Energetska učinkovitost i certificiranje u Republici Hrvatskoj

U okviru programa sedmih dana ovlaštenih inženjera građevinarstva održanih u Opatiji od 13.-16. lipnja 2012. godine tema energetske učinkovitosti zazuzimala je istaknuto mjesto.
Povećanje energetske učinkovitosti u zgradama bila je središnja tema plenarne sjednice održane 14. lipnja 2012. na kojoj je pomoćnica  ministra graditeljstva i prostornoga  uređenja mag. Ana Pavičić-Kaselj, dipl.oec. u uvodnom predavanju predstavila Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012-2013. kojim se potiče cjelovita energetska obnova zgrada.

Republika Hrvatska slijedi politike i ciljeve Europske unije na području energetske učinkovitosti, te u sklopu toga i usklađuje svoje zakonodavstvo. Sektor zgradarstva najveći je pojedinačni potrošač energije i u krajnjoj potrošnji energije zauzima čak 42%, te je posebno važan kod planiranja sveukupnih mjera za postizanje ciljeva smanjenja krajnje potrošnje energije te smanjenja emisija stakleničkih  plinova kako bi se postigli zacrtani ciljevi Akcijskim planom energetske učinkovitosti iz 2006. godine.

Veliki potencijali povećanja energetske učinkovitosti nalaze se u postojećem fondu zgrada kojega u državama Europske unije čak 50% čine zgrade izgrađene prije 1973. godine, dok je u Republici Hrvatskoj oko 45% postojećeg stambenog fonda izgrađeno prije 1970. godine i starije je od 50 godina.

Energetska obnova postojećeg fonda zgrada provodi se naročito iz razloga kako bi se smanjile energetske potrebe zgrade i time potrošnja energije. No, ulaganje u energetsku učinkovitost zgrada doprinosi i kvaliteti zgrada, povećava njihovu trajnost, te povećava kvalitetu korištenja krajnjih korisnika.

Model Programa energetske obnove zgrada javnog sektora koji je pokrenulo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja primjenjuje ESCO model prema kojem ponuditelj energetske usluge financira energetsku obnovu zgrade, a ostvarena ušteda energije se očituje u utvrđenoj (smanjenoj) potrošnji energenata. Očekivanja od provedbe Programa su smanjenje troškova energenata 30-60%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, uvođenje naprednih mjerenja potrošnje sa sustavom kontinuiranog praćenja i centralizirane analize troškova.

Na temelju izabranih zgrada predloženih od strane vlasnika (JLPS i  nadležna tijela Republike Hrvatske) koje ispunjavaju kriterij ekonomičnosti energetske obnove, tj. vraćanje uloženih sredstava u energetsku obnovu iz uštede na energiji, izrađuje se projektni zadatak na temelju kojeg se pokreće postupak javne nabave kojeg vodi Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora  i investicije.

Praćenje rezultata Programa od posebne je važnosti za planiranje i provođenje Programa ali i drugih mjera energetske obnove zgrada. Energetsko svojstvo zgrade nakon energetske obnove utvrđuje se projektom i izdavanjem energetskog certifikata zgrade, a ušteda energije se računa prema Međunarodnom protokolu o mjerenju i verifikaciji ušteda (IPMVP).

Energetska učinkovitost zgrada bila je sastavni dio i Okruglog stola Savjeta za zelenu gradnju. Savjet za zelenu gradnju nastupio je zajedno sa 11 tvrtki članova i ukazao na važnosti zelene gradnje za hrvatski građevinski sektor.

Korak 38-2012.inddSeminar Energetska učinkovitost i certificiranje u Republici Hrvatskoj sadržavao je šest tema koje su činile zaokruženu cjelinu iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Na seminaru su izlagali  mr.sc. Nada Marđetko Škoro, dipl.ing.građ., Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh. iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, Ivan Šerić. dipl.oec. iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Zlatko Cvetko, dipl.ing.arh iz tvrtke Tehnika projektiranje d.o.o., Miljenko Jagarčec, dipl.ing.stroj. iz Regionalne agencije sjeverozapadne Hrvatske i Bojan Milovanović, dipl.ing.građ. iz Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Teme su se odnosile na regulatorni okvir za energetsku učinkovitost zgrada, suvremene koncepte „Gotovo nul energetskih zgrada“, Program energetske obnove zgrada javnog sektora, energetski učinkovite zgrade u Hrvatskoj, primjere sustavne rekonstrukcije osnovnih  škola u Krapinsko-zagorskoj županiji na principima održive gradnje, te na osiguranje kvalitete izvođenja energetski učinkovite zgrade.

Predavanje o regulatornom okviru uključilo je i pregled europskog prava, te su prikazani temeljni zahtjevi europskih direktiva koje se odnose na energetsku učinkovitost u zgradarstvu, kao i prijedlog nove Direktive o energetskoj učinkovitosti koja će zamijeniti Direktivu o krajnjem korištenju energije i energetskim uslugama i Direktivu o promociji kogeneracije. Prijedlog ove nove direktive između ostalog uključuje i obvezu obnove zgrada u vlasništvu tijela javne vlasti od 3% godišnje.

Novosti u zakonodavnom okviru Republike Hrvatske naročito se odnose na izmjene i dopune Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji kojima je između ostalog uređeno provođenje energetskih pregleda građevina u svrhu gospodarenja energijom i energetsko certificiranje zgrada na način da se objedinjuju metodologije za provođenje energetskih pregleda. Isto tako jednim pravilnikom će se propisati uvjeti za osobe koje će provoditi energetske preglede građevina uključivo i redovite preglede sustava grijanja i klimatizacije u zgradama te energetske preglede zgrada u svrhu izdavanja energetskog certifikata zgrada. Usklađenje regulative s europskom odnosi se i na propisanu obvezu provođenja kontrola izdanih energetskih certifikata zgrada kao i izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina. Između ostalih, propisane su i kaznene odredbe za odgovorne osobe javnog sektora ukoliko se ne obavljaju poslovi gospodarenja energijom sukladno Zakonu, kazne za velike potrošače, vlasnike i investitore građevina zbog nepoštivanja obveze provođenja energetskih pregleda građevine i energetskog certifiranja zgrada, te za ovlaštene osobe. Vezano na Program energetske obnove zgrada javnog sektora, na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva, Vlada Republike Hrvatske će Uredbom propisati način ugovaranja energetske usluge, podrobnije obveze pružatelja i naručitelja, sadržaj ugovora te proračunsko praćenje energetske usluge za naručitelja iz javnog sektora.

Prilagodba zakonodavstva s europskim uključuje također i obvezu definiranja takozvanih „Gotovo nul energetskih zgrada“ koje će biti obvezni standard nove gradnje (ali i kod rekonstrukcija postojećih zgrada) od 2021. godine, a kod zgrada u vlasništvu tijela javne vlasti od 2019. godine. Takve zgrade imaju vrlo male potrebe za energijom a od toga je nužno da je veliki dio energetskih potreba pokriven iz obnovljiih izvora energije proizvedene na samoj zgradi ili u njezinoj blizini. Za postizanje  energetskog  standarda  „Gotovo nul energetske zgrade“ potrebno je integralno rješenje koje uključuje kooridnaciju svih struka uključenih u projekt: arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke. Osnovni pristup odnosi se na smanjenje energetskih potreba poštivanjem principa niskoenergetske arhitekture uz visoki nivo toplinske zaštite cijele vanjske ovojnice, sustav grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije treba centralizirati, razmotriti mogućnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, voditi računa o potencijalnim toplinskim mostovima, zaštiti od pregrijavanja od sunčevog zračenja tijekom ljeta, maksimalnom korištenju dnevnog osvjetljenja,  uporabom energetski učinkovitih sustava s rekuperacijom otpadne topline, uvođenjem automatskog reguliranja i upravljanja.

Definiranje zgrada koje su „Gotovo nul energetske“ predviđa se do konca ove godine, a tu je i obveza  donošenja planova za poboljšanje energetskih svojstava novih zgrada do 2015. godine, kako bi se na taj način provele pripreme za obveznu primjenu novog energetskog standarda.

Već sada je u Hrvatskoj izgrađeno više zgrada koje imaju visoka energetska svojstva  koja znatno premašuju propisima postavljene uvjete.   Na seminaru su prikazani su primjeri gradnje „šparne hiže“ u Koprivnici koja je projektirana s potrošnjom toplinske energije za grijanje do 15kWh/m2, te stambeno-poslovne nisko energetske zgrade u Zagrebu s projektiranom potrošnjom toplinske energije za grijanje ispod 25kWh/m2.  Projektirani standard  „šparne hiže“ u Koprivnici postignut je uz primjenu prozora s trostrukim izolacijskim ostakljenjem, dobrom izolacijom, izvedenim podnim grijanjem/hlađenjem sa cijevnim razvodom tople vode 40/30ºC odnosno hladne vode 16/19ºC gdje se kao energetski izvor primarno koristi dizalica topline, primjenom solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode. Sustav automatske regulacije u zgradi omogućava automatizirano upravljnje i regulaciju termotehničkog postrojenja tijekom cijele godine a ima zadatak odrediti prioritet rada djelova postrojenja u cilju optimiranja utroška pogonske energije.

Kod zgrada visokih energetskih standarda, gubitci topline i zrakopropusnost  zgrade posebno su važni, te je potrebno voditi računa o rješavanju svih detalja kod projektiranja. Kod izvođenja i najmanje greške mogu znatno narušiti projektirano svojstvo, te utjecati na pojavu građevinske štete zbog povećanog stupnja toplinske izolacije. Prikazana su ispitivanja na zrakopropusnost zgrada mjerenjem zrakonpropusnosti  Blower door testom kao i korištenje infracrvene termografije kojima se ukazuje na greške kod izvođenja.

Na seminaru su prikazani primjeri energetske obnove škola Krapinsko-zagorske županije koja je pokrenula energetsku obnovu škola na principima održive gradnje. Posebnost ovog Programa odnosi se na mogućnost “otpisa” 15% investicijskih sredstava Europskoj investicijskoj banci ukoliko se kod obnove postigne ušteda na energiji od 30%.

Zgrade kao najveći pojedinačni potrošači konačne energije u centru su pozornosti kod planiranja i provedbe mjera za smanjenje potrošnje energije. Građevinski sektor ima ključnu ulogu u postizanju tog cilja: od projekta zgrade visokog energetskog standarda do građenja i održavanja zgrade kako bi se osigurala energetska svojstva zgrade utvrđena projektom u tijeku cijelog  životnog vijeka.

mr.sc. Nada Marđetko Škoro, dipl.ing.građ.

PODIJELI