PROVEDBA PROJEKTA EDUKACIJE SUDIONIKA U GRADNJI U PODRUČJU ENERGETSKE CERTIFIKACIJE ZGRADA I PLANIRANJA SUVREMENOG ENERGETSKOG KONCEPTA PRI GRADNJI NOVIH ZGRADA TE PRI ENERGETSKIM OBNOVAMA POSTOJEĆIH ZGRADA

U ožujku je uspješno započela realizacija projekta koji u suradnji provode Hrvatska udruga energetskih certifikatora HUEC uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Energetski institut Hrvoje Požar EIHP. Ovaj projekt edukacije provodi se u više gradova u RH, s ciljem širenja znanja i pripreme stručnjaka na novi integralni pristup projektiranju i gradnji novih te energetskoj obnovi postojećih zgrada. Prvi seminar održan u Ludbregu, te drugi u Čakovcu pobudili su velik interes stručne javnosti, a seminare je odslušalo preko 150 stručnjaka svih struka u području graditeljstva. U pripremi su stručni seminari u Vinkovcima, 21. travnja, te u Puli 11. svibnja 2012. godine. Prema interesu, seminari će se održati i u drugim gradovima RH.

k037-Borković-00-200.jpgEnergetska certifikacija zgrada, odnosno klasifikacija i ocjenjivanje zgrada prema potrošnji energije, odnedavno je postala zakonska obveza za sve zgrade na tržištu nekretnina u Republici Hrvatskoj. Energetski certifikat jest dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, ali i jaki marketinški instrument s ciljem promocije energetske učinkovitosti i nisko energetske gradnje i postizanja višeg komfora života i boravka u zgradama. Energetskim certificiranjem zgrada dobivaju se transparentni podaci o potrošnji energije u zgradama na tržištu, energetska učinkovitost prepoznaje se kao znak kvalitete, potiču se ulaganja u nove inovativne koncepte i tehnologije, potiče se korištenje alternativnih sustava za opskrbu energijom u zgradama, razvija se tržište novih gotovo nul energetskih zgrada i modernizira sektor postojećih zgrada, te se doprinosi ukupnom smanjenju potrošnje energije i zaštiti okoliša.

k037-Borković-01-300.jpgEnergetska certifikacija zgrada, kvalitetno provedena i implementirana, može odigrati ključnu ulogu u povećanju standarda gradnje i kvalitetnom osmišljavanju energetskog koncepta novih zgrada, pokretanju sustavne energetske obnove i moderniziranju postojećih zgrada. Time se značajno doprinosi integralnom projektiranju uzimajući u obzir cijeli životni vijek zgrade, kao i ukupnom smanjenju potrošnje energije i zaštiti okoliša. Integralni pristup razmatranju energetskog koncepta zgrada za struku je danas najveći izazov, koji treba znanje i multidisciplinarnu suradnju svih sudionika u projektiranju i gradnji. Novi integralni pristup projektiranju i gradnji te obnovi naših zgrada zahtjeva jako inženjersko multidisciplinarno znanje i razmatranje zgrade, kao složenog organizma, te usku suradnju svih struka koje sudjeluju u procesu od projektiranja i gradnje. Održive metode projektiranja i gradnje imaju danas šanse odgovoriti na nove ekonomske, energetske i ekološke izazove s kojima se susrećemo. To je jedini mogući način smanjenja potrošnje energije i  smanjenja ovisnosti o uvozu sve skupljih i sve manje dostupnih energenata. Takav pristup otvara nova radna mjesta i doprinosi gospodarskom razvoju i napretku, te nam pomaže ostvariti zacrtane ciljeve energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Unatoč svemu, održiva gotovo nul energetska gradnja i obnova zgrada danas još uvijek nije prepoznata kao novi smjer u arhitekturi. S jedne strane ona zahtjeva veće investicije, s druge strane postoji nedostatak znanja  svih sudionika u projektiranju i gradnji te je nužna intenzivna edukacija ali i financijsko poticanje koji bi mogli pokrenuti graditeljski sektor. Osnovni je sadržaj ove edukacije razmatranje suvremenih rješenja energetskog koncepta zgrada kako pri obnovi postojećih, tako i pri gradnji novih zgrada. Edukacija obuhvaća i zakonodavni okvir, implementaciju nove proširene EPBD II direktive, metodologiju energetskih pregleda i energetskog certificiranja zgrada, te mogućnosti korištenja sredstava EU i HR fondova za projekte povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih energetskih izvora.

U skladu s obvezama nove Direktive o energetskim svojstvima zgrada EPBD II, sudionici u gradnji moraju se pripremiti na:

  • nove strože zahtjeve vezano na energetska svojstva zgrada;
  • obnovljive i alternativne energetske sustave u zgradama za sve nove zgrade, bez obzira na veličinu, kao i za postojeće zgrade pri većim rekonstrukcijama;
  • više financijskih mehanizama poticanja energetske učinkovitosti;
  • konkretne mjere i instrumente za brzu implementaciju ove direktive;
  • nacionalne akcijske planove za povećanje broja skoro nul-energetskih zgrada i za stimuliranje energetske obnove u standardu skoro nul-energetskih zgrada, posebno za javni sektor;
  • kaznene odredbe za neodgovarajuću implementaciju Direktive, koja u nacionalno zakonodavstvo mora biti implementirana najkasnije do 9. srpnja 2012.;
  • proširenje obveze javnog izlaganja energetskog certifikata u zgradama javne namjene na sve veće od 500 m2, odnosno od 2015. na sve veće od 250 m2 ;
  • uspostavu  nezavisnog sustava kontrole energetskih certifikata i izvještaja;
  • od 31. prosinca 2018.  nove zgrade javne namjene trebaju biti gotovo nul-energetske;

 od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade trebaju biti gotovo nul-energetske.

Seminaru u Ludbregu, održanom 21. 03. 2012. prisustvovalo je oko 80 stručnjaka različitih struka u području graditeljstva. Velik interes i odlični rezultati izlaznih anketa o zadovoljstvu polaznika seminara, pokazatelj su dobro strukturirane tematike seminara i aktualnosti ovog područja.

Sustavni integralni pristup gradnji novih gotovo nul energetskih zgrada i energetskoj obnovi postojećih zgrada jedini je način za značajno smanjenje ukupne energetske potrošnje, a dobro pripremljeni projekti mogu rezultirati novim kreativnim i pokretačkim impulsom u arhitekturi, osuvremenjivanjem postojećih zgrada, povećanjem standarda i smanjenjem troškova, a povećana građevinska aktivnost potaknuta sustavnom energetskom obnovom može postati glavni pokretač gospodarstva i razvoja. Modeli poticanja trebaju se temeljiti  na energetskim i ekološkim uštedama, održivim konceptima gradnje i kvalitetno osmišljenim integralnim konceptima obnove uz postizanje:

  • minimalno 30 posto energetskih ušteda u odnosu na standardnu gradnju novih zgrada
  • minimalno 30 posto ušteda pri rekonstrukciji postojećih zgrada
  • postizanje energetskih razreda A+, A, ili B
  • poticanje gradnje gotovo nul energetskih zgrada
  • poticanje energetskih obnova na gotovo nul energetski standard
  • poticanje integracije obnovljivih i alternativnih energetskih sustava u zgrade

k037-Borković-02-300.jpgPotencijal energetske učinkovitosti jasno se izražava kroz podatak da se više od 40 posto ukupne potrošnje  energije troši u zgradama i da su ovdje moguće najveće uštede. To je mogućnost koja nam se pruža za oporavak graditeljstva koju ne bi smjeli propustiti. Financijski instrumenti poticanja energetske obnove i gradnje gotovo nul energetskih zgrada ovdje mogu odigrati ključnu ulogu. Ulaganje u niz energetskih obnova te gradnja gotovo nul energetskih zgrada i primjena novih tehnologija može pokrenuti značajne investicije u građevinskom sektoru nužne za oporavak tog sektora.

Prema najnovijoj energetskoj bilanci RH za 2010., finalna potrošnja energije u sektoru zgrada porasla je za 5,98 posto u odnosu na 2009. godinu, te iznosi 112,53 PJ, što je ukupno 42,3 posto potrošnje finalne energije za 2010. godinu (izvor: EIHP).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, popisu stanovništva 2001. godine, te podacima o ukupno izdanim građevinskim dozvolama i izgrađenim zgradama u razdoblju 2001-2010. godine u RH je u 2010. godini evidentirano ukupno 149,38 milijuna četvornih metara korisne površine stambenih zgrada. Ukupna kvadratura nestambenih zgrada procijenjena je prema energetskoj bilanci Hrvatske i podacima o broju izdanih građevinskih dozvola i izgrađenoj površini u razdoblju 1994.-2010. godine, te iznosi u 2010. godini 43,38 milijuna četvornih metara korisne površine, od čega je oko 9,58 milijuna četvornih metara korisne površine zgrada javne namjene. Uz pretpostavku da se godišnje obnovi 3% površine zgrada, odnosno oko 5 milijuna m2 te da se spec. godišnja potrošnja topl. energije za grijanje smanji sa 200-250 kWh/m2 na 25-50 kWh/m2, uz doprinos gradnje 10 posto zgrada godišnje u gotovo nul energetskom standardu te strožu zakonsku regulativu, ostvarile bi se uštede finalne energije u 2020. oko 20,60 PJ, čime bi se približili cilju od 22,76 PJ energetskih ušteda u 2020. godini.

S obzirom na postavljene ciljeve za smanjenje energetske potrošnje, možemo očekivati da će glavne aktivnosti u sektoru građevinarstva u budućnosti biti usmjerene upravo na sustavnu energetsku obnovu postojećih zgrada te gradnju suvremenih gotovo nul-energetskih zgrada.

Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.

PODIJELI