedavno je ova zgrada također poslužila i kao mjesto izobrazbe za lokalne urbaniste kako bi naučili nešto više o ekološkoj izgradnji.

Ovdje imamo konkretan primjer odgovorne općine koja je odlučila postati „zelena“ putem korištenja obnovljivih izvora energije za grijanje, a istovremeno je posrijedi i primjer odgovorne zajednice. Povrh toga, valja spomenuti kako je 50 posto ulaganja pokrila regija Donje Austrije, čime je ovo postao i primjer regionalne suradnje u energetskim pitanjima. Uzajamno učenje i odgovorno življenje trebali bi tako postati glavna poruka na svim razinama, od lokalne do međunarodne.

REC – Regionalni centar zaštite okoliša – ured u Hrvatskoj
Petra Brandelek, voditeljica projekata

PODIJELI